Voskan Jerevanci i Biblija na armenskom

Voskan Jerevanci (također - Voskan Džugajeci) je armenski tiskar, jezikoslovac i biskup koji je rođen 1614. god. u Nor-Džuge (na teritoriju Irana). Od 1640. do 1666. se je bavio knjigotiskanjem na armenskom jeziku. Uzgred budi rečeno da armenski katolikos Akop IV. Džugajeci (od 1655. do 1680.) s namjerom stvaranja stalne tiskare za ečmiadzinsku katedralu šalje crkvenoga bilježnika Martevosa Carecija u Europu. Godine 1658. - 1660. u Amsterdamu Careci osniva tiskaru sv. Ečmiadzina i sv. Sarkisa. Godine 1664., nakon smrti Martevosa Carecija, upravitelj te tiskare postaje Voskan Jerevanci.

Voskan Jerevanci

Prva tiskana Biblija tiskana na armenskom

Voskan Jerevanci 1666. god. zajedno sa svojim učenicima počinje izdavati prvu Bibliju na armenskom jeziku koja je izišla 1668. god. u armenskoj tiskari u Amsterdamu. Tiskana Bibilja se smatra najboljim ostvarenjem staroarmenskoga knjigotiskanja. Knjiga je izdana u nakladi od 5.000 primjeraka. Ona se je sastojala iz 1464 lista veličine 21 х 26 cm. Godine 1668. za knjigu je bio izrađen srebreni okov koji je izradio predstavnik legendarne erzrumske zlatarske škole. Na njem je prikazana slika Blagovijesti, a na poleđini - slika Uzašašća (Spasova). Na unutarnjoj strani su prikazana četiri evanđelista sa svojim simbolima.

Prva tiskana Biblija na armenskom, Amsterdam, 1666. - 1668.

Dva su primjerka s uvezom ručnoga rada darovali francuskomu kralju Louisu XIV. (1638. - 1715.) i vrhovnomu poglavaru Katoličke crkve papi Klementu IX. (1600. - 1669.), a jedan primjerak (na slici) vrhovnomu patrijarhu i katolikosu svih Armenaca Akopu IV. Džugajeciju. Godine 2013. dobročinitelj Raljf Jirikjan je darovao Bibliju muzeju-institutu Matenadaran u Jerevanu.

Voskonjanova se tiskara 1669. god. zbog financijskih teškoća premješta iz Amsterdama u Livorno, a zatim 1673. god. u Marseilles, dobivši posebnu dozvolu od francuskoga dvora. Tiskara je izdavala ne samo vjerske knjige Bibliju, Psaltir, Brevijar negoli i svjetovne knjige kao što su: basne Vardana Ajgekcija (1668. i 1683.), Povijest Arakela Davrižecija (1669.), Matematiku (1675.) na novoarmenskom jeziku i druge. Ovdje se tiska djelo armenskoga jezikoslovca Hovanesa Olova Kratka retorička vještina (1674.). Voskan Jerevanci je također doprinio istraživanjima gramatike armenskoga jezika. U Matenadaranu je pohranjen rukopis njegova filozofskoga rada “O pojedinačnosti i jedinstvu: slični su oni ili različiti”. Voskan Jerevanci je umro 1674. god. u Marseillesu. Voskan Jerevanci je dao neprocjenjiv doprinos očuvanju armenskoga istobita (identiteta) i samosvijesti u vrijeme tadanjega nepostojanja armenske državnosti.

Izvor

Pripremio: Artur Bagdasarov