Bez ekoinovacija, biblioteka na modernom kampusu u Splitu je arhitektura prošlosti bez budućnosti. Za temperiranje zgrada u modernom svijetu se troši gotovo polovicu globalne energije. Zato je već davno razvijena ekograđevinska tehnologija. Solarno hlađenje i grijanje zgrada s pasivnom izolacijom danas je ekonomski imperativ. Iz današnjeg ekobooma se prognosticira da će Europa do 2050. godine ekološki sanirati sve stare građevine. Efikasnija gradnja i stalno uvođenje inovacija u građevini se sistematski nastavlja, državno subvencionira i zakonski regulira! Čak šeici, bogati naftom, investiraju u ekoarhitekturu. Na primjer Kronprinc Mohamed el Natjan stavio je na raspolaganje za inovativnu arhitekturu 15 milijardi dolara. Europski arhitekti im grade nebodere koji ne samo da ne troše vanjsku energiju, nego proizvode električnu energiju i time neboderi postaju istodobno ekodomicili i električne centrale.
Energetska učinkovitost je nova čarobna riječ u građevini! Kod svečanog otvorenja 19.12.2008. „hrama knjige teškog 250 milijuna kuna“ nema ni spomena te riječi prema obavijestima iz dnevne štampe. Zgrada tih dimenzija na sveučilišnom i znanstvenom kampusu trebala bi biti svjetionik ekoarhitekture i zeleni početak Silikon Valley za obnovljive energije u Splitu koji ima dvostruko veću insolaciju negoli Njemačka! Njemačka je danas Šampion u obnovljivim energijama. Za razliku od prije, danas svjetski koncerni investiraju u obnovljive energije, jer kalkuliraju da je to industrija budućnosti, veća od automobilske industrije! Sunčana toplina i solarna električna energija, pasivni i aktivni sistemi grijanja i hlađenja, toplinske pumpe, novi aktivni izolacioni materijali, prozračivanje prostorija suprotnom cirkulacijom toplog i hladnog zraka, inteligentna rasvjeta, vakuumom izolirani prozori, fotovoltaik s koncentratorskim ćelijama i moderni solarni kolektori na južnim krovovima i fasadama zgrada su danas baza inovacija u ekoarhitekturi. Iz dana u dan dolaze nove inovacije u ekodomicilima. Ti energetski integrirani inovativni domicili su dugoročno jeftiniji i ugodniji za stanovanje negoli klasični domicili.
Institut za ekoarhitekturu u Darmstadtu je testirao 24 moderne građevine s običnim staklenim fasadama i našao da trebaju godišnje za temperiranje zgrada između 300 do 700 kilovatsati po m2. Danas normalno energetski pasivne zgrade s modernom izolacijom troše godišnje 30 kilovatsati po m2. Nadajmo se da ovakva energetska katastrofa ne pogađa zgradu ekonomskog fakulteta na kampusu! Većina europskih zemalja da bi ublažila novu ekonomsku recesiju investira milijarde u ekoarhitekturu škola i sveučilišta, jer obnovljive energije ne rješavaju samo klima probleme nego stvaraju nova radna mjesta. Nadajmo se da će ostala najavljena polovica investicionog kapitala za izgradnju splitskog kampusa biti racionalnije i inovativnije iskorišten negoli do sada! U Njemačkoj se tvrdi da danas tzv. „Energetske zgrade plus“ koje ne troše energiju nego je proizvode koštaju 10-15 % više od klasičnih i da se amortiziraju u 10 do 12 godina. U Splitu, radi povoljnijih klimatskih uvjeta, ekogradnja bi bila znatno jeftinija!
Dr.sc. Ivo Derado, München
{mxc}