Kratko o Armeniji i Armencima

Armenci su stari indoeuropski narod koji, kao i mnogi drugi narodi, ima vlastitu bogatu povijest i etnolingvokulturu. Bez obzira na to što Armence povezuje jedna povijest i mnošto općih značajki, oni se u biti u Armeniji i dijaspori podosta razlikuju. Većina se služi armenskim jezikom, ali ima ih koji se služe samo engleskim, ruskim, francuskim, arapskim ili kojim drugim jezikom, polazeći od toga u kojoj se je državi tko rodio i gdje dugo živi.

Armenci1

Armenci2

Armenci su kršćanski narod koji je već 301. god. službeno prihvatio kršćanstvo, dvanaest godina prije Rima. Armenija je tada postala prvom kršćanskom državom na svijetu. Kršćanstvo je postalo za Armence tijekom njihove duge i teške povijesti dijelom identiteta. Danas više od 90 % Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, od 5 - 7 % Armenskoj katoličkoj crkvi i od 3 - 5% armenskim protestantskim ili evanđeoskim crkvama.

Armenci3

Armenci4

I. Ajvazovski, Krštenje armenskoga naroda, 1892.

Kršćanstvo je prodrlo u Armeniju još u doba apostola sv. Jude Tadeja i sv. Bartolomeja, a službenom vjerom na razini države postalo je početkom 4.stoljeća, zahvaljujući sv. Grguru Lusavoriču (Prosvjetitelju) (oko 239.-325./326.).

Grugur Lasuvoric

Životopis sv. Grgura Lusavoriča (Prosvjetitelja), goblen 18. st., Muzej mhitarista u Beču

Formiranje armenskoga naroda na području Armenske visoravni počelo je koncem drugoga tisućiljeća pr. Kr. i završilo se je koncem 7. st. pr. Kr. Armenci još u 6. st. pr. Kr. imali svoju vlastitu državu na području poznatom kao "Velika Armenija" (od 190. god. pr. Kr. do 428. god.). Za vrijeme vladavine Tigrana II. Velikoga (140. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) Armenija je imala granice od Kure do Jordana i od Sredozemnoga mora do Kaspijskoga jezera.

Velikaarm

Velika Armenija u doba Tigrana II. Velikoga

Tijekom svoje tragične povijesti Armenija bila je pod vlašću i Perzijanaca, Rimljana, Arapa, Tatara, Osmanlija i drugih. Imala je kraljevinu u doba dinastije Bagratida od 885. - 1045. i Cilicijskoga kraljevstva od 1080. - 1375., a donja Cilicija do 1515. god. Od 15. do 19. st. najveći dio Armenije je bio pod vlašću Osmanlija i Perzijanaca. Proživjela je mnogo krvavih zbivanja, razaranja, ratova i nevolja. Armenija je postala neovisna država 1991. god.

armpol

Armenija

Prema službenomu popisu u Armeniji živi 2.972.732 stanovnika. Najviše je Armenaca, njih čini 98,1 %, a ostalo su skupine nacionalnih manjina: Asirci, Grci, Jezidi, Kurdi, Rusi, Ukrajinci, Židovi i dr. Znatan broj Armenaca živi izvan Armenije: na Cipru, u Argentini, Francuskoj, Grčkoj, Gruziji, Iranu, Italiji, Kanadi, Libanonu, Poljskoj, Rusiji, SAD-u, Siriji, Turskoj, Ukrajini i dr. Armenija je jedna od zemalja koja ima razmjerno najbrojnije iseljeništvo u svijetu. Računa se da izvan Armenije živi nekoliko milijuna Armenaca i njihovih potomaka rasutih po svim kontinentima.

Ararat

Planina Ararat i samostan Khor Virap

Službeni jezik je armenski koji spada u indoeuropsku jezičnu skupinu. Armenski jezik ima pedesetak dijalekata, premda postoji istočna i zapadna inačica književnoga jezika. U suvremenoj Armeniji služe se većinom istočnom inačicom armenskoga jezika. Zapadna inačica armenskoga književnoga jezika proširena je u armenskom iseljeništvu koje se je pojavilo većinom nakon genocida nad Armencima 1915. god. Godine 405. - 406. Mesrop Maštoc (oko 361. - 440.) stvorio je armensko pismo koje je postalo moćno sredstvo u očuvanju osebujnosti etnolingvokulturne baštine.

Hadzjan

Grigor Hadžjan, Armenska abeceda (Sveti Mesrop i Saak), 1983.

Ako ste kada komunicirali s Armencima, vjerojatno ste uočili da imaju dobar smisao za šalu. Oni vam mogu popraviti raspoloženje u nekoliko minuta, ispričati puno zanimljivih priča, viceva i učiniti da budete dobra raspoloženja nekoliko dana. U stvari, bez obzira na veselu narav i zanos, Armenci su ozbiljni ljudi, poglavito kada je riječ o starijem naraštaju kojemu je palo u dio nemalo poteškoća. Naravno da postoje i vječito nezadovoljni ljudi koji obično ne mogu naći svoje mjesto u životu.

radni

Sedrak Velikodnyj, Šest radnih mjesta, 2016.

