Samozapošljavanje kroz inovacije na svjetskom tržištu rada - "startup", "coworking" i "crowdfunding"

Oko 1,5 milijuna ili 53,6 posto od ukupnog broja diplomiranih prvostupnika do navršenih 25 godina života je nezaposleno. Zbog nemogućnosti pronalaska posla u struci masovno se zapošljavaju na poslovima koji zahtijevaju samo srednjoškolsku diplomu ali i niži stupanj obrazovanja. U 2012. godini u omjeru 100.000,00 naspram 90.000,00 više je prvostupnika zaposleno kao konobari, barmeni i pomoćnici u kuhinji doli kao inženjeri, kemičari, fizičari i matematičari zajedno. Sudeći prema vladinim procjenama samo 3 od 30 prvostupnika školovanih za ta zanimanja pronaći će posao kao profesori, učitelji ili računovođe do 2020. godine.

Mislite da se ovi podatci odnose na Lijepu Našu? Nažalost varate se, situacija je kod nas kao i u većini europskih država još gora. Navedeni podatci rezultat su istraživanja Associated Pressa za Sjedinjene Američke Države i odraz su katastrofalnog stanja i problema nezaposlenosti mladih čak i u jednoj od tehnološko najrazvijenijih zemalja svijeta.

Depresija

Uzmemo li u obzir psihičko i fizičko nasilje na poslu tzv. mobbing, pojavu depresije kao jedne od najraširenijih MobbingUzmemo li u obzir psihičko i fizičko nasilje na poslu tzv. mobbing, pojavu depresije kao jedne od najraširenijih bolesti zapadnog svijeta, financijsku nestabilnost i ostale probleme urbanog stanovništva zaposlenog u korporacijama s jasno hijerarhijski ustrojenim lancem zapovijedanja postavlja se pitanje može li se što promijenitibolesti zapadnog svijeta, financijsku nestabilnost i ostale probleme urbanog stanovništva zaposlenog u korporacijama s jasno hijerarhijski ustrojenim lancem zapovijedanja postavlja se pitanje može li se što promijeniti? U Europskoj uniji jedna trećina problema radne snage povezana je s depresijom. Smanjena produktivnost, prijevremena mirovina i smanjen ekonomski rast rezultat su utjecaja depresije na fizičko stanje, raspoloženje i misli radno aktivnog stanovništva. Smatra se da rezultat smanjene produktivnosti zbog utjecaja depresije iznosi 1 .44 bilijuna eura u Nizozemskoj, te 15.46 bilijuna eura u Velikoj Britaniji.[1]

Kad konvencionalni putovi traženja posla, poput oglasa u narodnim novinama, specijaliziranim internetskim portalima, natječajima po tiskanim medijima do onih manje poželjnih ali nažalost prisutnih odnosno poznanstava i rodbinskih veza postanu beskorisni osim bijega u inozemstvo na koji su mnogi nažalost primorani izlaz može biti i u maloj revoluciji na svjetskom tržištu rada – „coworkingu".

Suvremeni sustav rada

„Coworking" je suvremeni sustav rada temeljen na umrežavanju profesionalaca različitih zvanja, struka i afiniteta u zajedničkom radnom prostoru. Uredska infrastruktura, skupi uredski materijal, nedostatak mjesta prikladnih za održavanje poslovnih sastanaka, prezentacija ili tribina su praktični problemi s kojima se poduzetnici svakodnevno susreću. Uz minimalne troškove odnosno plaćanjem članarine u „coworking" zajednici problemu se može stati na kraj. „Coworking „ ne označava samo fizički prostor već i zajednicu neovisnih pojedinaca koji djeluju na tržištu. Ovakav 'združeni' način rada uz pojačanu komunikaciju i interakciju uvelike povećava kreativnost često zagušenu monotonom rutinom ili izoliranošću konvencionalnog uredskog posla. Prednost ovog tipa radog okruženja i etike je u tome što ljudi imaju mogućnost biti smješteni lokalno ali djelovati globalno.

U Hrvatskoj trenutno postoje 3 „coworking" zajednice, ona u Zagrebu, Osijeku i najmlađa, te ujedno i jedina na Jadranu - u Zadru koja upravo organizira svoj prvi „coworking" dan - projekt s ciljem ostvarivanja inovacija i približavanja „coworkinga" lokalnim poduzetnicima i kreativcima. Osim „coworking" zajednica logističku podršku projektima kroz koje se može ostvariti samozapošljavanje mladih mogu pružiti i različiti modeli poduzetničke infrastrukture poput poslovnih zona, poslovnih inkubatora, centara kompetencija ili poslovnih akceleratora.

Čitajući ovo najvjerojatnije se pitate: Čemu sve to kad ja ionako nemam posao?

