Grigor Zohrap

Grigor Zohrap je armenski književnik, pravnik i političar koji se je rodio u carigradskoj četvrti Beşiktaş 26. lipnja 1861. god. Osnovnu naobrazbu stekao je u mjesnom makrujanskom liceju. Nastavio je naobrazbu u liceju Targmančac, a zatim u galatasarayskoj visokoj školi te u školi "Hugog". Godine 1884. u Edirneu je diplomirao pravo. Bavio se je odvjetništvom i istodobno predavao kazneno pravo na Sveučilištu u Carigradu. Uređivao je nekoliko časopisa na armenskom jeziku u kojima je objavljivao i svoja djela. Godine 1888. Zohrap se je oženio Klarom Jazyndžjan s kojom je imao dva sina i dvije kćeri.

Grigor Zohrap

U doba masovnih pokolja Armenaca od 1894. - 1896. god. bavio se je samo odvjetništvom. Tih je godina branio na otomanskim sudovima armenske političke optuženike i mnogima je od njih spasio život. Kao odvjetnik jednoga bugarskoga revolucionara optužio je otomanske vlasti za zločine protiv kršćanskoga građanstva na Balkanu. Godine 1906. mu je po nalogu ministra pravosuđa bilo zabranjeno sudjelovati u sudskim procesima. Zohrap je bio prisiljen napustiti Carigrad i otputovati u Pariz. Nakon mladoturskoga prevrata 1908. god. Zohrap se vraća u Carigrad gdje je biran za zastupnika armenskoga Nacionalnoga vijeća u osmanskom parlamentu (1908. -1915.). U parlamentu se je oštro borio protiv napada na pripadnike manjinskih zajednica u zemlji, a poglavito je osuđivao pokolje Armenaca u Adani, u travnju 1909. god. Tražio je od mladoturskih vlasti da se ograde od politike bivšega osmanskoga sultana Abdula Hamida II. (1876. - 1909.). U razdoblju od 1912. - 1914. vodio je pregovore s veleposlanstvima velikih država glede armenskoga pitanja, i izražavao nadu u pomoć od strane Rusije. Objavio je 1913. god. u Parizu (pod pseudonimom Marsel Lear) na francuskom jeziku rad "Armensko pitanje u svjetlu dokumenata".

Armenski intelektualci u Carigradu, Grigor Zohrap zadnji zdesna

24. travnja 1915. god. u Carigradu su tijekom jedne noći uhićeni, mučeni, a zatim i ubijeni najugledniji armenski intelektualci. Zohrap je činio sve da oslobodi pojedine zatvorenike, ali njega je čekala ista sudbina. Uhićen je 20. svibnja 1915. god. i zajedno s drugim uhićenicima progonan u Diyarbakir gdje mu se je trebalo suditi pred vojnim sudom. Ubijen je na tom putu 19. srpnja 1915. god.

Djela:

Grigor Zohrap je ostavio iza sebe bogatu književni opus. On je autor romana, novela, pripovjedaka, publicističkih članaka, putnih zapisa i dr. U publicistici Zohrap je prikazivao teško stanje armenskoga naroda. Godine 1883. objavio je roman "Nestali naraštaj" koji opisuje život carigradske mladeži. Razvijao je tradicije realizma u armenskoj književnosti. Njegov je dar osobito izražen u novelama u kojima prikazuje društvena proturječja života, opisuje brige i patnje običnih ljudi: "Prezime arhimandrita" (1887.), "Ženski liječnik" (1888.), "Nerses" (1888.), "Bura" (1889.), "Oprosti Gospodine" (1890.), "Dug otca" (1892.) i dr. U noveli "Dug otca" istražuje ljudsku tragediju uzrokovanu društvenom nejednakošću.

Povijesni sag s likom Grigora Zohrapa, Sebasta, 1909.

U novelama "Udovica" (1901.), "Postal" (1901.) i "Magdalina" (1902.) glavne su junakinje napuštene siromašne žene koje su se našle u teškim životnim prilikama. U njegovu stvaralaštvu također se susreću romantičarski i satirični elementi. Zohrap je portretirao književnike i javne djelatnike, a pisao je i oglede o Europi ("Stranice iz dnevnika putnika", 1909. - 1913.). Njegovo zadnje djelo "Pisma s bojnoga polja" (1914.) usmjereno je protiv njemačkoga imperijalizma. Zohrapova su djela prevedena na gotovo tridesetak jezika.

Izvori:

Зохраб, Григор

В Армению доставлен исторический ковер с изображением Григора Зограба

Pripremio: Artur Bagdasarov