Božić i Krštenje Gospodinovo u Armenaca

“Krist se je rodio i nama javio!
Vama i nama – blaga vijest!”
”Blagoslovljeno Kristovo javljenje!”

U Armenaca se blagdani Božića i Krštenja Gospodinova (Bogojavljenje, Sveta tri kralja, Poklonstvo kraljeva) svetkuju u isti dan 6. siječnja prema staroj kršćanskoj tradiciji iz 3. - 4. st. Isprva se je Božić slavio u svim kršćanskim crkvama upravo 6. siječnja, a početkom 4. st. uvedeno je svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani svetkovali rođenje nepobjediva boga Sunca. Armenska katolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca prema rimokatoličkomu obredu, a Bogojavljenje – 6. siječnja.

Toros Roslin, Evanđelje, Božić i Poklonstvo kraljeva, armenska sitnoslika, 1268., Cilicija

Simeon Arčišeci, Evanđelje, Krštenje Gospodinovo, armenska sitnoslika, 1305., Arčeš

Sargis Picak, Evanđelje, Božić, armenska sitnoslika, 1336.

Tcerun, Evanđelje, Božić i Poklonstvo kraljeva, armenska sitnoslika, 1391., Vostan

Blagdani idu jedan za drugim i počinju od večeri 5. siječnja (nakon zalaska sunca) do večeri 6. siječnja. Uoči 4. siječnja Armenci su pekli u vrućem pepelu obredni kolač krkeni na biljnom ulju sa zapečenom u njem monetom, biserčićem ili grahom. Ovaj su kolač svečano, u prisutnosti cijele obitelji, rezali na dijelove i davali svima, uključujući i odsutne članove obitelji. Dio božićnoga kolača davali su čak i domaćim životinjama. Istodobno su za svakoga člana obitelji pekli posebne kruščiće “na sreću” – za žene u obliku pletenica, a za muškarce – u obliku novčanika.

Navečer uoči Božića u svim crkvama služi se liturgija Badnjaka (arm. Črakalujc). U ovaj dan vjernici u crkvi pale svijeće i nose ih doma da svoj dom blagoslove i pripreme za Božić. Idućega jutra, 6. siječnja, održava se Božićna liturgija. Nakon toga slijedi blagdan Krštenja Gospodinova i crkveni obred blagoslivljanja vode (arm. Džurornek) u koju se dodaje sveto ulje. Prije se je običavalo obred krštenja obaviti na rijeci u koju su zaranjali križ. Prema tradiciji, nakon bogoslužja u crkvi vjernici nose doma malo blagoslovljene vode. Voda se naziva bogojavljenska i smatra se ljekovitom, te se čuva u domu. Na božićnom će se stolu u Armenaca najčešće naći ponajprije riba, te pilav sa suhim grožđem i sušenom marelicom, crno vino i slatka gata od lisnata tijesta. Riba je još od davnine u kršćanstvu bila tajni znak raspoznavanja, simbol kršćana. Riža simbolizira narod, suho grožđe i marelica – Gospodnje izabranike, a crno vino – Kristovu krv.

U nekim su krajevima uoči Božića u domove dolazila djeca ili mladi ljudi u krabuljnom odijelu koja su pjevala avetisy (božićne pjesme koje navješćuju Kristov dolazak), plesala i glumila šaljive predstave. Domaćini bi ih obdarivali slatkišima i voćem. Idućega jutra sve što bi prikupli tijekom koledanja nosili su u crkvu i darivali siromasima.

Svi Armenci na Božić pozdravljaju jedni druge riječima: “Krist se je rodio i nama javio! Vama i nama – blaga vijest!” Na ovo odgovaraju: ”Blagoslovljeno Kristovo javljenje!” Nakon Božića u Armeniji se obilježava Dušni dan (arm. Mereloc).

Pripremio: Artur Bagdasarov