Pokazuje li kašnjenje u obnovi od potresa da je nedjelotvorna uprava jedan od glavnih kočničara hrvatskog razvoja?

Zakon o obnovi donesen nakon razornih potresa u svoj se prvotnoj inačici nije pokazao kao provediv. Zbog toga je provedeno javno savjetovanje o izmjenama zakona, o čemu je nedavno raspravljao Stručni Poressavjet za obnovu. I novi nacrt zakona, pokazalo se, sadrži broje nedorečenosti koje bi mogle stvoriti nove probleme u obnovi. Od potresa u Zagrebu prošlo je više od godinu i pol dana, a obnova još nije krenula. Usporedbe radi, devedesetih godina, nakon pet godina rata, obnova se provodila mnogo brže i ekspeditivnije.

Dio sredstava za obnovu je već osiguran, aktualnoj vlasti je što brža obnova prvorazredni interes, pa se postavlja djelovanja hrvatske administracije.

Koči li glomazna i nedjelotvorna uprava hrvatski ekonomski i svekoliki razvoj?

Ovu problematiku za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Pero Kovačević i Marito Mihovil Letica.

Pero Kovačević: Simulirati provedivost zakonskih rješenja

Više od godinu i pol prošlo je od zagrebačkog potresa, a obnove još nema. U najboljem slučaju obnova Zagreba će KOvačevićkrenuti tek na proljeće iduće godine. Ista je situacija i s Banovinom gdje je vrlo izgledno da će tamošnji stanovnici još jednu zimu provesti u kontejnerima. Obnova na Banovini ide usporenim „puževim koracima“.

Dva su bitna razloga zašto je ovakvo stanje s obnovom. S jedne strane imamo Zakon o obnovi koji je neprovediv i sam koči početak i proces obnove, a sa druge strane imamo sporu i neučinkovitu državnu administraciju koja dodatno usporava proces obnove i ne izdaje suglasnosti koje su potrebne. Jednako tako, više državnih institucija sudjeluje u procesu obnove. Nužno je ovlasti prenijeti na jednu instituciju, da građani znaju koja je to jedna institucija koja je zadužena za njihove zahtjeve.

Aktualnoj vlasti je deklaratorno rečeno brža obnova prvorazredni interes, ali nikako da to dokaže djelima. Jedino je dobro što su osigurali početna sredstva za obnovu. Fond za obnovu do kraja godine ima sasvim dovoljno sredstava za obnovu od 650 milijuna kuna, a potrošili su samo 40 milijuna. Do kraja godine, ako nastavi ovim tempom, mogli bi potrošiti još 40-ak. Dakle, neće uspjeti ni ovo potrošiti, a treba ubrzati dinamiku.

Vlada treba biti svjesna činjenice da predlaže i upućuje na donošenje Hrvatskom saboru veliki broj zakonskih tekstova koji su neprovedivi. Zašto je tome tako. Na zakonskim tekstovima rade osobe u ministarstvima koje to ne Zakoniznaju raditi, niti simuliraju njihovu praktičnu primjenu. Nitko od stručnih službi Vlade, dužnosnika Vlade ne provjerava niti simulira provedivost predloženih zakonskih rješenja. Jednaka situacija je i u Hrvatskom saboru, niti zastupnici niti stručne službe Hrvatskog sabora to ne čine, poglavito matični odbori hrvatskog sabora. Krajnje je vrijeme da se tome stane na kraj.

Imali smo dobra zakonska rješenja i dobar model obnove nakon Domovinskog rata, trebalo ga je primijeniti u obnovi Banovine i Zagreba, naravno uz puni nadzor kako se ne bi ponavljale pogreške koje su utvrđene u primjeni. Vlada to nije učinila, dopustila je „stručnjacima“ u ministarstvima da se bave lošim prepisivanjem zakonskih rješenja Italije i drugih zemalja i dobili smo neprovediv Zakon.

