Trumpovo oblikovanje geopolitičkog krajolika

Je li odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carine od 30 posto na uvoz iz Europske unije njegov manevarski potez gospodarskog discipliniranja EU koja u međusobnoj trgovinskoj razmjeni s Sjedinjenim Američkim Državama ima povoljniju bilancu, ili je to dio širih geopolitičkih transformacija?

Carine, koje će stupiti na snagu 1. kolovoza, uzdrmale su birokratsko vodstvo Europske unije koje najavljuje protumjere uvođenjem carina na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država.

Trumpova carinska invazija na Europu uslijedila je desetak dana nakon njegove svađe s ruskim predsjednikom Putinom što je rezultiralo odlukom Bijele kuće o slanju ubojitijeg oružja Ukrajini kojim bi se limitiralo daljnje rusko osvajanje teritorija te zemlje. Nakon telefonskog razgovora s Putinom, Trump je izgledao vidno razočaran te je napravio retorički zaokret rekavši otvoreno kako nije zadovoljan s Putinom s kojim je dosad njegovao bliskost što su mu mnogi zamjerali.

"Ubija puno ljudi... svoje vojnike i njihove vojnike, uglavnom, i sada je to 7.000 tjedno," rekao je Trump, govoreći o Putinu svojim suradnicima u Bijeloj kući. Nakon toga, očigledno konfliktnog telefonskog razgovora, Putin izjavljuje kako Rusija ne će odustati od svojih ciljeva. On je nedavno rekao kako cijela Ukrajina pripada Rusiji te njegovo ustrajavanje na ruskim ciljevima znači nastavak vojnog pohoda na Ukrajinu. Uslijedio je potom najjači napad Rusije na Ukrajinu od početka Putinove invazije na tu zemlju, ali i brzopotezna Trumpova reakcija koja je najavila slanje snažnijeg oružja Ukrajini kako bi ona imala sposobnost oduprijeti se ruskim osvajačkim ambicijama. To je do sada najžešća konfrontacija Amerike i Rusije zbog rata u Ukrajini. Takav sraz Amerike i Rusije zbog Ukrajine znači ulazak u novu, to jest višu razinu ratnog konflikta i u novi poremećaj perspektiva u skorašnji mir na ukrajinsko-ruskom bojištu. Trump je nedavnim bombarderskim udarima na iranska postrojenja, u kojima se razvijala sirovina za proizvodnju atomske bombe, oslabio utjecaj Irana na Bliskom istoku.

Slanje moćnijeg oružja Ukrajini i Trumpov verbalni sukob s Putinom znači geopolitički zaokret Bijele kuće koja se sad usredotočuje na Ukrajinu ambicioznije no što je to do sada činila. Američki bombarderski udar na Iran, te pojačano naoružavanje Ukrajine demonstracija su siline Sjedinjenih Američkih Država kojom se preventivno poručuje glavom geopolitičkom rivalu Kini da se ne upušta u vojni pohod na Tajvan. Snažnijim svrstavanjem na stranu Ukrajine, Amerika se angažira na obuzdavanju ruskih geopolitičkih ciljeva kojim je, po tumačenjima analitičara, Ukrajina samo polazna točka a Europa meta. Trumpovo oblikovanje geopolitičkog krajolika na euroazijskim prostorima, zapravo je prakticiranje diplomatske doktrine Henryja Kissingera koji je govorio da u konfliktima situacijama diljem svijet Amerika ne treba nuditi rješenja s kojima će svi biti zadovoljni, nego treba krize rješavati tako da svi američki konkurenti budu podjednako nezadovoljni. Europa je nezadovoljna carinama koje joj Trump nameće, Rusija je nezadovoljna Trumpovim zahlađenjem odnosa s Putinom, Kina je nezadovoljna što Amerika preuzima primat u rješavanju kriznih žarišta. Carine nametnute Europi, ambicioznije pomaganje Ukrajini u odupiranju ruskoj agresiji, napad na iranska postrojenja za proizvodnju uranija i atomske bombe, instrumenti su kojim Amerika pokušava prevladati i krizu vlastite globalne moći.

Pejo Gašparević