Razočaranje odnosom matične domovine

Republika Hrvatska rezultat je volje hrvatskoga naroda, ostvarena na demokratskim izborima i referendumu te zajedničkim trudom u obrani i izgradnji Republike Hrvatske, kako Hrvata koji žive u Republici Hrvatskoj, tako i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Mali broj naroda u Europi ima tako veliki broj pripadnika svoga naroda koji žive diljem svijeta kao Hrvati. Kada je bilo najpotrebnije bili su uz svoju Hrvatsku. Na svaki način su pomogali Hrvatskoj. Hrvati izvan domovine su napisali na tisuće pisama o istini o ratu u Hrvatskoj, agresiji, i razaslali diljem svijeta mjerodavnim ustanovama i osobama, na milijune dolara je prikupljeno i poslano u ranjenu i napaćenu Hrvatsku, bez ikakve primisli o nekakvim zahvalama, odličjima, položajima. Hrvatska je bila i ostala neraskidivi dio nas, a mi smo se osjećali njezinim dijelom, jer bez nje bili bismo pojedinci bez identiteta.

Nakon uspostave neovisne Republike Hrvatske nisu se ostvarila očekivanja Hrvata izvan Hrvatske. Postupno se vodila kampanja protiv Hrvate izvan Hrvatske da nemaju pravo glasovati jer u Hrvatskoj ne plaćaju porez - ostanite tamo gdje jeste, odašiljane su poruke dijela političke elite. Svremenom je raslo nezadovoljstvovećine hrvatskih zajednica van domovine i razočaranje odnosom matične domovine, tako da se iz izbore uizbore smanjivao broj onih koji su izlazi na izbore za Hrvatski sabor ili za predsjednika Republike.

Hrvatski državljani nemaju opće i jednako biračko pravo

Republika Hrvatska je dala pravo svojim sunarodnjacima izvan matične domovine da stječu pravo na državljanstvo, a time i pravo mogućnosti glasovanja. To pravo stječu na osnovu članka 45. Ustava Republike Hrvatske po kojem „hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo".Jednaku dostupnost glasovanja svim biračima u Hrvatskoj postoji samo na papiru.

Manjkavim se pokazao postojeći izborni sustav o glasovanju Hrvata koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske, a nemaju boravište na njenom području. Nažalost ni nakon 20 godina Republika Hrvatska nije ozbiljnije riješila sistem glasovanja Hrvata izvan Hrvatske. Hrvatski državljani koji imaju prebivalište van Hrvatske, žive na velikom prostoru, moraju kilometrima putovati u konzulate te čekati u redu nekoliko sati kako bi ostvarili svoje biračko pravo, kao primjerice Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su dosad mogli glasovati u samo četiri grada.

Redukcija zastupnika

Umjesto da im omogući da u što većem broju izraze volju i da u većem budu zastupljeni u Saboru, uslijedila je postupna redukcija saborskih zastupnika biranih od Hrvata izvan Hrvatske i na krajuNa papiruRepublika Hrvatska je dala pravo svojim sunarodnjacima izvan matične domovine da stječu pravo na državljanstvo, a time i pravo mogućnosti glasovanja. To pravo stječu na osnovu članka 45. Ustava Republike Hrvatske po kojem „hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo".Jednaku dostupnost glasovanja svim biračima u Hrvatskoj postoji samo na papiru je donijet diskrimirajući zakon. Hrvatska vlada je na prijedlog SDP-a 2010. Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o izboru zastupnika koje biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj. Vladine predložene izmjene su glasile: „Hrvatski će državljani bez prebivališta u Hrvatskoj birati tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici, a birat će u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u stranoj državi.

Hrvatski državljani nemaju opće i jednako biračko pravo iz razloga što hrvatski državaljani sa prebivalištem izvan Hrvatske prvo se moraju prigodom izbora prijaviti da žele glasovati uz dostavu preslika svojih dokumenata, a onda moraju često putovati daleko kako bi mogli iskoristiti svoje Ustavom zajamčeno pravo. Iz izbora u izbore se trebaju prijaviti i registrirati za izbore.Nisu svi hrvatski državljani u mogućnost da dođu na biračko mjesto u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, niti imaju financijske mogućnosti da iziđu na izbore. Broj onih koji posjeduju službene hrvatske dokumente mnogostruko je veći od onih koji glasuju.

Na izborima za Europski parlament od 400 tisuća Hrvata izvan Hrvatske glasovalo samo njih oko 6500 ili 1,5%.Institucijama vlasti Republike Hrvatske bi ovakomala izlaznost na izbore trebala govoriti koliko su Hrvati diljem svijeta nezadovoljni stutusom koji imaju. i sami su trebali poduzeti mjere kako bi se izmijenio diskriminirajući zakon.