Izrađen je, nakon puno propuštenog vremena, nacrt zakona, ali i on sadrži brojne nedorečenosti.

Zakonski koncept je nužno uskladiti s najboljom svjetskom praksom i to tako da obnovu privatnih zgrada treba prepustiti privatnim vlasnicima, upraviteljima zgrada, predstavnicima stanara, a država bi trebala pri tome voditi brigu o takozvanom konceptu “build back better”, odnosno potresnoj otpornosti zgrada i financiranju istog.

Naravno da glomazna i nedjelotvorna državna uprava uz korupciju koči hrvatski ekonomski i svekoliki razvoj.

Marito Mihovil Letica: Zakone – ako nisu čovjeku na dobro, nego na smetnju i štetu – treba mijenjati

Danas, kada pišem ovaj komentar, na kalendaru je nadnevak 14. listopada godine Gospodnje 2021. Prije otprilike 15 dana, 30. rujna, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odvažilo se pustiti u javno Leticasavjetovanje izmjene i dopune Zakona o obnovi nakon potresa, pri čemu se zainteresirana javnost mogla u raspravu uključiti do 7. listopada na mrežnim stranicama portala eSavjetovanja. Nakon završetka javne rasprave, prijedlog izmijenjenoga i dopunjenoga Zakona dolazi na red u Hrvatski sabor. Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, rekao je da očekuje donošenje poboljšanoga zakona „po hitnoj proceduri“. I zakon je Vlada danas usvojila te poslala u saborsku proceduru.

Uzmemo li u obzir značenje riječi „hitno“ (u hrvatskome jeziku bolje je govoriti „žurno“), onda sa žaljenjem možemo ustvrditi da je posrijedi nekovrsna ironija i farsa. Od potresa u Zagrebu, 22. ožujka 2020., prošlo je više od godinu i pol, a od potresa na Banovini, 29. prosinca 2020., bit će ubrzo godina dana. U tome razmjerno dugom vremenu bijaše moguće obaviti najveći dio obnoviteljskih radova i većina stanovnika iz oštećenih objekata imala je već biti u svojim domovima, a onima čiji su srušeni ili toliko oštećeni da se ne mogu obnoviti, trebalo je naći dostojan privremeni smještaj, osigurati infrastrukturu, grijanje, kuhanu hranu i ostalo. Može li nakon godinu i pol riječ „hitno“ još uopće išta značiti, može li se na bilo što prikladno i djelotvorno odnositi?

Svakako valja spomenuti da je početkom rujna 2021. Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za Obnovu, izjavio da je mjerodavno ministarstvo (kojemu je na čelu ministar Horvat) do tada obradilo manje od 3 posto zaprimljenih zahtjeva. Birokracija„Obnova ovim tempom trajat će 270 godina“, rezignirano reče Vanđelić. Ne podliježe razboritoj sumnji da s tim podatcima i projekcijama ne bi izlazio u javnost da se prethodno nije uvjerio u njihovu utemeljenost.

Odgovornost je, dakle, na više razina: od Vlade, odnosno njezinih ministarstava, do čelništva potresom pogođenih gradova i općina. Birokracija u državnim, gradskim i općinskim tijelima uprave svojim je dosjetljivo izmišljenim zaprekama – koje su plod kreativnoga i ekstenzivnoga tumačenja ionako nedorađenih i nesuvislih zakona – nadmašila umnogome i literarnu imaginaciju velikoga Franza Kafke. Takovrsne birokratske odnosno administrativne zapreke redovito idu protiv životne praktičnosti, elementarne logike i zdravoga razuma – a od svega je najgore što zanemaruju društvenu solidarnost i temeljno suosjećanje prema drugomu čovjeku, bližnjemu, to većma što je riječ o unesrećenicima izloženima gladi i nehigijeni, ljetnoj pripeci te hladnoći u drugim dobima godine. Ima tu, premda na sreću znatno rjeđe, i psihopatskih poriva da se drugomu oteža i zagorča život, da se djeluje s pozicije moći i poretka, čime se ti bijedni birokrati i činovničići ne razlikuju odveć od otužno iskompleksiranih i bešćutno rigidnih vojnika desetara i podoficira (neprimjereno bi bilo reći „dočasnika“) u negdanjoj JNA.

