Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

  Masovna ubojstva, uloga medija i urušavanje autoriteta 

Nnedavni masakr u elitnoj osnovnoj školi u Beogradu gdje je od sumanutog pohoda četrnaestogodišnjeg učenika život izgubilo osmero ljudi (od toga šestero djece), a šestero je ranjeno, zahtijeva osvrt. U susjednoj Miliša Srbiji dogodila su se u samo dva dana dva masovna ubojstva, a u drugom od ruke dvadesetjednogdišnjaka život je izgubilo osmero, a teško ranjeno četrnaestero (uglavnom mlađih) osoba.

U kriznim situacijama svi peru ruke i prebacuju lopticu odgovornosti na suprotnu stranu. U ovom tekstu dat ću naglasak na ulogu medija… Moja glavna sociopedagoška poruka jest: Kriza autoriteta pogoduje raznim destruktivcima. Pokopali smo stroge i principijelne autoritete, i odgojne mjere kao natražnjačke, a sada se čudimo posljedicama. U takvoj situaciji raznim hejterima i zlostavljačima nije teško za sobom povući amorfnu masu nezainteresiranu za tuđu patnju.

Jedni prebacuju odgovornost na školu, drugi na izostanak obiteljskog odgoja, treći na političare, Crkvu, medije… Na brojne druge deformacije upozoravao sam i apelirao u jednoj od mojih zadnjih knjiga pod znakovitim naslovom knjizi „Oduprimo se demonopedagogiji današnjice“. Ovdje ću dati naglasak na ulogu medija, naravno bez namjere da u njima vidim glavnog krivca!

Mediji postaju glavni čimbenik socijalizacije djece i mladih

Šutke smo dopustili da nas preplave svjetski bestseleri, reality show-programi, tzv. društvene mreže, reklame, najgledaniji filmovi i serije, drame, glazbeni spotovi, listovi za mlade… do animiranih filmova, svi tematski unificirani s istim Medijiporukama, potičući nasilje, voajerstvo, dokoličarenje, život slavnih, blasfemiju, i seks. Zadnjih godina su u trendu vampirski filmovi i nebrojni njihovi fanovi.

Odavno sam pisao i apelirao da s internetom umiru brige za druge, da nam ne treba informatika u nižim razredima, nego odgoj za medije. Pisao da nasilje pa čak i suicid postaju zabava. A sada to postaju i masovna ubojstva! Pisao sam i o grafitima gdje mladi šalju jasne poruke odraslima. Ovdje izdvajam samo jedan: "Gdje je krvi ti si prvi"! Apelirao o slučaju kada su pučkoškolci na Faceoooku otvorili profil pod nazivom: "Tko je za ubijemo učiteljicu?" Naravno, koga briga!! Dopustili smo da mediji degradiraju ljudsko dostojanstvo.

Senzacionalizam, spletkarenje, seksualne perverzije, "žutilo i crnilo", nasilje, kažu vlasnici medija, konzumentima su intrigante teme. Naravno, kada su takvim teroriziranjem unosnih sadržaja "navukli" čitatelje i gledatelje. Jednom me "ukorila" izvršna urednica jednih dnevnih novina da te teme privlače medijske konzumente, osobito mlade i što imam na to reći. Odgovorio sam: „Zamislite da sam optužen za dilanje droge i da me sudac upita, prije završne presude, imam li što kazati sebi u obranu: ‘Poštovani gospodine, čudim se što su me priveli, a Vi mi sada sudite. Ja samo dajem mladima ono što oni žele!“

Ovdje podsjećam na slučaj kada je ravnatelj srednje škole iz Maribora, kojega su učenici potajno snimili mobitelom u spolnom činu s učiteljicom počinio samoubojstvo potkraj studenoga. Nakon što su snimke objavljene na internetu i slučaj bio više od tjedan dana hit-tema drugih medija, ravnatelj se psihički slomio. Slovenski list Delo objavio je tekst pod nazivom „Mediji ubijaju, zar ne?“

Wertherov efekt

U slučajevima najmonstruoznijih ubojstava mediji su jedni od najodgovornijih i po pitanju modela za identifikacije s Patnje mladog Wertheraubojicom te imitacije njegova ponašanja. Na primjer, poznato je da je neadekvatan način izvještavanja o suicidu u korelaciji s porastom broja suicida. Zadnja vijest od 6. svibnja jest da su snage sigurnosti u Srijemskoj Mitrovici privele četrnaestogodišnjaka koji je na internetu objavio fotografiju osumnjičenog vršnjaka optuženog za ubojstvo osmero djece, a ono što je krajnje zabrinjavajuće jest to što je uz navedenufotografiju napisao da će ponoviti isti zločin kakav je počinio dječak iz beogradske škole.

