Apostoli Tadej i Bartolomej

Kršćanstvo se je u Armeniji proširilo zahvaljujući duhovnoj misiji i propovijedima apostola Tadeja i Bartolomeja. Prema sirijskoj i armenskoj predaji sveti apostoli Tadej i Bartolomej bili su prvi navjestitelji kršćanstva u Armeniji. Oni su donijeli u Armeniju svjetlo kršćanske vjere. U zemlju su došli nakon silaska Duha Svetoga nad apostole u različito vrijeme i propovijedali neovisno jedan o drugom, Tadej od 43. do 66. god., a Bartolomej od 60. do 68. god. Završili su život mučeničkom smrću i proglašeni zaštitnicima Armenske apostolske crkve i Armenske katoličke crkve.

Tadej1

Planina Ararat i samostan Khor Virap

Apostol Juda Tadej

Juda Tadej (arm. Tadeos) je prema evanđelju bio jedan od dvanaest apostola, brat Jakova mlađega, Alfejev sin. Prema predaji apostol Tadej je propovijedao u Palestini, Arabiji, Siriji i Mezopotamiji i mučenički umro u Armeniji, u drugoj polovici 1. stoljeća naše ere.

Tadej2

Ovnatan Ovnatanjan, Sveti apostol Tadej, 18. st. Ečmiadzin

Sirijska predaja o kralju Abgaru govori o dolasku na kraljevski dvor u Edessu apostola Addaja koji je izliječio kralja, obrativši njega i njegovu obitelj na kršćanstvo. U Edessi je počeo propovijedati evanđelje. U djelomice promijenjenoj inačici ova je predaja navedena u Crkvenoj povijesti Euzebija Cezarejskoga (oko 265. - 340.) gdje se kao prorok kršćanstva navodi apostol Tadej.

Tadej3

Apostol Tadej i kralj Abgar. Ulomak triptiha, 10. st. Samostan Svete Katarine na Sinaju

Predaja o Abgaru bila je vrlo davno prevedena na staroarmenski jezik i dobila je svoju inačicu na armenskom tlu. U staroarmenskoj inačici govori se da je apostol Tadej otputovao armenskomu kralju Abgaru koji je vladao iz Edesse (Osroene). Nakon propovijedanja u Edessi apostol Tadej se je uputio u Veliku Armeniju, na dvor kralja Sanatruka, Abgarova rođaka. Ovdje je apostol Tadej krstio kraljevnu Sanduht (Sandokht) i mnoštvo drugih velikaša.

Tadej4

Mardiros Altunjan (1889. - 1958.), Apostol Tadej krsti kraljevnu Sanduht

Apostol Tadej je život završio mučeničkom smrću zajedno s kraljevnom Sanduht u mjestu Šavaršavan (područje Artaz). Apostola su “objesili o drvo” blizu vododerine i tako obješenoga gađali strijelama. Prema jednoj od predaja, apostol Tadej se je prije smrti uspio susresti s apostolom Bartolomejem na Artašatskom brežuljku, blizu Ararata, gdje je kasnije sagrađen samostan Khor Virap. Sa sobom je u Armeniju donio Longinovo koplje, kojim je bio proboden Isus na križu, a također i malo svetoga ulja koje je Isus blagoslovio.

Tadej5

Longinovo kpolje, Ečmiadzin

Dio moći svetoga apostola Tadeja nalazi se u Vatikanu, u bazilici sv. Petra, a dio u Ečmiadzinu. Drži se da se apostolov grob nalazi na području armenskoga samostana sv. Tadeja, na sjeverozapadu Irana. Armenska apostolska crkva slavi spomendan sv. Tadeja dva puta godišnje - zajedno sa svetim apostolom Bartolomejem i sa svetom djevicom Sanduht.

Tadej6

Armenski samostan sv. Tadeja iz 14. st. u Iranu

Apostol Bartolomej

Bartolomej (Bartol, arm. Barduhimeos) je prema sinoptičeskim evanđeljima jedan od dvanaest Isusovih apostola. Drži se da mu je to drugo ime, a prvo, prema Evanđelju po Ivanu, Natanael. O njem je Isus rekao: ”Evo pravo¬ga Izraelca, u kom nema prjevare!" (Iv l, 47.). Prema predaji nakon dolaska Duha Svetoga propovijedao je u Indiji, Mezopotamiji i Armeniji. Prema predaji u Armeniju je donio lik Bogorodice. U malom mjestu Darbnoc Kar u andzeskom području sagradio je crkvu Bogorodice i smjestio tu njezin lik. Kasnije je ovdje bio sagrađen ženski samostan Ogevank (samostan Sv. Duha).

Tadej7

Ovnatan Ovnatanjan, Sveti apostol Bartolomej, 18. st. Ečmiadzin

U Agbaku (Albanopolisu) apostol Bartol je pokrstio kraljevnu Vogui, sestru kralja Sanatruka. Sanatruk je poslao vojskovođu tisućnika Terencija sa zahtjevom da se njegova sestra odrekne kršćanske vjere, ali Vogui je nagovorila Terencija da se i on pokrsti. Godine 68. Bartolomeja, Terencija i Vogui su uhitili i pogubili u gradu Arebanosu koji je bio smješten između jezera Van i Urmija. Zajedno s njim pogubljeno je i dvjesta armenskih tisuća kršćana. Apostol Bartol je podnio stravično mučenje, živomu su oderali kožu i odrubili glavu.

Tadej8

Niccolò Circignani (1517./1524.- 1596.), Mučeništvo sv. Bartolomeja

U 4. st. na brežuljku blizu grada Adamakerta (sadanji turski grad Başkale) nad grobom apostola Bartolomeja sagrađen je samostan njemu posvećen. Samostan je bio porušen, a zatim ponovno sagrađen u 13. st. Tijekom svoje povijesti samostan sv. Bartolomeja nekoliko puta su rušili i obnavljali.

Tadej9

Tadej10

Samostan sv. Bartolomeja, 13. ili 14. st., provincija Van, selo Albayrak, Turska

Izvori:

Izvor 1

Izvor 2

Izvor 3

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

Pet, 13-06-2025, 03:49:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.