Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2009.

Sa svečane akademije održane povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana u Kaštel Lukšiću donosimo izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića. "Moram priznati, kad sam čuo da je dr. Franjo Tuđman osnovao političku stranku za neovisnost hrvatske države, da sam ostao prema tome skeptičan, iako sam znao za njegove «disidentske» prosudbe o domobranstvu u Hrvatskoj, za njegovo protivljenje velikosrpskom nacionalizmu, za njegovo znanstveno rušenje «jasenovačkoga mita», i za njegove patnje u Titovoj Jugoslaviji. Mislio sam, da usprkos svemu tome bivši Titov general ne može imati onu otvorenost duha koja je potrebna vođi demokratske preobrazbe hrvatskoga društva. Međutim, kad sam početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, posredstvom zajedničkih znanaca, imao priliku u par navrata s predsjednikom Tuđmanom porazgovarati ne samo o povijesnim i političkim, nego i o svjetonazorskim temama, uvjerio sam se, da sam se prevario. Preda mnom je bio čovjek dubokih demokratskih uvjerenja, pročišćen kroz patnju koju je podnio za svoje ideale pravednosti i čovječnosti. Štoviše, preda mnom je bio čovjek osobno izgrađene religioznosti. Dr. Franjo Tuđman je bio čvrst, neustrašiv i ponosan kad se radilo o dobru za Hrvatsku."

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2009.

U subotu 28. veljače 2009. u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog kulturnog vijeća obilježena je večer sjećanja na 28. veljače 1989. – izlazak iz hrvatske šutnje. Tribina se održala u dvorani Hrvatskog slova. Pozvani su živi sudionici koji su govorili na povijesnoj tribini 1989. Akademik Dalibor Brozović bio je spriječen bolešću. Neven Jurica je službeno u New Yorku. Vladimir Šeks se osobno javio i pristao doći što je njegov protokol i potvrdio, ali je neposredno prije početka protokol javio da potpredsjednik Hrvatskoga sabora zbog spriječenosti ne će doći. Stjepan Čuić je potvrdio sudjelovanje, ali nije došao. Govorili su: akademici Ivan Aralica i Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Mate Kovačević i Stjepan Šešelj. U nastavku donosimo tekst Igora Mrduljaša, koji na tribini nije izgovoren jer je gospodin Mrduljaš bio spriječen bolešću. "Razgovarajući s kolegama o pripremama za ovaj skup pala mi je na um tvrdnja: Nekoć smo govorili i kad smo šutjeli, danas šutimo i kad govorimo. Naoko paradoks, a zapravo turobna istina. Jugokomunizam je 1945. godine zatvorio usta hrvatskog građanskog društva, pa ga potom politički i tjelesno prorijedio i zamalo zatro kao klasnog neprijatelja. Građanska kultura povukla se u zakutak, zatvorila pomno vrata svojih stanova i održavala se tinjajući u obiteljskom krugu. Javno, strahovlada Partije slamala je kralježnice i duhove. Jedan profesor pričao mi je kako se na nekom skupu protiv Informbiroa «strah mogao rezati nožem», a nazočni se zavili u duboku šutnju i spustili poglede dok su s govornice urlikali partijski instruktori."

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada u subotu 28. veljače 2009. godine upriličili su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje. O 28. veljače 1989. govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović i Mate Kovačević. U nastavku donosimo izlaganje novinara i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Mate Kovačevića. "Danas se sjećamo dana koji je predvečerje sloma jugoslavenskoga komunističkoga sustava i mogućnosti očitovanja na slobodnim izborima zauvijek obilježio početke obnove hrvatske državnosti. Nažalost o tim sudbonosnim danima i početcima preporodnih gibanja gotovo se ništa ne piše u našoj se recentnoj povijesti, a i HDZ-ova hagiografija prešućuje neke važne događaje iz tog razdoblja. To je vrijeme kad u međunarodno-pravnom smislu Hrvatska u kontinuitetu ne postoji od svibnja 1945. godine. Ona je formalno-pravno sastavni dio jugoslavenske komunističke države, koja se u zadnjim desetljećima života službeno prozvala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija."

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2007.

Sa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje prof. dr. Zdravka Tomca. U uvodu Tomac je istaknuo: "Najviše i najbolje ćemo se odužiti dr. Franji Tuđmanu ako se izborimo za istinu o njegovome djelu i Domovinskome ratu, ako se suprotstavimo povijesnim krivotvorinama i političkim snagama koje, mijenjaju i krivotvore hrvatsku prošlost. Narod koji dopusti da mu se krivotvori prošlost, da mu se njegove najveće vrijednosti pretvaraju u navodnu sramotu, gubi svoj identitet i svoje dostojanstvo, a time i svoju budućnost. Zato je obrana istine o dr. Franji Tuđmanu, njegovome životu i djelu, bitna za budućnost hrvatskog naroda. Hrvatski narod, radi sebe i svoje moralne čvrstoće, radi svojega samopoštovanja i svojega mentalnog zdravlja, ne smije prihvatiti politiku koja žrtvuje nevine i zaslužne ljude, koja prihvaća krivotvorine kao istine, koja se odriče najsvetijeg i najboljeg iz svoje prošlosti. Odbacivanje politike koja žrtvuje zaslužne ljude, koja se odriče istine, koja sluša strane gospodare, ali još više čvrsto odbacivanje nepravde umotane u lijepu ambalažu, koja nepravdu pokušava prikazati kao navodnu pravdu jest povijesna prilika koju hrvatski narod ne smije propustiti. To je prilika za spas hrvatskoga naroda, za povratak sebi i svojim izvorima i vrijednostima, svojoj tradiciji - biti svoj na svojemu i čuvati moralne i kršćanske vrijednosti kao bitno obilježje hrvatskoga naroda." 

