Željko Gjukić – hrvatski domoljub

Godinama nakon završetka Drugog svjetskog ratadio građana Jugoslavije je pružao organizirani otpor novoj vlasti. U šumama se organizirao oružani otpor u skupinama poznatim kao križari, kamišari ili škripari, dok su u gradovima grupe građana pomagale križare te širile antikomunističku propagandu. Među nezadovoljnicima bilo je mnogo mladih osoba. Zadnjih godina aktualizirala se priča o Frani Tenti, splitskom srednjoškolcu, koji je 1947. godine na Marjanu izvjesio hrvatsku zastavu, prethodno skinuvši jugoslavensku. Tente je osuđen te je umro u zatvoru u dvadesetoj godini života. Javnosti je nepoznata priča o njegovu zagrebačkom vršnjaku Željki Gjukiću (Tente je stariji dva mjeseca) koji je skončao dvije godine prije.

Jedna od prvih pomagačkih skupina koje su se organizirale već nekoliko tjedana nakon dolaska partizana bila je Tajna organizacija hrvatske mladeži (TOHM). Osnovana je u Zagrebu krajem svibnja, a njezin utemeljitelj bio je Željko Gjukić, učenik VII. razreda gimnazije. Rođen je 21. lipnja 1928. godine. Po vjeroispovijesti je bio grkokatolik. Otac mu je bio ugledni zagrebački liječnik, primarijus, specijalist za interne bolesti, Milan Gjukić. Njegov djed Stjepan Gjukić rođen je u Vrlici u Dalmatinskoj Zagori. Vrlički Gjukići bili su grkokatolici te kao takvi trn u oku lokalnim pravoslavcima jer su uvijek bili izrazito prohrvatski orijentirani.

Članovi Gjukićeve TOHM bilisu zagrebački srednjoškolci, katolici i muslimani, u dobi od 15 do 17 godina.Cilj je bio borba protiv tek uspostavljene Demokratske Federativne Republike Jugoslavije, pomaganje križarima u šumi, vršenje prepada na vojnike te sabotaža. Organizacija je pisala parole, dijelila letke te slala sanitetski materijal za križare. Jednom satniku Jugoslavenske armije su pokušali otuđiti oružje te ga tom prilikom ranili. Prema Gjukićevoj zamisli članovi su organizirani u skupine po pet ljudi.

Organizacija je doživjela sudbinu većine križara koji nisu dočekali pomoć izvana. Većina članova TOHM je uhićena u kolovozu 1945. godine prilikom čega je policija zaplijenila manju količinu oružja. Slobode je lišen i utemeljitelj organizacije Željko Gjukić. Iste godine 16. prosinca održano je suđenje na kojem je Gjukić zajedno s još sedmoricom osuđen na kaznu zatvora. Tretman političkih zatvorenik bio je loš te su članovi organizacije dugo nakon puštanja imali fizičke i psihičke posljedice. Gjukić ju međutim nije preživio. Umro je u zatvoru 6. veljače 1946. godine od neliječenog meningitisa. Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju u obiteljskoj grobnici tri dana poslije. O okolnostima nastanka TOHM i uhićenju svjedočio je Omer Stunić, preživjeli član organizacije koji je doživio duboku starost.

Vrijeme u kojem Gjukić organizira otpor je vrijeme masovnih suđenja i smaknuća političkih protivnika koje provode partizani. Mladić kakav je bio Gjukić to nije mogao mirno gledati sa strane te je djelovao. Bio je hrvatski domoljub koji se usprotivio i pružio otpor komunističkoj vlasti u gradu Zagrebu. Organizacija koju je osnovao bila je kratka vijeka, a njeno djelovanje imalo je tragičan završetak. Željko Gjukić je bio maloljetan u trenutku smrti, imao je sedamnest godina. Jedan mladi život je ugašen radi nemara zatvorske uprave. Obitelj Gjukić ostala je bez jedinog sina i unuka.

Ivo Mišur