Treba li vjerovati znanosti?

Danas je znanost stavljena na pijedestal i ako želiš imati ugled i poštovanje moraš joj se klanjati. Ako želiš biti uvjerljiv, samo reci: To je znanstveno dokazano, i problema nema. No je li stvarno tako? Koliko su vrijedni ti znanstveni dokazi? Kolika je znanost nepogrešiva? Koliko je znanost u službi nečijih interesa? Smijemo li imati neograničeno povjerenje u znanost?

Marijan JostReći ćete: A tko si ti da možeš posumnjati u znanost i postavljati takva pitanja?

Pa da se predstavim.

Moj aktivni kontakt sa znanošću duži je od pola stoljeća, točnije 1960. počeo sam raditi u Zavodu za genetiku i oplemenjivanje bilja, Agronomskog fakultetu u Zagrebu kao tehnički suradnik tada slavnog genetičara, akademika Tavčara. Radio sam na projektu gama zrakama induciranih mutacija kod kukuruza. Bio sam mlad, neiskusan, oduševljen radeći nešto o ćemu drugi mogu samo sanjati.

Tijekom ljeta sijali smo te 'mutirane' biljke, a tijekom zime, preko mikroskopa fotografirao sam citološke preparate s kromosomskim aberacijama. Vrlo brzo mi je postalo jasno da je pokušaj induciranja korisnih mutacija pomoću gama zraka jalov posao. Danas često kažem: To je kao da lovačkom puškom pucaš u Rembrandtovu sliku i očekuješ da nakon toga slika bude još ljepša.

Biljka kukuruza, kakvu danas poznajemo, posljedica je evolucije kroz miljune godina. Ona je postigla svoje savršenstvo i teško je povjerovati da se može inducirati mutacija koja bi ju poboljšala. Dakle radilo se o jednoj pogrešno postavljenoj znanstvenoj tezi koja nikada nije urodila značajnijim plodom.

Projekt hibridne pšenice

Nakon toga, petnaest sam godina radio na projektu hibridne pšenice, prvo kao asistent i znanstveni suradnik profesora Milohnića, a po njegovoj smrti kao voditelj projekta. Osnovna ideja IstraživanjaZnačajno je da je 'zagrebačka škola' u obnavljanju fertiliteta imala bolje rezultate od Amerikanaca, pa je moja postdoktorska specijalizacija, umjesto na Sveučilište u North Dakoti, 'višom silom' preusmjerena k Pioneeru (da dobro ste pročitali) u Kansas. Ipak sam, već kao zreo znanstveni radnik i ovaj projekt ocijenio kao nerealan i nakon petnaest godina prekinuo istraživanja.bila je: nastojati kod pšenice kao samooplodne vrste koristiti fenomen heterozisa (povećane rodnosti u prvoj generaciji nakon križanja) kao što se to radi kod hibridnog kukuruza (stranooplodna vrsta).

dvna klasIako je postojanje heterozisa u pšenice dokazano, pšenica kao samooplodna vrsta stvarala je niz novih problema. Prvo je trebalo stvoriti polen sterilnu majčinsku komponentu (A-cms liniju). Problem je riješen unosom jezgre stanice krušne pšenice (Triticum aestivum) u citoplazmu stanice jedne primitivnije vrste pšenice (Triticum tymopheevi). Međutim da bi se obnovila fertilnost ovakve polen-sterilne pšenice, ona je trebala biti oprašena s očinskom komponentom koja sadrži gen(e) za obnavljanje fertiliteta u narednoj F1 generaciji (R-linija). Iako sve izgleda vrlo jednostavno, problemi oko obnavljanja fertiliteta F1 generacije bili su ogromni.

Fertilitet je kvantitativno svojstvo. Ne postoje samo fertilne i sterilne individue, već, kao što to biva kod svih gospodarski važnih svojstava, cijeli niz prelaznih tipova. Tim varijacijama u izraženosti svojstva bavi se posebna grana genetike – kvantitativna genetika. Nažalost, usko specijalizirani molekularni genetičari premalo znaju o kvantitativnom nasljeđivanju i to je osnovni razlog zašto GI ne može biti uspješna metoda stvaranja rodnijih tipova biljaka.

No vratimo se pšenici. Značajno je da je 'zagrebačka škola' u obnavljanju fertiliteta imala bolje rezultate od Amerikanaca, pa je moja postdoktorska specijalizacija, umjesto na Sveučilište u North Dakoti, 'višom silom' preusmjerena k Pioneeru (da dobro ste pročitali) u Kansas. Ipak sam, već kao zreo znanstveni radnik i ovaj projekt ocijenio kao nerealan i nakon petnaest godina prekinuo istraživanja.

Poboljšanje kvalitete brašna

No moj put pokušaja i promašaja nije bio završen. Nastavio sam konvencionalnim metodama oplemenjivanja (križanje roditelja i izbor povoljnih tipova u narednim generacijama) raditi na stvaranju visokorodnih sorata pšenice. U to vrijeme rodnost je najlakše bilo povisiti povećanom gnojidbom dušika. Problem je jedino bio u biljci pšenice koja bi polegla, jer nije mogla izdržati tako jaku gnojidbu.