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2007.

Sa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje Miroslava Međimorca. U uvodu izdvajamo: "U ovoj svečanoj prigodi progovorit ću o pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu iz malo drukčijeg motrišta, naime iz pogleda kazališta i dramske književnosti. Povod je moja netom izvedena povijesna drama „Zastave, barjaci, stjegovi“ u osječkom Narodnom kazalištu, u proslavi njegove stote obljetnice, u kojoj je i jedna scena „Kod Tuđmanovih“. Uz Miroslava Krležu, Josipa Manolića, Savku Dapčević Kučar, Miku Tripala i Kamila Emeričkog, dramska lica u ovoj povijesnoj drami su pokojni predsjednik Tuđman i njegova supruga Ankica. Sloboda stvaranja dramskog pisca, ali i čvrsta dramska struktura komada, nisu mogli zaobići značaj pokojnog predsjednika kao jedne od ključnih osoba hrvatske povijesti, koja je Hrvatsku dovela do njene neovisnosti i slobode. No, današnjim „čuvarima umjetničke slobode“, nastavljačima komunističkih „inženjera duše“ , zasmetala je i sama pomisao da bi se o dr. Franji Tuđmanu moglo potvrdno govoriti u kazališnom komadu i prikazati ga „na daskama koje život znače“ , pa su mnogo prije premijere počeli dovoditi u pitanje umjetničku i moralnu potrebu da se na takav način progovori o prvom hrvatskom predsjedniku ; oko teksta i predstave počeli su stvarati atmosferu slučaja, nepodobnosti i neprimjerenosti današnjem političkom trendu".

Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2007.

Donosimo izlaganje sa svečane akademije u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, održane 14. svibnja 2007. u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. U ovodu izdvajamo: "Ljudska prava, sloboda, kultura i demokracija univerzalne su vrijednosti. Nasuprot tome tehnologija, tržište, turizam i informacija globalne su vrijednosti. Naše društvo i kultura nestaju u globalnom, jer smo izgubili vlastitu posebnost i odrekli se svojih vrijednosti. Praktična je posljedica vrlo jasna: odnosi u politici, a to znači u javnosti ne uređuju se prema vrijednostima istine, pravde, osobne i nacionalne slobode. (Odnosi unutar hrvatskih državnih i javnih institucija postali su nakaradni, i nema primjera da takvi odnosi vladaju u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji; primjera radi: MUP RH svoja dnevna policijska izvješća dostavlja HHO-u, navodno nevladinoj organizaciji; OSCE financira Ustavni sud Hrvatske i hrvatskog pravobranitelja, i to je navodno model nezavisnog sudstva; Hrvatskoj se već pripremaju "zajednički" udžbenici iz povijesti; itd., itd.) Zato je točna ocjena Kardinala Bozanića: “novi poredak koji nikad neće zaslužiti odliku pravednosti ma koliko ga se pokušavalo prikazati da je stvoren 'uime naroda’”."

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2007.

Donosimo govor dr. sc. Ljerke Mintas Hodak sa svečane akademije u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, koju su organizirali Udruga za hrvatski identitet i prosperitet-HIP, Forum hrvatske sloge i Hrvatsko kulturno vijeće. U svom govoru dr. Ljerka Mintas Hodak osvrnula se na sadašnju i na Tuđmanovu politiku prema europskim integracijama. Izdvajamo dio koji se odnosi na Tuđmana: "Jedna od podvala koju danas mnogi - kako na lijevoj tako i na desnoj strani političkog spektra, ali svatko iz svojih pobuda - pokušavaju plasirati je zaborav ili prikrivanje činjenice da je upravo Tuđman usmjerio Hrvatsku prema Europi i Europskoj uniji. ...zahvaljujući upravo Tuđmanovoj eurointegracijskoj politici, Hrvatska je već 1995.g. bila pred sklapanjem Sporazuma s EU o suradnji, ali je Vijeće ministara Unije zamrznulo pregovore zbog vojno-redarstvene akcije "Oluja". Između brze uspostave odnosa s Unijom i oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske za Tuđmana nije bilo dileme što izabrati.".

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2007.

Kao što je bilo najavljeno na našem portalu, jučer je u Starogradskoj vijećnici održana svečana akademija u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, kojoj su nazočile mnoge osobe iz javnog i političkog života. Akademiju je vodio prof. dr. Zravko Tomac, a govore su održali dr. Ljerka Mintas Hodak, dr. Đuro Njavro, prof. dr. Milan Ramljak i prof. dr. Miroslav Tuđman. Ovdje treba naglasiti kako se nitko iz medija nije odazvao pozivu na svečanu akademiju, što je čak i za hrvatske prilike posebna sramota. Zbog toga lako može ispasti da je naš portal jedini koji će danas izvijestiti o ovom skupu. U nastavku donosimo slike sa svečane akademije, a tekstove govora ćemo objaviti kako nam budu pristizali.