Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2015.

Tekst nejasne i nerazvijene dramaturške zamisli, čak i oni koji poznaju sve Martinićeve predstave, zamijetili su nazadak u dramaturškom razvoju pisca Martinića. Mislim da je tekst trebao proći kroz gušće dramaturško-redateljsko rešeto. Tako se pomaže piscu u razvoju, ne nekritičkim slijeđenjem uspjeha koje je požnjeo na stranim scenama već suradnjom u preobrazbi teksta u materijalnu stvarnost predstave. (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 05. veljače 2015.

Jelčićev „Veliki odlazak" njegova je glumačka i osobna pobjeda nad smrću koju jedino glumci mogu izvojevati, oni umiru na sceni i vraćaju se u život da bi nam potvrdili snagu i dubinu kazališne umjetnosti. Iskusan i kreativan kazališni umjetnik Zdenko Jelčić glumac je moje generacije (zajedno smo studirali na AkiFU, zajedno surađivali i živjeli kazalište), dugogodišnji prijatelj, u mnogim stvarima različit od mene, mislimo o svijetu različito, ali se o značenju i svrsi kazališta odlično slažemo. To ne znači da ću ga neobjektivno hvaliti. (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2015.

Kakva razlika u dva tumačenja Krleže u Zagrebu na razdaljini od petsto metara!? Jedna predstava koja hoće gledatelja zasjeniti svojom kazališnom nemoći i neistinom, druga svježa, iskrena i prava, jedna pompezna i lažna, druga jednostavna i kazališno točna. Poklonik sam redateljskog i glumačkog rada mladog kolege Renea Medvešeka i ako bi netko trebao svijetliti kao svjetionik mladim kazališnim umjetnicima, redateljima i glumcima, to bi trebao biti on, a ne Oliver Frljić. (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2014.

Ove dvije knjige su namijenjene svijetu, zato su prevedene na engleski, i sažetak su 18 knjiga koje je general Praljak izdavao istovremeno kako je napredovalo suđenje i njegova obrana. Iako su te knjige bile poput ove dvije besplatni primjerci (Free sample) i bile su prosljeđivane svim važnim dijelovima hrvatskog društva, od predsjednika Republike Hrvatske na niže, ni kod hrvatskih političara, društvenih elita, javnih medija i javnosti nisu polučile odjek i svrhu koju su zasluživale. (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 11. prosinca 2013.

Skupovi vezani uz ovaj naslov "Hrvatsko pitanje u BiH" sačinjavat će stručne raščlambe, procjene, demografske projekcije, moguća ustavna rješenja (federalizacija BiH, konfederacija, federacija triju republika, kantonizacija). Pozivat ćemo izlagače iz BiH, povjesničare, pravnike, ustavne stručnjake, redovnike, svećenike, prikazivati dokumentarne filmove, promovirati knjige poput knjiga koje piše general Slobodan Praljak i drugi spremni i stručni sugovornici. Sve u svrhu vraćanja u javnost i isticanja važnosti položaja Hrvata u BiH. (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 16. lipnja 2013.

Ne smijemo, ne možemo šutjeti! Moramo govoriti, suprotstavljati se laži i sudskom nasilju. Vršiti pritisak na politiku, Vladu, Sabor da na posljetku nešto stvarno učini-dade podršku, novac, otvori arhive, angažira odvjetnike koji su se dokazali u obrani generala Gotovine, Markača, Čermaka, ljude koji će svim svojim srcem rušiti tu lažnu konstrukciju o zločinačkom pothvatu i agresiji na susjednu BiH. (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2013.

Donosimo uvodne riječi Miroslava Međimoreca s tribine "U očekivanju haaške presude skupini Hrvata" održane 20. svibnja o.g. Izdvajamo:"Bili smo odlučni ne podleći sindromu hrvatske šutnje i nečinjenja već pokušati učiniti ono što svaki pojedinac koji ima savjesti može i mora učiniti - uspraviti se i odlučno kazati ono što misli o ovom suđenju, posebice o ovom od hrvatske politike i javnosti prešućenom i odbačenom suđenju bosanskohercegovačkim Hrvatima koji su svoj narod, brojčano najslabiji narod u BiH, samo branili i obranili". (M. Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2012.

1971. počela se vrtoglavo događati politika: veliki narodni skupovi po Hrvatskoj na kojima su Hrvati izražavali radost zbog narastanja slobode, ali su se čuli i sve brojniji protesti jednog dijela političke nomenklature, partizanskih boraca i hrvatskih Srba. Napetost između onih koji su se radovali slobodi i onih koji su umjesto nje vidjeli povratak ustaštva i hrvatskog nacionalizma postajala je sve veće. Situacija se, rečeno starim političkim jezikom usložnjavala, ali mi smo previše bili u svom stvaranju, u veselju igre i domišljanja. Osobno sam postao svjestan dramatičnosti situacije kad se zapalilo zaleđe Srđa, tog ljeta gorjelo je na previše mjesta da bi bilo slučajno.(M. Međimorec)