Uspjelo mi je stvoriti biljku koja i nakon 300 kg/ha dodanog čistoga dušićnog gnojiva nije polijegala. Tada je to bio uspjeh, a danas, zbog ekonomskih i ekoloških razloga, nikome ni ne pada na pamet da pšenici dodaje 300 kg/ha čistog dušika. Dakle iako je moj dosadašnji rad bio uspješna realizacija tada važećih znanstvenih ideja, svaki puta se pokazalo da nema zadovoljavajuću praktičnu vrijednost.

U to vrijeme, nakon uspješnog poboljšanja rodnosti pšenice, ostalo je neriješeno pitanje pekarske kakvoće, pa sam se prihvatio tog problema. Nakon niz godina stvorio sam sortu Divana (priznata 1995.) koja je od tada do danas najkvalitetnija Hrvatska, a možda i Europska sorta. Ta je sorta dobila službeni naziv "poboljšivač", t.j. u pekarstvu se koristi za poboljšanje kvalitete brašna.

Kruhraz

Kruh od smjese sorata iz silosa (23% vlažnog glu.) Kruh od sorte DIVANA (36% vlažnog glutena)

Brojni su pokazatelji pekarske kakvoće krušnog brašna, no najvažniji su sadržaj bjelančevina zrna, te količina i kakvoća glutena. O njihovoj kvaliteti ovisi upijanje vode kod zamjesa tijesta, te njegova rastezljivost i elastičnost. Zatim organoleptičke osobine kruha: volumen, izgled, prinos, visina, vlažnost, miris i boja sredine.

Sorta Divana je po ovim karakteristikama nenadmašiva. I tada kad pomislih da sam konačno postigao toliko željeni cilj u znanosti, pod mojim nogama ponovo 'puca pod' i ja ponovo padam. Ovoga puta zbog pojave i širenja alergijske osjetljivosti na gluten. Sada ostaje punovrijedna i cijenjena jedino bezglutenska hrana.

Kako izgleda, gluten bi sada u pekarstvu trebao zamijeniti neki kemijski aditiv. Znači li to da je ova kampanja protiv glutena pod kontrolom kemijske industrije? Pitanje je: je li znanost i nadalje temelj istraživanja, ili je oslonac za prljave trgovačke igre.

Kada se prvi puta susreće alergija na gluten

Još u VII, stoljeću budistički su svećenici kao vegetarijanci poznavali i u prehrani koristili gluten žitarica kao zamjenu za meso. No osjetljivost na gluten i bolest celiakiju prvi je 1888. opisao Samuel Gee, pedijatar iz Londona. To je bolest probavnog trakta, točnije tankog crijeva, a simptomi su bol, zatvor ili proljev, anemija, nedostatak vitamina.

ProblemiDok Kinezima gluten ne pravi zdravstvenih problema, a jedan od tri najveća kineska izvoznika biljnog mesa - glutena pšenice, firma Hainan Zhougxin Chemical G., Ltd. - proizvodi i izvozi 300 tona glutena mjesečno, zapanjuje činjenica da svaki treći Amerikanac ili njih oko 105 miliona danas izbjegava kruh zbog osjetljivosti na gluten i celijakiju.Ta bolest do pred kratko vrijeme nije činila značajnijih problema, a niti danas ima dovoljno istraživanja o njenoj učestalosti. Pojava ove bolesti u zemljama EU kreće se od 0.1-0.4% u Njemačkoj do 2.0-2.8% u Finskoj, a u Rusiji, Japanu i Kini je gotovo nema. (5, 6)

Pokusno poljeNeki pretpostavljaju da je njena pojava vezana uz standard življenja. Pogledajte stare fotografije od prije pedesetak godina. Nema pretjerano debelih. Danas, odlazak u teretanu i na trčanje normalna je rutina za žene zapada, koje usprkos svega svakim danom postaju sve deblje i deblje. Neki nutricionisti smatraju da je problem povećanja tjelesne mase zbog pojačane konzumacije pšenice koja u čovjeka izaziva podražaj apetita.

Utvrđeno je da 20-30% svjetske populacije na šestom kromosomu ima HLA-DQ lokus za osjetljivosti na gluten. Kada će taj lokus ispoljiti tu osjetljivost ovisi o vanjskim faktorima.

Dok Kinezima gluten ne pravi zdravstvenih problema, a jedan od tri najveća kineska izvoznika biljnog mesa - glutena pšenice, firma Hainan Zhougxin Chemical G., Ltd. - proizvodi i izvozi 300 tona glutena mjesečno, zapanjuje činjenica da svaki treći Amerikanac ili njih oko 105 miliona danas izbjegava kruh zbog osjetljivosti na gluten i celijakiju, te s time povezanim zdravstvenim poteškoćama: brojni neurološki poremećaji, varljiv osjećaj šizofrenije, dijabetes, srčane bolesti, artritis, osip itd. (1)

S obzirom da su SAD zemlja s najvećim uzgojem GM usjeva, dok takvih usjeva u EU gotovo i nema, logično ja da se razlozi za ove razlike pokušavaju tumaćiti utjecajem GMO na osjetljivost prem glutenu.

