Armenska katedrala Blažene Djevice u Aniju

Katedrala je Blažene Djevice u gradu Aniju ili anijska katedrala (danas Turska) armenska katedrala, koja je izgrađena između 989. i 1001. godine prema projektu dvorskoga arhitekta iz dinastije Bagratida Trdata.

Godine 1064. Seldžuci su zauzeli Ani i pretvorili katedralu u džamiju. Godine 1124. emir Anija postavio je veliki polumjesec na kupolu anijske katedrale. Razjareni stanovnici Anija pozvali su gruzijskoga kralja Davida Graditelja i otvorili gradska vrata njegovim trupama. Katedrala je ponovno bila posvećena i funkcionirala je kao crkva, ponovno zauzevši važno mjesto u duhovnom i kulturnom životu Armenskoga Kraljevstva.

Hram pripada tipu kupolastih bazilika nastalih u Armeniji u 7. stoljeću, donekle razvijenih i modificiranih. Katedrala je duga 34,3 metra i široka 21,9 metara. U početku je, visoka 38 metara, bila najviša građevina u Aniju i vrlo velika prema standardima armenske arhitekture. Kupola katedrale uništena je u potresu 1319. godine, a sjeverozapadni kut u potresu 1988. godine.

Katedrala je izgrađena prvenstveno od žutoga, ali i crnoga i crvenoga poliranoga tufa. Ima tri ulaza. Glavni je na zapadnoj strani. Ulazi na sjevernoj i južnoj strani, iako sporedni, bogato su urešeni. Prozori su joj uski i dugi, s ukrašenim okvirima.

T. Toromanjan, rekonstrukcija katedrale Blažene Djevice

Katedrala se smatra najvećom i najimpresivnijom građevinom u Aniju i služila je kao rezidencija katolikosa, poglavara Armenske apostolske Crkve, gotovo pola stoljeća. Kao i cijeli grad, 2016. godine upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Danas su ostale samo ruševine katedralne građevine.

Priredio: Artur Bagdasarov