Nastavak politike eliminacije Hrvata iz Vojvodine?

U Skupštini Vojvodine prihvaćena je inicijativa za ukidanje dokumenta donesenog 1945. o tome da se Bunjevci (i Šokci) u javnim dokumentima upisuju kao Hrvati. Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana BunjevciPoremećajVeći dio bunjevačkih Hrvata očuvao je etničku samobitnost, no kao rezultat procesa asimilacije kod dijela Bunjevaca s vremenom je došlo do poremećaja u identitetu i do odbacivanja hrvatskog imena.hrvatskoga naroda koji su se pred nekoliko stoljeća iz prostora zapadne Hercegovine i Zagore iselili na područja Velebita, Like, Gorskog Kotara, Podunavlja i Vojvodine. Bunjevci su stoljećima bili izloženima procesima asimilacije, najprije mađarizacije, a kasnije srbizacije, gdje je cilj stranog faktora bio subetnonim „Bunjevac“ uzdignuti na razinu etnonima, tj. Bunjevce proglasiti narodom različitim od Hrvata. Veći dio bunjevačkih Hrvata očuvao je etničku samobitnost, no kao rezultat procesa asimilacije kod dijela Bunjevaca s vremenom je došlo do poremećaja u identitetu i do odbacivanja hrvatskog imena. Pred dvije godine tako je 16.000 Bunjevaca nehrvata (Bunjevačko nacionalno vijeće) podnijelo inicijativu da se dokument iz 1945. proglasi aktom nasilne asimilacije i kršenjem ljudskih prava. Inicijativi ovoga manjeg broja Bunjevaca koji se ne osjećaju Hrvatima sada je udovoljeno u vojvođanskoj Skupštini.

Ukidanje dokumenta o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentirali su Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i presjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) te Slaven Bačić, odvjetnik, povjesničar i predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća (HNV).

Tomislav Žigmanov: Nastavak djelovanja usmjerenog protiv Hrvata u Vojvodini

Tomislav Žigmanov smatra kako je odluka o ukidanju dokumenta o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata, promatrajući CIljPreviđa se elementarna činjenica da se više od dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini u nacionalnom smislu osjećaju i izjašnjavaju kao Hrvati i da su mjere „zaštite“ Bunjevaca nehrvata u stvari postupci koji imaju za prvotni cilj onemogućavanje većini Bunjevaca da se slobodno i bez pritiska izjasne kao Hrvaticijeli proces u jednom širem kontekstu, nastavak djelovanja koje je usmjereno protiv Hrvata u Vojvodini te predstavlja miješanje države u identitetska pitanja tamošnjih Hrvata. U toj matrici Hrvati se predstavljaju kao Tomislav Zigmanov„uzurpatori“ i nekakvi „ugnjetavači“ Bunjevaca, koji onda trebaju zaštitu. Pri tome se – ističe Žigmanov – previđa elementarna činjenica da se više od dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini u nacionalnom smislu osjećaju i izjašnjavaju kao Hrvati i da su mjere „zaštite“ Bunjevaca nehrvata u stvari postupci koji imaju za prvotni cilj onemogućavanje većini Bunjevaca da se slobodno i bez pritiska izjasne kao Hrvati.

Žigmanov napominje da su dokument iz 1945. inicirali bunjevački članovi Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora s ciljem da se napravi otklon od prakse dijeljenja hrvatskog naroda u Vojvodini za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Žigmanov upozorava da i ovoga puta „zaštitu“ Bunjevcima nehrvatima osiguravaju predstavnici konzervativnih znanstvenih krugova kao i politički čimbenici koji dolaze iz prostora ekstremno desnih političkih partija koji tradicionalno nisu u Srbiji naklonjeni Hrvatima, uz gotovu unisonu potporu većine srpskih medija.

U ovome konkretnom slučaju nijekanje je dodatno osnaženo, u smislu da je osoba koja pokreće inicijativu dopredsjednica Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine - dodaje Žigmanov i zaključuje kako je riječ o apsurdnoj namjeri – nositelji inicijative žele ukinuti jedan pravni akt koji se ne primjenjuje više od pola stoljeća, a pozivanje na moralnu zadovoljštinu „žrtava“ tek je licemjerni čin, koji je u sebi uračunao štetne posljedice po Hrvate.

