Katolička katedrala Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Moskvi

Povijest i izgradnja

N eogotička katedrala Bezgrješnoga početka Blažene Djevice Marije u Moskvi najveća je katolička katedrala u Rusiji, katedrala nadbiskupije Majke Božje. To je treća moskovska katolička crkva izgrađena prije revolucije 1917. i jedna od triju trenutno aktivnih katoličkih crkava u Moskvi. Poljska je zajednica Moskve u 19. stoljeću inicirala izgradnju crkve u ulici Mala Gruzinskaja. U to se vrijeme odabrano mjesto nalazilo daleko od središta grada, gdje je živjelo dosta Poljaka. Arhitekt je također bio Poljak – Foma Osipovič Bogdanovič-Dvoržecki, učitelj na Moskovskoj školi slikarstva, kiparstva i arhitekture. Izgradnja je započela 1899. godine. Glavni radovi završeni su 1911. godine. Sredstva za projekt prikupili su katolici iz cijele Rusije i inozemstva. Izgradnja je stajala tristo tisuća zlatnih rubalja. Dana 8. prosinca 1911. godine crkva je posvećena u čast Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije.

Godine 1938. crkvu su službeno zatvorili. Crkvena je imovina opljačkana i uništena. Tijekom Drugog svjetskog rata zgrada je stradala od bombardiranja, a nekoliko je tornjeva izgubljeno. Nakon rata srušen je toranj koji je krunio kupolu. Zgrada je u potpunosti obnovljena tek početkom 1996. Od proljeća 1998. godine bogoslužja se održavaju u središnjem brodu. Dana 12. prosinca 1999. legat pape Ivana Pavla II., vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano (1927. – 2022.), svečano je posvetio obnovljenu crkvu.

Arhitektura i unutarnjost crkve

Katedrala je izgrađena u neogotičkom stilu, s tlocrtom temeljenim na obliku neogotičke trobrodne bazilike u obliku križa. Prema različitim podatcima, vjeruje se da je arhitektova fasada modelirana po uzoru na gotičku katedralu Westminsterske opatije (zborne crkve svetoga Petra u Westminsteru), a kupole na sjecištu lađe i transepta podsjećaju na kupolu milanske katedrale. Transept daje građevini križni tlocrt, koji simbolizira crkvu kao tijelo Kristovo: prezbiterij s oltarom smještenim u njemu simbolizira glavu, uzdužni brodovi – trup i noge, a transept – raširene ruke. Na kupoli i središnjem tornju nalazi se križ, na bočnim pročeljima tornjeva su grbovi pape Ivana Pavla II. i nadbiskupa Tadeusza Kondrusiewicza, zahvaljujući kojima je obnovljena djelatnost Rimokatoličke crkve u Rusiji.

Središnji brod sadržava dva dijela klupa odvojena prolazom. Bočni brodovi imaju pet potpornih stupova, s ispovjedaonicama na čelu svakoga. Na lijevoj strani katedrale nalazi se kapela Božjega Milosrđa, u kojoj se nalaze tabernakul i oltar Presvetoga Oltarskoga Sakramenta. Glavni volumen hrama počiva na deset glavnih potpornih elemenata, koji simboliziraju Deset zapovijedi. Šiljasti prozori ukrašeni su vitrajima. Ispod njih, na unutarnjim površinama zidova, nalazi se četrnaest bareljefa koji simboliziraju postaje križnoga puta Isusa Krista. Iza prvoga šiljastoga luka stropa, između prvoga para polustupova, iznad narteksa, nalazi se kor.

Prezbiterij

Oltar katedrale okrenut je prema zapadu, što ju razlikuje od svih ostalih kršćanskih crkava. U prezbiteriju katedrale nalazi se oltar obložen tamnozelenim mramorom. Sadržava čestice relikvija svetaca: apostola Andrije, Zenona, Grgura Niskoga, Grgura Nazijanskoga, Kuzme i Damjana, Anastazije Rimske, kao i česticu vela Blažene Djevice Marije – dar Veronske biskupije. Na oltaru je slika alfe i omege, prvoga i posljednjega slova grčke abecede, koja personificiraju početak i kraj, a vraćaju se na tekst iz Ivanova Otkrivenja: „Ja sam Alfa i Omega, Početak i Svršetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaše, i koji će doći, Svemoćni“ (Otkrivenje 1, 8). 

Desno od oltara nalazi se propovjedaonica obložena tamnozelenim mramorom. Na stupovima koji okružuju oltar nalaze se dvije slike svetih apostola – sv. Petra i sv. Andrije. Prezbiterij katedrale odvojen je rezbarenim drvenim pregradama od kapele Božjega Milosrđa s oltarom Presvetoga Oltarskoga Sakramenta i od predvorja sakristije. U središtu apside nalazi se raspelo, visoko devet metara, a lik Krista na križu visok je tri metra. S obje strane raspela nalaze se dvije gipsane figure – Majka Božja i evanđelist Ivan. Tri zvona postavljena su na lijevoj strani pročelja.

U dvorištu crkve podignut je 2015. godine armenski hačkar (kameni križ) iz sedre, rad je majstora iz Gumrija u Armeniji Hačatura Danieljana. Hačkar je posvećen stogodišnjici genocida nad Armencima.  

U katedralnom koru nalaze se limene orgulje švicarske tvrtke „Kuhn“, koje se rabe na koncertima, nedjeljnim i blagdanskim bogoslužjima, kao i kombinirane elektroničko-limene orgulje „Rodgers“. Treći instrument, talijanske digitalne orgulje s tri manuala, „Vicount Vivace“, nalaze se u transeptu i sviraju tijekom redovničkih službi. Digitalne orgulje nalaze se iu zbornici i kapeli u kripti katedrale.

Katedrala nudi mise na ruskom, poljskom, korejskom, engleskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku, kao i tridentske mise, mise armenskoga obreda i božanske liturgije bizantskoga obreda. Također je domaćin susreta mladih, tečajeva vjeronauka i dobrotvornih koncerata orguljske, crkvene i klasične glazbe. U katedrali se nalaze regionalni ured Caritasa i dobrotvorna zaklada Art of Goodness „Umjetnost dobrote“.  

Izvori i ilustracije:

Katedrala

Wikipedija

Priredio: Artur Bagdasarov​