Ako ste bliski Armencu, on će radi vas biti spreman na puno toga, a moguće je i na sve. Armenci veoma vole i cijene obitelj, napose roditelje i djecu. Djeca u armenskoj obitelji predstavljaju pravo bogatstvo i sreću. Uopće odnos prema djeci u Armeniji je osobit, to se može nazvati kultom djece. Još je jedna nacionalna značajka - gostoljubljivost. Ako idete u goste Armencu, on će vas obvezno dobro pogostiti.

sala2

Sevada Grigorjan

Većina Armenaca se odlikuje radišnošću. Ako Armenac pronađe posao za svoju dušu, on ga obavlja neumorno i savjesno. Sunčnani dani u Armeniji dopuštaju stanovnicima da vješaju rublje na ulici od zgrade do zgrade.

jervean dv

Meružan Hačatrjan, Staro dvorište u Jerevanu, 2007.

Najpoznatija armenska jela su tolma / dolma (sarma u mladom lišću loze), haš / kaš (juha od kravljih papaka s češnjakom), basturma (sušeno goveđe meso, nalik pastrmi), harisa (pšenična kaša, češće s kokošjim mesom), spas ili tanapur (juha od pšenične prekupe ‘dzavar’ s kiselim mlijekom), tabule (istočna salata od pšenične prekupe ‘bulgur’ i sitnoga peršina), baklava ili gata od lisnata tijesta (slastice) i dr. Osim lozova lišća u pripremi tolme / dolme su i sljedeći sastojci: mljevena govedina, luk, riža i različiti začini. Jelo haš / kaš se jede rano ujutro i poslužuje se kao zajutrak ili kao zamjena za doručak. Jedu ga obično muškarci uz rakiju ili votku. Juhu spas ili tanapur jedu obično hladnu ljeti, a toplu zimi. Armenci, za razliku od drugih, u jelo često stavljaju razmjerno mnogo soli. Kulinarske tradicije u različitim armenskim područjima raznolike su i osebujne.

ukusi arm

Armenci tradicionalno vole tanki kuh lavaš, sir, kavu, skupe automobile, odjeću, rado organiziraju bogate svadbe, rođendane, zaruke, krštenja i druge svečanosti, čak i kad ne imaju novaca. Ako čak grcaju u dugovima, ipak pripremaju npr. za djecu bogatu, svečanu svadbu ili krštenje. Armenci se vole pozdravljati prigodom susreta: “Barev” i “Bari lujs” (“bog” i “dobro jutro”). Pozdrav može popraviti raspoloženje ili postati prigoda za daljnji dijalog. Vrlo često Armenci umjesto tradicionalnoga odgovora “hvala” govore francuski “mersi”. Valjda im je teško i dugo svaki put odgovorati na pozdrav armenski “šnorakalucjun”. Armenci smatraju da imaju najbolji konjak na svijetu, ponose se vlastitom etnolingvokulturom i Araratom, premda se ta gora nalazi u drugoj zemlji. Za Armence Ararat je simbol Armenije, narodna svetimja. U razgovorima s vama mogu s velikim ponosom ispričati i pobrojiti tko je od svjetski poznatih osoba podrijetlom Armenac. Među njima su i naši suvremenici: književnik William Sarojan, legendarni francuski šansonijer Charles Aznavour, poznati milijarder i privatni ulagač Kirk Kerkorjan, slikar Aršil Gorki (Vosdanig Manug Adojan), skladatelji Arno Babadžanjan i Aram Hačaturjаn, sadanji ruski ministar vanjiskih poslova Sergej Lavrov (po očevoj liniji), nekoć prvi reket svijeta Andre Agassi, pjevačica Cher (Šerilin Sarkisjan), glumac i redatelj Andy Serkis (Sarkisjan) (po očevoj liniji), pravnik Robert Kardašjan, nekadanji vozač Formule 1 Alain Prost, glazbenik Serj Tankjan, poslovna osoba, glumica i reality zvijezda Kim Kardašjan, dizajner Alain Mikli (Alan Miklitarjan), ekonomist Daron Acemoglu, radatelj Atom Egojan, poduzetnici Aleksis Oganjan, Eduardo Eurnekián (Ernekjan), Stiven Kandarjan i drugi kao i nekadanji svjetski šahovski prvak, hrvatski i ruski državljanin Garri Kasparov (po majčinoj liniji).

ljudi arm

Kao i bilo koji drugi narod Armenci imaju i dobrih i loših navika pa i značajke su im vrlo različite. Uopće nema na svijetu dobrih ili loših naroda, ima samo loših i dobrih ljudi.

Artur Bagdasarov

Uto, 11-12-2018, 13:45:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).