Sustav konzularnih predstavništa Republike Hrvatske malobrojan je u odnosu na broj hrvatskih državljana usvim državama, tako i u Republici Srbiji gdje živi približno 30 tisuća građana koji imaju hrvatsko državljanstvo. U Republici Srbiji se glasuje na dva izborna mjesta, u veleposlanstvu u Beogradu i generalnom konzulatuSubotici. Da bi dali svoj glas moraju putovati i po 200 kilometara. To je utjecalo da je na posljednijm izborima u Republici Srbiji glasovalo oko 400 birača.

Hrvati u Srbiji nisu imali poticaja da izlaze na izbore

Većina Hrvata u Srbiji je na granici siromašta. Za stjecanje hrvatskog državljanstva moraju izdvojiti jednu plaću. Izostala su gospodarska ulaganja Republike Hrvatske u ona mjesta su Hrvati po broju stanovnika većina. Položaj hrvatske manjine u Srbiji daleko je ispod razine koju ostvaruju srpska nacionalna manjina u našoj domovini i Hrvatska po tom pitanju morala je učiniti mnogo više. Opstanak i razvoj hrvatske zajednice u Srbiji nije u programu političkih stranaka iz Republike Hrvatske i predsjedničkih kandidata.Iz tih razloga na teritoriju autonomne pokrajine Vojvodine i Srbiji nije bilo predizbornihDiskriminacijaNa izborima za Europski parlament od 400 tisuća Hrvata izvan Hrvatske glasovalo samo njih oko 6500 ili 1,5%.Institucijama vlasti Republike Hrvatske bi ovakomala izlaznost na izbore trebala govoriti koliko su Hrvati diljem svijeta nezadovoljni stutusom koji imaju. i sami su trebali poduzeti mjere kako bi se izmijenio diskriminirajući zakon aktivnosti stranaka iz Republike Hrvatske kao ni predsjednički kandidata, osim manjih aktivnosti Milana Bandića, kada su bili izbori za predsjednika Hrvatske 2001.godine. I zato netreba nikoga čuditi što su Hrvati u Srbiji glasovali u malom broju.

Dopisno glasovanje bi zacijelo omogućilo lakši izlazak na izbore u zemljama gdje Hrvati žive na velikom prostoru. Mnoge države u svijetu su omogućile da njihovi državljani koji imaju prebivalište u inozemstvu ne moraju putovati kilometrima do diplomatsko-konzularnihpredstavništvava, a sa tim i da nemaju finansijskih troškova. Dopisno glasovanje pojeftinjuje način izlaska na izbore.

Uzmimo na primjer Bosnu i Hercegovinu, koja se smatra neuređenom državom da je riješila uključivanje svojih državljana u izborni sustav. U Bosni i Hercegovina, svi zainteresirani za izlazak na izbore moraju se prijaviti putem pošte kako bi imali mogućnost glasovanja na izborima. Svi koji su se registrirali na svoje kućne adrese dobiju obrasce, tzv. PRP-1 obrazac na kojem se trebaju registrirati eventualne promjene. Ispunjen obrazac šalje se poštom na adresu Središnjeg izbornog povjerenstva.Oni državljani koji se do sada nisu prijavljivali i registrirali za izbore, a imaju priliku glasovati trebaju ispuniti i poslati obrazac PRP-2 kojeg šalju također na adresu Središnjeg izbornog povjerenstva. Pravilo je da jedna obitelj može poslati obrasce za registraciju u jednoj koverti, ali kada budu slali glasačke listiće zbog načela privatnosti glasa trebaju slati odvojedno. Također, dokumenti koji trebaju biti priloženi uz obrasce (osobna, vozačka ili putovnica) ne moraju biti ovjereni, jer se, dodatno provjeravaju u institucijama Bosne iHercegovine. Bitno je da su na kopijama vidljivi obrisi i ostali podaci.Svima onima koji su prije dopisno glasovali na izborima, na kućne adrese se poštom šalju obrasci za potvrđivanje identiteta.

Model dopisnog glasovanja moguć je i primjenjiv i na državljane Republike Hrvatske koje imaju boravište na teritoriju drugih država i na taj način bi se omogućilo i ostvarenje tog prava da se glasuje na izborima u Republici Hrvatskoj.Takav bi način glasovanja bi ukinuo diskriminaciju svih onih državaljana sa prebivalištem izvan Hrvatske. Dopisno glasovanje demokratske zemlje koriste kao način osiguravanja dostupnosti glasovanja svim svojim državljanima, sprečavanje diskriminacije i povećavanje broja birača koji sudjeluju u izbornom procesu.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.