Kao što gospodin Hodak u svojim kolumnama često zna kazati 'Kada ti sve lađe potonu sjeti se da znaš plivati'. Rješenje problema može biti u jednom od popularnih oblika samozapošljavanja tzv. „Startup" projektima. „Startup" je tvrtka kao i svaka druga koja ima samo jedan primaran cilj –profit.

Za razliku od etabliranih kompanija s jasno definiranim metodama rada, organizacijskimStartupKao što gospodin Hodak u svojim kolumnama često zna kazati 'Kada ti sve lađe potonu sjeti se da znaš plivati'. Rješenje problema može biti u jednom od popularnih oblika samozapošljavanja tzv. „Startup" projektima. „Startup" je tvrtka kao i svaka druga koja ima samo jedan primaran cilj –profit cjelinama i timovima profesionalaca i naravno profitom mjerljivim desetcima milijardama dolara „startupovi „ su tvrtke koje rade na rješavanjima problema kada ono i nije očito, a uspjeh zagarantiran. Glavno i jedino obilježje ovakvog tipa tvrtke s kojim se slažu gotovo svi teoretičari je mogućnost stalnog rasta. „Startup" pojam je uglavnom vezan uz informacijske tehnologije međutim primjenjiv je i na čitav niz kategorija ljudskih djelatnosti od glazbe, filma, mode i dizajna do književnosti i slobodnog novinarstva. Jedna od prednosti je rad preko Interneta što stavlja fokus na rad koji nije geografski ograničen čime se automatski osigurava veće tržište, a time i mogućnost rasta. Jedan od pozitivnih primjera ovakvog načina poslovanja u Hrvatskoj je tvrtka Agrivi iz Kutine koja je razvila sustav koji poljoprivrednicima omogućuje dostupnost znanja upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, organizacijom i optimizacijom proizvodnog procesa. Sinergijom znanja ekonomista, agronoma i informatičara zaposlenih u toj tvrtki kreirana je baza znanja koja poljoprivrednicima u preko 30 država svijeta pruža informacije o najboljim praksama proizvodnih procesa za preko 50 poljoprivrednih kultura.

„Startup" Agrivi financirala je grupa privatnih investitora iz Rijeke, genijalna ideja uz njihovu pomoć provedena je u djelo ali kako ću ja doći do love? Uz konvencionalne načine financiranja poduzetničkih ideja poput raznih vrsta bankovnih kredita, državnih poticaja i često spominjanih sredstava iz fantomskih EU fondova sve popularniji je tzv. „crowdfunding" model financiranja. Ovaj relativno nov i nezaustavljivo rastući način financiranja poslovnih ideja temelji se prezentaciji projekata i traženju sredstava za njihovu realizaciju putem mrežnih „crowdfunding" platformi. Ulagači su u ovom slučaju ljudi diljem svijeta koji doniraju novac za projekte koje smatraju perspektivnima. U svijetu danas postoji preko 500 „crowdfunding" platformi koje su samo u 2013. godini prikupile 5,1 milijardi dolara.[2]

Nekoliko tipova

Postoji nekoliko tipova „crowdfunding"a, a to su doniranje, nagrađivanje, posuđivanje i investiranje. Najpoznatije platforme za privlačenje donacija putem nagrađivanja su „Kickstarter „i „Indiegogo" koje su prvenstveno namijenjene udrugama civilnog društva i raznim kreativcima. U njihovu slučaju realizacija financiranog projekta donatorima zauzvrat donosi predizanje financiranog proizvoda , majicu s logom i slično. Preostali oblici financiranja namijenjeni su poduzetnicima koji za svoju donaciju zauzvrat dobivaju vlasničke udjele. Neke od najpoznatijih platformi ovog oblika su „Grow Venture Community", „Seedrs" i „FoundedByMe".

„Crowdfunding" je nesumnjivo moćan način financiranja ideja i generiranja novih vrijednosti koji kroz promociju na „crowdfunding" mrežnim platformama ujedno omogućuje testiranje interesa tržišta, besplatnu reklamu i kanale za plasman proizvoda. Europska komisija i SAD-a u procesu su zakonskog reguliranja ovog tipa financiranja dok Hanfa čeka primjere dobre prakse kako bi ju se primijenilo i na Hrvatsku. Posljedice financijske krize još se osjećaju na globalnom tržištu, poduzetnici sve manje mogu računati na banke koje su ujedno i najveći generatori krize stoga je u interesu svake države poticanje „crowdfundinga", „startup" tvrtki i infrastrukture za njihovu izgradnju kao jedan od načina otvaranja novih radnih mjesta.

Vrijedi probati, zar ne?

Roko Milković

[1] International Perspectives on Depression in the Workplace , Paper based on a program presented at the 2009 World Congress of the World Federation for Mental Health, September 2-6, 2009, Athens, Greece.

[2] Poslovni Dnevnik

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.