Mogu li GM usjevi uzrokovati osjetljivost na gluten?

Iako nema komercijalnog uzgoja GM pšenice, epidemija osjetljivosti na gluten pšenice, koja se širi Amerikom poput eksplozije, prema nekima, vezana je uz sada već preko 17 godina dug komercijalni uzgoj GM usjeva (kukuruz, soja, uljana repica, pamuk). Trenutno 40% Amerikanaca pokazuje neki vid osjetljivosti na gluten. Jeffrey Smith smatra da je za to kriv BT-toksin (Bacillus thuringiensis) kojeg je Agencija za zaštitu okoliša registrirala kao pesticid. Bt-toksin ima sposobnost da u probavnom traktu insekta izbuši otvore i tako izazove njegovu ekspoloziju. (2)

gmo-psenicaSmithSmith smatra da prevladavajuća GM dijeta uvjetuje stvaranje otvora u crijevima čovjeka, isto kao i u insekta, uvjetujući neodgovarajuće usvajanje hrane, koje opet izaziva lančanu reakciju – imunim stanicama šalje bjelančevine koje izazivaju upalni odgovor, uključujući autoimuni poremećaj.Dok znanstvenici biotehnološke industrije tvrde da ljudski probavni sustav uništi svaki trag Bt-toksina zaostalog u hrani, stalni porast probavnih smetnji, uključujući netoleranciju na gluten, daje naslutiti suprotno. Smith dalje navode studiju provedenu u Bolničkom Centru Sveučilišta Sherbroke iz Quebecka, Kanada prema kojoj je Bt toksin nađen u krvi 93% trudnica i 80% još nerođene djece.

To ne bi bilo moguće da je toksin prethodno, tijekom probavnog procesa uništen. Smith smatra da prevladavajuća GM dijeta uvjetuje stvaranje otvora u crijevima čovjeka, isto kao i u insekta, uvjetujući neodgovarajuće usvajanje hrane, koje opet izaziva lančanu reakciju – imunim stanicama šalje bjelančevine koje izazivaju upalni odgovor, uključujući autoimuni poremećaj.

RR-pamuk, uljana repica, soja i kukuruz su usjevi otporni prema totalnom herbicidu Roundup (aktivna tvar glifosat), koji se rutinski koristi pri njihovom uzgoju. RR-usjevi nakon žetve u zrnu sadrže povećan udio rezidua tog herbicida. U tankom crijevu čovjeka taj pesticid ima učinak antibiotika koji ubija korisne bakterije izazivajući neravnotežu između korisnih i patogenih bakterija, te probavne smetnje nazvane SIBO (Small Intestinal Bowel Overgrowth). Ova glifosatom uvjetovana neravnoteža između bakterija povezuje se s brojnim drugim poremetnjama, pa među ostalima i s osjetljivošću na gluten. (3, 4)

Zaključak

Dakle, nakon više od pola stoljeća oplemenjivačkog rada na pšenici, nakon brojnih više ili manje uspješnih selekcija pšenice, postigao sam stvarno izvanredan rezultat – visokokvalitetnu krušnu pšenicu – poboljšivač u pekarstvu, čiji kruh, zbog njenog visokog sadržaja glutena (do 40%) Amerikanaca ne smije niti okusiti. Eto, vjerovao sam znanosti i svaki puta se pokazalo da sam bio na krivom putu.

Sada promatram prirodu i vjerujem samo što mi ona kaže, no nažalost za moja nova otkrića je već kasno. Jedino što mi preostaje je osjećaj gorčine zbog niza godina te moje slijepe vjere u znanost.

Literatura:

1. Huff A.E. 2013. Gluten-free going mainstream as nearly one-third of Americans seek to avoid gluten. December 03, OneWorldChronicle.com

2. Smith J, Sayer Ji, T. O' Bryan, T. Malterre and Stephanie Seneff. 2013. Is GMO food behind the expoloding gluten sensitivity epidemics? Report by www.glutenandgmos.com, pg. 24.

3. Kruger M, Shehata AA, Schrodl W, Rodloff A. 2013. Glyphosate suppresses the antagonistic effect of Enterococcus spp. on Clostridium botulinum. Anaerobe; 20:74-78.

4. Shehata AA, Schrodl W, Aldin AA, Hafez HM, Kruger M. 2013. The effect of glyphosate on potential pathogens and beneficial members of poultry microbiota in vitro. Curr Microbiol. 66(4):350-358.

5. McLoughlin, R., et all. 2003. Coeliac disease in Europe. Alimentary Pharmacology & Therapeutics, 18:45–48. doi:10.1046/j.1365-2036.18.s3.1.x

6. Mustalahti K. et all. 2010. The prevalence of celiac disease in Europe: results of a centralized, international mass screening project. Ann. Med. Dec;42(8):587-95. Doi: 10.3109/07853890.2010.505931.

Uto, 26-03-2019, 22:39:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.