Osnivač tvornice konjaka

U mnogim zemljama svijeta dobar konjak (fr. cognac prema nazivu francuskoga grada Cognac) podsjeća na riječ “armenski”, stvarajući svezu riječi - armenski konjak. Konjak je rakija koja je dobivena destilacijom grožđa. U drugim zemljama konjak katkad nazivaju vinjak ili brendi. Podatci o armenskom konjaku postoje još od biblijskih vremena kada je patrijarh-pravednik Noa uzgajao vinovu lozu u podnožju planine Ararat.

Proizvodnju konjaka u Armeniji pokrenuo je 1887. god. trgovac Nerses Tairjan (Nikolaj Tairov). Nerses Tairjan je rođen 1833. god. u Karakilisi (tur. kara kilisi - crni hram), u sadanjem armenskom gradu Vanadzoru. Početkom 1870. god. Tairjan se nastanjuje u Jerevanu i kupuje parcelu na području jerevanske utvrde. Danas se tu nalazi tvornica konjaka “Noa”. Uskoro Tairjan kupuje još nekoliko vrtnih parcela na kojima sadi vinovu lozu. Od 1874. god. kreće proizvodnja vina i rakije, a također i sirupa od murve i sušena voća. Kasnije Tairjan zapošljava Garegina Harazjanca, poznatoga gruzijskoga strukovnjaka za vinarstvo iz Tbilisija, da mu pomaže u proizvodnji jakoga vina.

N. Tairjan

Tairjanova proizvodnje raste i on odlučuje proširiti izbor (asortiman) te počinje proizvoditi konjak prema francuskoj tehnologiji. Tairjan putuje u Francusku gdje kupuje posebnu opremu, uređaj za destilaciju grožđane žeste (špirita). Godine 1887. Tairjanova tvornica pušta na tržište konjak s naljepnicom “Konjak: Kompanija N. Tairov u Jerevanu” koji je zahvaljujući svojoj visokoj kakvoći i bukeu postao vrlo popularan. Godine 1892. Tairjan poziva iz francuskoga Montpelliera mladoga tehnologa, strukovnjaka za vinarstvo Mkrtiča Musinjana koji je podignuo kakvoću proizvodnje konjaka na najvišu razinu. Godine 1900. Tairjan zbog poslovnih problema, bolesti i odsutnosti nasljednika prodaje svoju tvornicu ruskomu proizvođaču Nikolaju Šustovu. Tairjan se preseljava u Tbilisi gdje umire 1902. god. Kompanija „Šustov i sinovi“ obnavlja tvornicu, uvodi novu tehnologiju i postrojenja za destiliranje i pročišćivanje. Jedna vrsta kvalitetnoga konjaka, i to “Fine-Champagne”, dobila je 1900. god. Veliku nagradu (Grand Prix) na međunarodnoj izložbi u Parizu. Šustov je dobio pravo da na njegovu proizvodu piše cognac, premda je taj konjak više nalikovao brendiju.

U razdoblju od 1893. do 1894. god. u Jerevanu su sagrađene još tri tvornice konjaka, a 1914. god. broj tvornica u Armeniji povećao se na petnaest. Prve hrastove bačve za armenski konjak bile su dopremljene u Armeniju iz Francuske. Nakon Listopadskoga prevrata 1917. god. Šustovljev je posao nacionaliziran, a tvornica je postala vlasništvo sovjetske države. Armensko vinarstvo je bilo ujedinjeno u poduzeće vina i konjaka „Ararat“.

Omiljeno piće Winstona Churchilla

Prema predaji tijekom Krymske konferencije u Jalti 1945. god. Josif Staljin (1878. - 1953.) je počastio britanskoga državnika Winstona Churchilla (1874. - 1965.) kvalitetnim armenskim konjakom Dvin. Konjak se je napose svidio Churchillu koji je bio oduševljen visokom kakvoćom i aromom. Otada mu je Staljin svaki mjesec slao sanduk konjaka. Kažu da je Churchill svaki dan pio po jednu bocu konjaka. Jedanput je 1951. god. zamijetio da je konjak Dvin izgubio svoj okus i aromu. Izrazio je svoje nezadovoljstvo Staljinu. Ispalo je da glavni tehnolog tvornice konjaka u Jerevanu Margar Sedrakjan bio prognan u Sibir. Njega su rehabilitirali i povratili na dužnost, a 1971. god. dobio je zvanje - heroj socijalističkoga rada. Tako je konjak armenskomu tehnologu spasio život.

Vrste konjaka

U proizvodnji armenskoga konjaka rabe se različite vrste grožđa koje su uzgajane u araratskoj dolini: dmak, garan, mskhali, voskehat, čilar i dr. Berba grožđa odvija se svake godine u rujnu i listopadu. Sadržaj alkohola u običnom konjaku je 40 - 42 %, a čuva se u hrastovim bačvama najmanje dvije godine ili u emajliranim posudama sa zakivanjem. Ovisno trajanju i načinu odležanosti konjačnih žesta armenski konjaci se dijele na obične od 3 do 5 godina, kvalitene od 6 godina i kolekcijske od 6 i više godina. Većina poznatih armenskih konjaka: Ararat, Ani, Ahtamar, Nairi i dr. su proizvodi Pernod Ricard Armenia, jedinica francuskoga koncerna Pernod Ricard. Armenski konjak ima milijune poštovatelja diljem svijeta zahvaljujući tehnologiji koja je očuvana od davnina.

Pripremio: Artur Bagdasarov