Kada su nakon velikosrpske agresije i obrambenoga Domovinskoga rata na mnogim područjima Republike Hrvatske ostale porušene i zapaljene kuće i drugi objekti – vrlo brzo se pristupilo obnovi. I tu je bilo propusta i manjkavosti – ali je poslijeratna obnova ipak uspješno provedena, ponajvećma zato što je postojala čvrsta volja, jasna vizija i odlučna vlast koja je planove i obećanja znala ostvariti, bila ih sposobna odjelotvoriti. Zanimljivo je spomenuti da je razorna velikosrpska agresija počela nekoliko godina nakon što je u Srbiji partijski vožd Slobodan Milošević sa svojim suradnicima proglasio „antibirokratsku revoluciju“. Mase je najlakše obmanuti i zaluditi pozivanjem na nešto dobro, a Potres 188oborba protiv birokracije svugdje se iskazuje nečim poželjnim, pa i na našemu „bliskom istoku“, najbližem i najopasnijem od svih „istoka“, odnosno Srbiji, gdje političke protuhe i neuka svjetina i dalje snatre o „srpskom svetu“.

Vezano uz ovu temu također valja spomenuti da je povjesničar umjetnosti i profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Dragan Damjanović napisao znanstveni članak „Organizacija obnove Zagreba nakon potresa 1880. godine“ i objavio ga 2020. u „Prostoru“, znanstvenome časopisu za arhitekturu i urbanizam. Dok je prošlogodišnji zagrebački potres iznosio 5,5 po Richterovoj ljestvici, onaj iz 1880. bio je 6,2 ili 6,3 prema Richteru, što znači da je oslobodio od 6 do 8 puta veću seizmičku energiju. Bio je znatno razorniji (razumije se, Zagreb je tada neusporedivo manji grad pa i ukupna šteta bijaše manja). Profesor Damjanović u članku piše da su se davne 1880. samo mjesec dana nakon potresa sva djeca vratila u sanirane škole, a radnici na svoja radna mjesta. U gotovo zadivljujuće kratkome roku većina oštećenih zgrada obnovljena je barem do razine da se onemogući njihovo daljnje urušavanje i propadanje, a nakon toga se smireno i odvagnuto pristupilo izradi detaljnoga plana i projekta potpunoga saniranja potresom pogođenoga Zagreba. Ne samo saniranja nego i izgradnje – najveći dio Donjega grada niknuo je nakon potresa potkraj 19. stoljeća. Ne smijemo pritom zaboraviti da prije 140 godina nije bilo snažnih dizalica na električni pogon, kamiona za prijevoz građevinskoga materijala, kamiona-miješalica koji mogu brzo pripraviti i prevesti velike količine betona na gradilište, kao ni drugih stečevina današnjega tehnološkog napretka povezanog s građevinarstvom i popratnim industrijama.

Neotklonjivo se nadaje zaključak da je godine 1880. i godine 1995. Hrvatska imala ne samo vlastodršce nego i upravljače, glave koje znaju upravljati vođeni vizijama i anticipacijama.

A zakone – ako nisu čovjeku na dobro, nego na smetnju i štetu – treba mijenjati. I to žurno, a ne više od godinu i pol nakon štetnoga događaja, u ovome slučaju potresa. Završavamo Isusovim riječima upućenima onovremenim i svevremenim farizejima, zakonoznancima ili pismoznancima, kojima je poručio da je čovjek mjera zakona: „Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote“ (Marko 2,27).

(hkv)

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 1-12-2021, 23:05:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.