Moduliranje glave

Osobno mnijenje

U sklopu projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik izrađen je u prvoj fazi rječnik koji se sastoji od triju rječničkih modula: osnovni – 10.000 natukničkih jedinica, za učenike nižih razreda osnovne škole – 3000 rječničkih jedinica i za osobe koje uče hrvatski kao ini jezik – 1000 natukničkih jedinica (http://ihjj.hr/mreznik/page/o-mrezniku/1/). Osnovni je cilj Mrežnika, kako piše u njegovu projektu, sastavljanje i obradba rječničke građe i teorijsko istraživanje u području e-leksikografije. Istraživački projekt Mrežnik IHJ-a od 2024. godine financira Europska unija – NextGeneration EU. Godine 2024. objavljena je monografija „Anatomija rječnika: Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik” u kojoj se podrobno opisuje i raščlanjuje struktura rječničkoga članka u kojem se obrađuju različite vrste definicija, kriteriji pri donošenju istoznačnica i antonima, oblikovanje normativnih i porabnih napomena, a pripremljena je čak i igrifikacija s obzirom na dob itd. Nažalost, na institutskim mrežnim stranicama samo djelomice su objavljeni različiti moduli tih rječnika od A do K („adok”), nema još potpuno završenoga mrežnoga priručnika. Vjerojatno će njegova obrađena građa biti potpuno objavljena na institutskim mrežnim stranicama 2027. godine.

Navest ćemo značenje natukničke jedinice glava u trima moduliranim rječnicima:

1. Modul za učenike nižih razreda:

„Glava je dio ljudskoga ili životinjskoga tijela u kojemu je mozak”

(https://rjecnik.hr/mreznik/glava-ucenici/)

2. Osnovni modul:

„Glava je gornji dio tijela u kojemu su smješteni mozak i tjelesna osjetila“

(https://rjecnik.hr/mreznik/glava/)

3. Modul za osobe koje uče hrvatski kao ini jezik:

„Glava je dio tijela koji se nalazi na vratu i u kojem je mozak“

(https://rjecnik.hr/mreznik/glava-neizvorni/).

U prvom značenju za učenike nižih razreda osnovne škole glava je „dio ljudskoga ili životinjskoga tijela u kojemu je mozak”, za odrasle osobe – „ gornji dio tijela u kojemu su smješteni mozak i tjelesna osjetila“, a za strance koji uče hrvatski jezik – „ dio tijela koji se nalazi na vratu i u kojem je mozak”. Treba li u semantičkoj raščlambi dijeliti natuknicu glava na značenjske segmente? Nije sasvim jasno, zar se natuknica glava u rječniku za učenike osnovne pa i srednje škole sastoji samo od mozga? A što ćemo s drugim tjelesnim osjetilima? Današnja se djeca služe mobitelima i računalima, ali ovakav opis da je glava na vratu i da je u njoj mozak, oprostitite tisuću puta, jest za retardirane. Nos, oči, uši i usta također su na glavi i važni su kao i mozak. Je li strancu koji uči hrvatski jezik važno znati gdje se nalazi glava? Onda bi vjerojatno u drugim natuknicama trebalo naglasiti i gdje se nalaze drugi dijelovi tijela. A zar pojedini roboti ili umjetni intelekti nemaju glavu? Osim ljudske i životinjske glave postoje i druge glave zasnovane na figurativnu značenju, npr. glava obitelji, glava sira, glava brda, glava čavla, glava motora, magnetska glava, bojna glava i dr. U moduliranju rječnika jedna natuknica ima nekoliko sličnih značenja, ali poteškoća se ponekad ne pojavljuje samo u preuzetom iz drugih izvora značenja, nego upravo u sastavljanju „novoga”, vlastitoga značenja. Naravno da se priručnik za osnovnoškolce mora razlikovati od općih priručnika za odrasle osobe, ali stilskim opisom prilagođenim dobi, a ne pojedinim značenjskim razlikama. Nadam se da će definicija u rječnicima tijekom daljnjega rada biti još jednom dobro pregledana, sređena i usustavljena.

Uzgred budi rečeno da je Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s američkom tvrtkom EURO-CAL još 1995. godine razvio petnaestojezični džepni elektronički rječnik na kojem se nalazi, naravno, i hrvatski jezik. Leksikografski zavod izdao je više od dvjesto pedeset različitih elektroničkih i tiskanih rječnika, enciklopedija, leksikona i inih izdanja. Postoje mrežna izdanja Hrvatskoga jezičnoga portala nakladničke kuće Znanje i Srca (https://hjp.znanje.hr/index.php?show=o-nama), Školskoga rječnika hrvatskoga jezika (https://rjecnik.hr/o-rjecniku.php). Postoji i portal hrvatske rječničke baštine pa i mnoge hrvatske mrežne stranice koje pružaju uslugu preuzimanja pripravnih digitaliziranih rječnika u pdf-u ili nekom drugom formatu...

Međutim, ako idemo istim ili sličnim koracima u moduliranju različitih rječnika, onda uz pomoć tih modula treba vjerojatno sastaviti i rječnike za srednju ili visoku školu sa sličnim, ali malo drukčijim značenjem radi raznovrsnosti. Onda se može sastavljati module tzv. funkcionalnih pravopisa i gramatika za osnovnu, srednju, visoku školu, za vjernike i nevjernike, vojnike i civile, profesore i profesorice i sl. Tako je moguće modulirati bilo koje jezične priručnike bez konca i kraja…

Artur Bagdasarov