Potvrđen ratni zločin

 

Rezultati upravo završenih mjesnih izbora u BiH pokazuju koliko je duboko međusobno nepovjerenje triju konstitutivnih naroda, koji se samo, zahvaljujući pritisku međunarodnih čimbenika, nalaze pod istim krovom. Izbori su također pokazali kako je međusobni srpsko-muslimanski jaz jednostavno nepremostiv zbog bošnjačkoga političkog unitarizma. Takvo je stajalište motiviralo srpske birače da se homogeniziraju i listom podupru socijaliste Milorada Dodika. Stalno stranačko i islamističko dizanje antisrpskih i protuhrvatskih tenzija u ionako frustriranom bošnjačkom narodu svrstalo je muslimanske birače u redove proislamske Stranke demokratske akcije. Politička nastojanja da se nakon potiskivanja iz javno-političkog života, potisnu Hrvati i s povijesnih područja u središnjoj Bosni, rezultirali su jedinim razboritim odgovorom hrvatskih birača da se na području, koje je u kontinuitetu povezano teritorijem, masovno svrstaju uz Hrvatsku demokratsku zajednicu, čiji je predsjednik Dragan Čović očito svjestan muslimanske prijetnje.

Odabir hrvatskih birača pokazao je, ne samo zrelost, nego i svijest većine Hrvata kako bez vlastite teritorijalne autonomije nemaju nikakve budućnosti u Bosni i Hercegovini. Rezultati su razotkrili kako je višegodišnja kampanja zagrebačkih medija za navodnu potporu posavskim Hrvatima zapravo bila dio smišljene kampanje protiv jednakopravnosti Hrvata s Bošnjacima i Srbima u BiH. Naime, u nekad Hrvatima naseljenim posavskim općinama na području Republike Srpske, na izbore je izašao gotovo zanemariv broj birača, što je zasigurno pokazatelj hrvatske smrti u Posavini. Slično je stanje na području cijele Republike Srpske pa su nastojanja nekih hrvatskih političara iz BiH da se Hrvatima stvori autonomija na račun Republike Srpske očito bila usmjerena na rušenje jedino moguće samouprave – tamo gdje Hrvati u teritorijalnom kontinuitetu tvore većinu pučanstva.

Rezultati etničkoga čišćenja Hrvata iz središnje Bosne, što su ga provele postrojbe Armije BiH i politika Alije Izetbegovića, ostali su potpuno nepromijenjeni, što je vidljivo i u izbornim rezultatima na području Kaknja, Zenice i Vareša. Raspodjela hrvatskih glasova na više stranaka, omogućilo je muslimanskoj strani preuzimanje vlasti u Busovači i Novom Travniku, a nedostatak hrvatskih birača u Jajcu, Čini se, trajno je ovaj stari hrvatski grad predao u bošnjačko-muslimanske ruke. Virus višegodišnjega iseljavanja Hrvata iz Jajca, vjerojatno će se, zbog muslimanskoga okruženja i nedostatka političke volje da se očuvaju hrvatske enklave, proširiti i na ostala područja u središnjoj Bosni. Time će vrijeme i nepovoljne okolnosti odraditi posao što ga je za potrebe širenja muslimanskoga Lebesrauma, još tijekom rata započeo Alija Izetbegović.

Posebna je pak priča položaj hrvatskoga naroda u gradu Mostaru. Zbog rasističkoga statuta grada Mostara, što ga je nasilno uveo bivši britanski namjesnik u BiH Paddy Ashdown, Hrvati kao većinski naroda unatoč brojčanoj i izbornoj većini, ne mogu za razliku od Srba u Banjoj Luci ili muslimana u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Bihaću formirati gradsku vladu. Naime, kao dio proračunate politike potiskivanja Hrvata iz BiH smišljen je spomenuti statut, koji omogućuje muslimanskoj manjini da u svakom trenutku blokira odluke izbornih pobjednika. Znakovita je i struktura biračkoga tijela zapadnom i istočnom Mostaru. Dok se iz godine u godinu broj bošnjačkih birača u zapadnom (hrvatskom) dijelu Mostara znatno povećava, Hrvata u izbornim jedinicama na istočnoj obali Neretve gotovo i nema. Stanje je nepromijenjeno onom što su ga stvorile muslimanske postrojbe nakon što su 1993. iz istočnoga dijela protjerale tamošnje Hrvate. Spomenuti pokazatelji upućuju na jednostavan zaključak, kako će se proces potiskivanja Hrvata, započet u Sarajevu i središnjoj Bosni, sve više prebacivati prema jugu, odnosno u dijelove s hrvatskom većinom. Ako se hrvatska politika u BiH ne izbori za minimalnu teritorijalnu autonomiju, što joj sada izborni rezultati na području od Livna do Stoca omogućuju, Hrvati bi, na žalost, s vremenom mogli izgubiti i to područje.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

{mxc}

Uto, 25-02-2020, 16:27:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.