Armenske crkve i samostani u slikama i riječima

Armenija ima mnoštvo različitih crkvenih objekata i svaki je od njih po svom krasan i osebujan. Ima ih naravno i porušenih osvajačima, potresima i drugim razlozima, ali svaki od njih čeka obnovu u svom duhovnom, kulturnom i svakodnevnom životu. Ustanovljivanje kršćanstva u Armeniji u 301. godini zahtijevalo je gradnju i smještanje velikoga broja vjernika u armenskim crkvama.

Ac1

Ac2

Isprva je bazilika u Armeniji najbolje zadovoljavala zahtjevima toga razdoblja i zato prve očuvane sakralne zgrade iz 5. i 6. st. u Armeniji pripadaju upravo bazilikama. Bazilika je u armenskoj arhitekturi pravokutna građevina koja je podijeljena stupovima u tri broda, a srednji brod je veći od bočnoga. Jedna je od najstarijih djelomice očuvanih armenska Jererujška bazilika, 5. – 6. st., koja se nalazi u selu Anipemza Širačkoga marza (županije) Armenije.

Ac3

Ac4

Jererujška bazilika, 5. – 6. st.

U razdoblju 6. – 7. st. otvara se nova stranica armenske građevine, pojavila se tijekom idućih stoljeća križno-kupolasta (središnjo-kupolasta) kompozicija crkvene arhitekture. Najveću izrazitost i klasično savršenstvo u tom arhitekturnom stilu dobila je poznata crkva sv. Hripsime iz 618. u Ečmiadzinu koju je pak sagradio katolikos Komitas Ahceci (615. – 628.).

Ac5

Crkva sv. Hripsime iz 618.

Pravokutni plan crkve sadržava križ koji je tvoren pomoću četiriju apsida na dvjema osima simetrije. Uglate granice su četvorne, skladna unutarnjost bogata je prostranim oblicima. Vrhunac svega toga jest križ. Pročelja su glatka, s udubljenim parnim nišama, što daje crnobijelu sliku koja oživljava pročelja crkve. Razvoj je kupolaste crkvene arhitekture u Armeniji išao u dvama samostalnim smjerovima. Osim križno-kupolaste kompozicije crkvene arhitekture arhitekti su urešavali sakralne zgrade kupolama i bazilikom. Od spojenja stare, drvom pokrivene bazilike i križno-kupolastoga sustava pojavio se novi arhitekturno-umjetnički smjer. To se odrazilo ne samo u gradnji kupole nad bazilikom nego i u oblikovanju posebne kompozicije crkava gdje se bazilična izduženost dopunjavala križno-kupolastim elementom – kupolom u obliku bubnja kojoj su dodani svodovi na sve četiri strane. U Armeniji je nakon 7. st. proširena kupolasta bazilika. Jedna od prvih kupolastih bazilika jest crkva sv. Gajane u Ečmiadzinu koju je sagradio 630. katolikos Ezr I. Paražnakertci (630. – 641.).

Ac6

Crkva sv. Gajane iz 630.

U Armeniji je očuvano mnoštvo samostana iz prošlih stoljeća. U životu Armenske apostolske Crkve i Armenske katoličke Crkve samostani su uvijek imali važnu ulogu duhovnovjerskih, prosvjetnih i gospodarskih središta. Armenski samostanski sklop sastoji se od katedrale, samostanskoga predvorja (gavita), kapele ili kapelice, knjižnice, riznice, ponegdje zvonika, te objekata za puk: npr. blagovaonica i dr. Samostanski sklop često je opasan zidom uz koji su bile dograđivane stambene i gospodarske prostorije. Istraživači smještaju pojavu prvih samostana u 7. st., a njihov procvat u 12. st.

Ac7

Samostan Tatev, 11. – 13. st.

Upoznajmo hrvatske čitatelje s pojedinim armenskim samostanima i crkvama na području Armenije i Gorskoga Karabaha.

Fotogalerija

Ac8

Ac9

Poganski hram Garniiz, 1. tisućljeće

Ac10

Ac11

Ečmiadzinska katedrala iz 5. st., duhovno središte armenskoga naroda

 Ac12

Crkva Cicernavank iz 4.st. u Gorskom Karabahu

Ac13

Katedrala Zvartnoc, sv. Grgura Prosvjetitelja iz 7. st.

Ac14

Samostan Marmašen, 11. – 13. st.

Ac15

Samostan Dadivank u Gorskom Karabahu, 12. – 13. st.

Ac16

Samostan Geghard iz 13. st.

Ac17

Samostan Noravank, 9. – 13. st.

Ac18

Samostan Hagharcin, 10. – 13. st.

Ac19

Samostan Khor Virap, 6. – 17. st.

Foto: https://abp.am/tury_v_armeniyu

Videoprilog

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Pon, 4-03-2024, 08:15:22

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.