Književni velikan Goethe svjedoči da je Patnje mladog Werthera napisao nesvjestan posljedica. Njegov „impuls“ prešao je na čitatelje, koji su imali takvih problema, što je rezultiralo nizom samoubojstava mladih pa je roman u nekim zemljama bio zabranjen.

Dvadesetjednogodišnji mladić Filip Budeikin iz Rusije pritvoren je prije nekoliko godina zbog optužbi da je svojom opskurnom video "igrom" Blue Whale (Plavi kit) navodio najmanje šesnaest tinejdžerica na suicid. Mjesec dana nakon toga otkriva da dobiva u zatvoru desetke pisma potpore zaluđenih srednjoškolki. I nakon njegova pritvora, skupine koje potiču na samoubojstvo nastavile su se širiti.

Virusi amerikanizacije

U SAD-u je evidentirana epidemija school shootinga - školskih masakara. Gledajući TV izvještaje i čitajući o masakrima djeca dobivaju model koji će oponašati. Kao motiv za ovakve ubilačke pohode učenika u školama najčešće se navode osveta i odmazda. I drugi virusi amerikanizacije šire se diljem svijeta. Predsjednici SAD-a od politike prave reality show. Tamo je osmišljen projekt nejednakosti u raspodjeli društvenog bogatstva s oksimoronom - korporativna demokracija! Ljude su učinili opsjednutima stvarima, nekretninama, novcem ili slavom. Projekt mekdonaldizacije društva i konzumerizma se od SAD-a nezaustavljivo širi diljem svijeta. Zatrovali su svijet holivudskom industrijom i potrošačkom histerijom… Tamo su i zatvori privatizirani. Sada i u nekim europskim zemljama postoji takva inicijativa. S virusom amerikaniziranog fast fooda imamo obiteljski život gdje ukućani žive jedni pokraj drugih, a ne jedni s drugima. Američka vanjska politika je vodila ratove pod izlikom borbe protiv diktatora, a u cilju koloniziranja drugih, dobivanjem njihovih prirodnih bogatstava, ili planiranim raseljavanjem ljudi. U ratu u Ukrajini se bore "do zadnjeg Ukrajinca". Američke vlasti potiču sukobe i ratove, a Europa dobiva humanitarnu katastrofu mitskih razmjera. Od tamo je krenuo projekt asimiliranja migranata u američki "lonac za taljenje" (melting pot). Od tamo je krenuo i "virus" gomile usamljenika i pakleni projekt hiperseksualiziranja djevojčica…

Trebali bismo se odmaknuti od svih virusa amerikananizacije, jer od tamo je krenuo val neselektivnog kupovanja ubojitih naprava.

Škola ne može rješavati društvene anomalije

U školama je gotovo sve podređeno ocjenama. Lošim nastavnicima ocjene služe kao zadnje sredstvo zastrašivanja Školaneposlušnih učenika. Djecu nitko ne podučava vještinama komuniciranja, empatiji, a tek rijetki ih podučavaju pomažućem ponašanju. U zabludi su oni koji misle da škole mogu rješavati društvene probleme. UNICEF je svojevremeno pokrenuo projekt Stop nasilju među mladima u školama. Već je tu napravljena pogreška, jer implicira zaključak da su škole i mladi glavni krivci za nasilje. Gradovi su bili oblijepljeni plakatima "Iskorijenimo nasilje u školama", a nasilje u školama se ne može iskorijeniti, kao što ne postoji škola bez nasilja! Gotovo da nema programa prevencije (auto)destruktivnog ponašanja. U svim školama učenici trebaju birati najprijatelja, a uspješan učenik treba postati vršnjak pomagač!

