Nomen est omen

Uusporednom razgledavanju prezimenskih zapisa u knjigama – Hrvatska prezimena, Petar Šimunović, Zagreb: Golden Marketing-Tehnička knjiga, (2006.); Enciklopedija hrvatskih prezimena. Siniša Grgić, (ur.). Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar, (2008.); Hrvatski prezimenik, Franjo Maletić i Petar Šimunović, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, (2008.); Popis stanovništva, (2001.) – iznjedrila se je jedna posebna zanimljivost, koju nije naodmet zabilježiti.

Znate li kojem narodu u Hrvatskoj većinski pripadaju nositelji prezimena: Jovanović, Milošević, Stanković, Stojanović ...?

"U prezimenima se često odražava i vjerska i nacionalna pripadnost, ali se te dvije kategorije ne pokrivaju i pogrešno ih je izjednačivati" – piše i upozorava akademik Petar Šimunović.

Tako, na primjer, Ivići u Hrvatskoj su samo Hrvati, dok ih u Srbiji, doduše zanemarivo, ima i Srbijanaca, i obratno, jedno od najbrojnijih prezimena u Srbiji su Jovanovići, a u Hrvatskoj oni su u najvećem broju Hrvati. Veći dio manjine Srba prezimena Jovanović u nas su najčešće potomciStari RimljaniStari Rimljani bi rekli: Nomen est omen – stoga je red da i mi čuvamo svoje osobne znamene srbijanskih časnika ili činovnika, koji su zbog službe naseljeni u Hrvatsku poslije 1945. Hrvati Jovanovići su prvotnim iskonom s područja Hrvatskog Primorja, a središnja točka je okolica Novog Vinodoloskog i naselje Gornji Zagon. Rašireni su diljem Hrvatske i danas broje oko 4000 osoba u 1600 domova.

U nas su osobe prezimena Milošević Hrvati, a ako nisu onda se radi o beznačajnom broju doseljenika. U Hrvatskoj broje oko 2600 osoba u više od 1000 domova.

Izvorište slijedećih prezimena s ukupnim brojem osoba i domova u Hrvatskoj je, i to: Jovan, 140/40 – Varaždinski kraj, Jovanov, 110/45 – okolica Zadra, Jovanovac, 360/110 – kod Županje te Jovica, 130/35 – područje Ploča i svi su samo Hrvati.

U Hrvatskoj prezime Jovanovski 90/40 podjednako nose Hrvati podrijetlom iz Rijeke i Makedonci podrijetlom iz Osijeka. Jovići, približno 3000/1000, su pretežito Hrvati iskonom iz okolice Nina, a u manjem broju su i Srbi, ali podrijetlom iz okolice Tuzle.

Stankovići, su pretežito Hrvati, iskonom dobrim dijelom iz okolice Belišća iz Bocanjevaca, ima ih i nešto Srbijanaca doteklih iz Srbije te tek nešto Roma iz okolice Slavonskog Broda. Brojnost prezimena i domova je oko 3100/1100. Stojani, 210/50 su Hrvati s vjerojatnim iskonom iz šireg područja Trogira.

Stojanovići u Hrvatskoj velikom većinom su Hrvati, a ima i Srba podrijetlom iz Srbije, te nešto malo Roma iz okolice Osijeka. U nas ih je ukupno oko 3100 u preko 1200 domova. Temeljem svega nemojmo se začuditi ako nam onomastika u budućnosti potvrdi, na primjer, da su Miloševići sveukupno i iskonski samo Hrvati – što bi tada i vožda Slobodana označilo hrvatskim potomkom?! To je sigurno nemoguća misija, jer se u većini ovih prezimena radi o patronimima, koji su mogli nastati istovremeno na sasvim različitim područjima.

Na svršetku ovog štiva treba reći i to da su u posljednja dva desetljeća, zbog ovih ili onih razloga, mnogi u nas mijenjali vlastito ime ili prezime, iako je umjesto toga bilo vrjednije promijeniti svjetonazor prema domovini, nego prezime.

Stari Rimljani bi rekli: Nomen est omen – stoga je red da i mi čuvamo svoje osobne znamene!

Božidar Ručević
Rodoslovlje.hr