Zeleni ili bijeli, drveni ili PVC prozori u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika?

 

Na Internetu (www.vecernji.hr ) postoji članak "Propise o uporabi tradicionalnoga građevnog materijala u gradu nitko ne poštuje, Zabranjenim PVC prozorima upropaštavaju Dubrovnik" (28. 08. 2008.), te u nastavku slijede komentari na tu temu. Stanoviti komentator "giblinaš" u odgovoru na "bang"-a čak spominje i moje ime i prezime, vjerojatno omaškom. Ima dobrih komentara, te su ljudi dali sebi oduška, pa su otvoreno rekli o toj temi, iako nisu stavljali svoja vlastita imena.

DubrovnikPostoji stari naziv za tamnozelenu boju (pituru): "dubrovačka zelena". Kada dođete u butigu kupiti takvu pituru, tražite je pod tim nazivom, ali treba paziti da ne bude svijetlozelena jer dodatno trebate kupiti mali crni Tesarol da bi pitura dobila prepoznatljivu tamnozelenost. Međutim, postoji čak i malo tamnija boja Hammerite tamnozelena sjajna koja je, doduše, predviđena za metal, ali odlično je podnosi i drvo. Hammerite "tamnozelena" polumat ili polusjajna zapravo je svijetlozelena i znatno se razlikuje od prikaza (sličice) na kantici (limenci) takve boje. Međutim, sjajnost tamnozelenstva matira zapravo kiša i sunce, tako da je to prava boja koja traje, vjerovali ili ne (jer znam iz iskustva), čak 6 godina (kako u specifikacijama i piše).

To je pitura kojom treba pituravati prozore (čak i neka vrata) u starom Gradu, tako da vas ne zavara dosta skuplja cijena važa piture (95-100 Kn) jer toliko takva boja i vrijedi. Sjećam se kada je jedan gospar i istraživač dubrovačke povijesti govorio da je dobro da su na Peskariji klupe za sjedenje bijele boje jer da je tako "bilo prije". Međutim, mislim da je dobro da su tamnozelene boje kao što su sad jer takva boja ima svoju praktičnu svrhu: na bijeloj se vidi svaka mrlja, a na tamnozelenoj ne. Za vrijeme Dubrovačke Republike nije bilo ni Peskarije (koja je nasuta 1865.), a ni tih klupa. Međutim, bilo je prozora (funjestri i škura).

Po mom mišljenju, logičnije je da su prozori tamnozelene boje. Netko je svojevremeno rekao da je u arhivu našao da su prozori nasuprot Kneževa dvora bili bijele boje. Dobro bi bilo vidjeti te dokumente jer moramo znati da bi odluka ili podatak o takvim prozorima trebali biti prije 1806. i upozoravati da su prozori određene boje "po starom pravilu" uz navod od kada ili pak da se potvrđuje neka star(ij)a odluka jer sve što je kasnije spada u "dostignuća" francuske i kasnije austrijske uprave koji su čak rušili u starom gradu, te pljačkali topove (neke čak i pilali da bi ih lakše odnijeli). Čudno je da se danas "službeno" sugerira da kuće starog Grada trebaju biti opiturane u bijelo, krema (drap) i roza.

Po mom mišljenju, roza boja nije za stari Grad i spada u domenu prijerečenih "dostignuća", a trebale bi se rabiti samo bijela i krema (drap). Ukloniti sve PVC prozore u starom Gradu bio bi stvarno veliki pothvat, ali ne treba okrivljavati konzervatorske odrednice ili slabašne zakone. Mravi ne postavljaju plastične prozore, već ljudi koji mogu to činiti iz različitih pobuda zločestosti ili uzajamnosti po principu: "Ako je stavio on ili ona, i ja ću". Istina, aluminijski i plastični prozori su hermetičniji i praktičniji za održavanje.Treba omogućiti nekolicini maranguna (drvodjelaca) da djeluju u starom Gradu, te potporom Grada omogućiti da ljudi u staroj gradskoj jezgri imaju stanoviti popust na izradu drvenih prozora.

Svi prozori trebaju biti tamnozeleni. Znači, u cijelosti (izvanka i iznutra). Tako bi trebalo narediti pituravanje i određeni rok ispunjenja. Možda bi ovako mogao (pro)teći razgovor između komunalnog redara i stanovitog građanina: "Dobar dan. Živjeli. Vidim da imate bijele PVC (ili aluminijske) prozore (i vrata), pa ih do tog i tog datuma morate opiturati u Hammerite tamnozelenu sjajnu boju. Ovdje vam je bon popusta za tu pituru u Pr-Shopu (kojeg možete nabaviti u našim gradskim uredima, te ja nisam trebao doći!), pa kupite tu kvalitetnu pituru". Građanin odgovori: "Neću". Nato će komunalac: "Nećete? Dobro. Kad nećete, onda ćete platiti 20-50 puta veću kaznu za devastaciju kulturnog dobra/spomenika jer ste za 2 cm proširili prozore, a da o vratima i ne pričam, pa vi nemojte ni drugi put". Postoji također problem vrata koja dobijaju nove, šire dimenzije, te dovratnike i nadvratnike koji se vidno ističu bjelinom koja bi ipak trebala biti zagasitijeg vapnenačkog mramora, a tu su - za nefalit - i novoumetnuti skalini iste bjeline.

Problem vanjskih kašuna klima-uređaja bi se u budućnosti također mogao riješiti sličnim bonovima popusta kada bi se svim stanovnicima starog Grada naredilo da treba staviti unutarnje (portabl) klima-uređaje, ali opet postoji problem slijevanja radom stvorene vode iz cijevi takvih uređaja. Ljudi bi trebali imati i broke (kante) koje treba prazniti. Stari uređaji bi se prodavali po povoljnim cijenama ljudima izvan stare gradske jezgre. I tako bi trebali ljudi živjeti i nastaviti živjeti u gradu pod zaštitom UNESCO-a. Postoje, naime, dijelovi kuća starog Grada koji su totalno zapušteni, u njima nitko ne živi, te su razbijene lastre (stakla) prozora koji su itekako derutni. Svim vlasnicima treba narediti da uvijek netko treba stanovati u starom Gradu (pa makar iznajmili prostore), te održavati svoje vlasništvo i zajedničku nam baštinu.

Đivo Bašić

{mxc}

Pon, 21-06-2021, 14:28:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.