Slaven Bačić: Sve to ima za cilj „mrvljenje“ manjinskih zajednica i uz državnu potporu stvaranja novih zajednica po principu divide et impera!

Slaven Bačić upozorava kako je odluka o poništenju naredbe Glavnoga narodnoooslobodilačkog odbora Vojvodine iz Slaven Bacicsvibnja 1945. o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata sporna najprije s pravne strane. U pitanju je običan dopis nižim narodnooslobodilačkim odborima, a ne nekakva naredba, a obični dopisi ne mogu biti predmet poništenja, a osim toga po tom dopisu nitko ne postupa više od pola stoljeća. Nacionalno izjašnjavanje, napominje Bačić, danas je kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj, potpuno slobodno te prema tome nikakve praktične posljedice ova inicijativa po manjinska prava, osobito na temeljno pravo na izjašnjavanje, nema. Kad je u pitanju povijesni kontekst, Bačić kao i Žigmanov ističe kako se prešućuje da je dopis nastao kao rezultat želje samih Bunjevaca u GNOOV-u na čelu sa svećenikom Blaškom Rajićem, koji je Bunjevce i BîtBît bunjevačkog pitanja u Srbiji nije može li se netko izjasniti kako hoće, to pravo svatko ima pa i da se izjasni kao Marsovac, nego je problem u punoj političkoj, znanstvenoj, materijalnoj, medijskoj i svakoj drugoj potpori srpskih krugova onim Bunjevcima koji se ne osjećaju Hrvatima, a s druge strane, istodobno uskraćivanje potpore onim Bunjevcima koji se osjećaju Hrvatimapredvodio u kidanju državnopravnih veza s Ugarskom i priključenju jugoslavenskoj državi 1918. godine. Sada se ta nakana bunjevačkih članova GNOOV-a želi krivotvoriti i promijeniti.

Bačić objašnjava kako je dopis zapravo bio rezultat protivljenja asimilacijskim težnjama horthyjevskih i karađorđeviđevskih vlastodržaca, koji su uporno i svim sredstvima podržavali politiku odvajanja bačkih Bunjevaca od cjeline hrvatskoga naroda. Inicijatori dopisa željeli su da se s takvom povijesnom praksom prekine. Bačić podsjeća Miloševićda su asimilacijske nakane ponono oživjele dolaskom Slobodana Miloševića na vlast i s različitim intenzitetom traju do danas.

Bît bunjevačkog pitanja u Srbiji nije može li se netko izjasniti kako hoće, to pravo svatko ima pa i da se izjasni kao Marsovac, nego je problem u punoj političkoj, znanstvenoj, materijalnoj, medijskoj i svakoj drugoj potpori srpskih krugova onim Bunjevcima koji se ne osjećaju Hrvatima, a s druge strane, istodobno uskraćivanje potpore onim Bunjevcima koji se osjećaju Hrvatima - naglašava Bačić. On dodaje da bi se prihvaćanjem ove inicijative, a ovu posljednju (bilo ih je više) podnijelo je nekoliko krajnje desničarskih srpskih političara i znanstvenika, izrazito antihrvatskog usmjerenja, javno demonstrirala politička potpora manjinskoj zajednici Bunjevaca koji se ne osjećaju Hrvatima, što će sve onda imati punu pozornost srpskih medija.

Bačić zaključuje kako je očito riječ o miješanju države u identitetski spor (slično je i s vlaškim pitanjem u istočnoj Srbiji gdje prosrpski politički krugovi pružaju punu potporu onim Vlasima koji se ne osjećaju Rumunjima i uskraćuju je onim Vlasima koji se osjećaju dijelom rumunjskoga naroda), a sve to ima za cilj „mrvljenje“ manjinskih zajednica i uz državnu potporu stvaranja novih zajednica po principu divide et impera!

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 15-11-2018, 18:46:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).