Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Cigin medvjed na lancu

Medvjed i ciganZoran ŠprajcPo navici u 19,30 sati svrnem i toga dana pogled na Prvi program HTV-a s nadom da ne ću naletjeti na svakodnevnu nizanku, sapunicu o Sanaderu u sudnici. Kad tamo Šprajc drugarski časka s Linićem. Jedva sam odslušao partijsko peglanje jednoumlja. Gasim prijamnik prije završetka šprajcanja i po radnome stolu tražim nešto što bi mi ispralo gorak okus partijskog orgijanja sa zakonskom obvezom pristojbe.

I evo ga: Gustav Krklec, Svjetlosti zavičaja (Priredio Joža Skok, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2008.). Hrvatski književnik Gustav Krklec (23. lipnja 1899. – 29. studenoga 1977.) napisao je i ovu pjesmu:

MEDVJED NA LANCU

Jendoć sam sa svojim djedom
sreo Cigu sa medvjedom.

Ide Cigo našim klancem,
za njim medo, vezan lancem.

Pokloni se Cigo djedu,
šapnu tiho svom medvjedu:
-Igraj, medo, zloćo stara,
Hopa-cupa, bit će para!
(...)

Cigo likuje, medvjed se sladi, šuma propada

Ne znam bih li dalje citirao pjesmu objavljenu u Krklecovoj knjizi Majmun i naočale (1967.), mogao bih se, naime, zapetljati u tko zna čija autorska prava, iako, podsjećam, 0623 Krklec1književnici nemaju poput glazbenika ozbiljnih i neozbiljnih nota svojega nadinkasatora Josipovića, inkasatora Vojkovića i svoju privatnu Finu - ZAMP - zapravo državu u državi što se tiče kokošarenja i ubiranja harača. I mislim si mislim, nije li svakodnevno medijsko eksploatiranje Sanadera u sudnici, zapravo igra Krklecova Cige s medvjedom na lancu. Krkleca već dugo nema, priču moram nastaviti sam na tragu suvremenoga Medvjeda na lancu i s dozom nostalgije djetinjstva ukoričene u Majmunu i naočalama.

Medvjed na lancu, nekad jak i kažu opasnih namjera za sve neprijatelje naše šume, dao se uhvatiti kad je pristao na Ciginu priču o tome da šumu baš on, medvjed, mora demokratizirati, europeizirati i temeljito detuđmanizirati. ZAMPRiječju šumu treba razšumiti. Medo ko' medo zagrizao je sočno, kao prva žena Eva, na sve je pristao, dodatno je učio plesati Cigin ples, ali je istodobno čvrsto odlučio sve dok pleše po Ciginu ritmu hajdučki gurati nos i zagrabiti u svaku košnicu koja mu se nađe na putu realizacije Cigine demokratizacije, europeizacije i detuđmanizacije. Cigo je likovao, medvjed se sladio, šuma propadala. Medo u medu više nije imao što demokratizirati, europeizirati i detuđmanizirati, Cigo mu je nataknuo lanac oko vrata i proglasio ritam novoga kursa - svekoliku „borbu protiv korupcije" s pokaznim ponavljanjem medvjedova primjera.

Šumi je od silne demokratizacije otpalo lišće. Europeizacija je iz nje izvukla sav klorofil. Detuđmanizacija je napravila najviše štete – šuma više ne zna kako je nastala, tko ju je stoljećima čuvao, čija je i tko su svi ti silni kvazišumari i krivolovci koji je nemilosrdno krčme na krilima demokratskih legitimiteta stranaka i banaka. I ostale krpelji.

Zapi Cigo grošić djedov, grošić djedov – il' medvjedov?

Što je preostalo? Cigo je sad glavni, a medvjed, nekad kralj šume, nakon što je zagrizao Cigin mamac i krivolovcimaZoran Milanovićisporučio cijeli svoj brlog, postao je medvjeđi Juda, potom su ga otkrili sa obje šape i nosom u zabranjenoj košnici, uhvaćen postao je lojtra Cigina uspona na vrh šumske hijerarhije i sad je jadno sredstvo, objekt, pomoću kojega se Cigo sa svojim kokošinjcem održava na vrhu šumske hijerarhije. Cigo ga pušta u eter svakodnevno – po uredničkom načelu kulturne revolucije: Jedan prilog s medvjedom na lancu kojemu se ukradeni med još cijedi s gubice, a onda prilog s poštenim presvijetlim Linićem ili nadbiskupom kaposvarskim Čačićem... Devastirana šuma - partijaI tako u krug. Jasno je kako ta politika eksploatira Krklecova medvjeda pred nosom udruge Prijatelji životinja, ali i pred ZAMP-om. Jasno je da Cigo manipulira ne više samo s koruptivnim medvjedom očiju željnih napojnice, nego i sa cijelom debelo devastiranom šumom.

Izađimo iz Cigine sheme. Hrvatima u realnom vremenu ne trebaju partijske bajke i kukuriku basne. Ali im za laku noć umjesto Šprajcove uspavanke u devetnaest i trideset sati sigurno za smirenje bolje odgovara kraj Krklecove pjesme. Citirat ću ga makar znam kako time riskiram da se Josipović-Vojkovićev penežljivi parainkasatorski apetit proširi i na nezaštićena autorska prava književnika. Pjesma ovako nastavlja:

Uspravi se medo jadan,
tromo pleše medvjed gladan.

Primi Cigo groš od djeda
i povede svog medvjeda.

Zapi Cigo grošić djedov,
grošić djedov – il' medvjedov?

-Šteta groša! – rekoh djedu
-bolje kruške daj medvjedu!

Ali Cigo nesta klancem
nesta medo, vezan lancem.

A ja gutam kruške djeda,
S tugom misleć na – medvjeda...

Kao da je Krklec motiv za ovu pjesmu pronašao u našim danima i našem „slučajnom" šumskom „polusvijetu" (Z. Milanović), a ne u komunističkim okolnostima prije pedesetak godina. Hrvatska odavno ne oskudijeva s likovima poput Cige i mede, naivnoga djeda i nemoćnoga unuka, plesom u lancima i dežurnim zampima. I dobrim pjesnicima. Naravoučenje? Kulturna revolucija Cige održava se eksploatacijom minuloga nemoralnog rada medvjeda i njegovu svakodnevnom plesu u lancima.

Nenad Piskač

Čet, 2-07-2020, 18:19:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.