Sokratova upozorenja i danas su više nego aktualna

Danas imamo epidemiju popustljivih i indiferentnih roditelja. Odgovornost za to bi trebali snositi oni koji su dopustili da se govori o pravima, a ne i obvezama. od djece, roditelja… Psihijatar M. Winterhoff, u knjizi Zašto nam djeca postaju nasilnici: vratimo djeci njihovo djetinjstvo, apelira da nema zdravog odgoja bez granica i pravila.

Proročka upozorenja grčkog filozofa Sokrata aktualnija ne mogu izgledati: "Demokracija će platiti zato što će pokušati odgovarati svima. Mladi će htjeti biti uvažavani kao stari, žene će htjeti biti kao muški, stranci će htjeti prava starosjedilaca. Lopovi i prevaranti će htjeti važne državne funkcije. A demokracija će im to dati. A kad lopovi i prevaranti konačno demokratski preuzmu vlast, jer kriminalci i zločinci teže za moći, nastat će gora tiranija nego u vrijeme bilo koje monarhije ili oligarhije." Sokrat (470. – 399. pr. n.e.)

Uzori mladima u Srbiji su poznati, a u Hrvatskoj nemamo istraživanja

Pogubno je kada mladi za uzore imaju militantne ekstremiste, kriminalce ili ratne zločince. Prema jednom 470245 kristijan golubovic fistraživanju iz Srbije od strane Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka na uzorku od 1733 maturanta u 25 gradova Srbije, 63 % ispitanika izjasnilo se da im nedostaje Slobodan Milošević, a za uzore navode zloglasnog Milorada U. Legiju i četničkog zapovjednika Dražu Mihailovića. Che Guevara, koji je sudjelovao u terorističkim akcijama i ubojstvima, i danas se propagira kao uzor mladima i/ili romantičnog buntovništva. To nikoga tada nije zabrinjavalo. Tek se sada traže opravdane ostavke ministara, zaduženih za informiranje i medije do policije i obrazovanja. Uroš B. koji je u zadnjem krvavom pohodu ubio osmero ljudi i ranio 14 osoba u okolini Beograda na sebi je imao plavu majicu s natpisom "generation 88" ili "generacija 88". On je fan nacističkog režima Adolfa Hitlera, a idol mu je osuđivani kriminalac (i bivši zatvorenik) Kristijan Golubović, a njegov je najbolji prijatelj Nikola Đorđević, sudionik realityja u Srbiji iznimno gledanog programa Zadruga.

Podržavam sve one koji predlažu mjere oduzimanja legalnog i ilegalnog naoružanja.

Zabraniti emisije koje degradiraju ljudsko dostojanstvo

Podržavam građane u Beogradu, koji su tražili zabranjivanje emisija i sadržaja koji promoviraju nasilje. Roditelj i mladi su ispravno konstatirali da su ovi užasi u Srbiji posljedica društva koje popularizira agresiju i nasilje. Beogradska defektologinja Branka Roganović je ukazala na problem emitiranja reality showova jer iskrivljuju percepciju mladih te je apelirala da se zaustavi izopačenost koja se i reklamira. Rekla je: "Djeca znaju samo za bijes, ne znaju za empatiju. Maknite nasilje iz medija, jer će biti još žrtava…“ Svi bi, po njenom mišljenju u REM-u (Regulatorno tijelo za elektroničke medije) trebali podnijeti ostavke. Poznati hrvatski psihijatar Vladimir Gruden tvrdio je da je da bi trend samoubojstava "pobjednika" takvih emisija mogao dovesti i do ubojstva drugih. Nekada su i njega proglašavali katastrofičarom i da nepotrebno širi moralnu paniku! Što imaju sada reći?

Zaključno

Shvatimo da su vršnjaci i mediji postali glavni čimbenik socijalizacije djece i mladih, da su kriza autoriteta i odgoja – kriza vrijednosti, a da su altruizam, empatija i solidarnost zadnja šansa za spas čovječanstva!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Sri, 16-10-2024, 04:01:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.