Javor NovakJavor Noval karikatura

Moje kverulancije

Siniša Posarić: “Almis, priče i predaje“ (Ready2print, Rijeka 2018.)

Kazališna grupa Viktora Cara Emina (od 1949.) na punu sramotu Grada Rijeke, još od 2002. već dugih šesnaest godina beskućnik je u vlastitomu gradu. U toj skupini započeli su karijere brojni slavni glumci te s njome surađivali brojni poznati redatelji. No, ova trenutna Rijeka nema prostora za kulturu. Pogotovo ako je ona hrvatski orijentirana. Ali zato uvijek ima prostor za ofrljiće, pa ih štoviše sasvim perverzno implantira u riječki HNK Ivana pl. Zajca. Na punu nacionalnu sramotu. Upravo u takvom teškom okruženju i bremenitu angažmanu a komesarskom gradonačelniku rodoljubnog i neželjenog voditelja skupine, posljednjih je godina i autor Siniša Posarić. Naravno, iznad tih prizemnih apatridnih podmetanja riječke sub-politike, ocvale i scijeđene u novo, suvremeno jednoumlje da hrđa i Naslovnica Siniša Posarićparazitira još i u 21 stoljeću. Tomu je spomenik, memento pobijenima, ukočena u vremenu, Titova je ruzina i povijesna podrtina u luci kao ropotarnici.

Siniša Posarić, kao poznati autor brojnih književnih naslova (okušao se u vrstama od priča i komedija do drama, romana, radio-igre te haiku poezije) ovdje se javio u specifičnome žanru. Iako je to svaki, imam dojam da je ovaj žanr iznimno slojevit, izričaj je to kroz zbirku predaja, priča, legendi iz mašte i stvarnosti te fantastičnih elipsa i basni, izvanredan svijet dobrote i pravde, djetinjstva, snova i snomorica; svijet iskrena autora, koji on vadi iz zaborava i uvodi nas u njega s ljubavlju. Obnavlja i stavlja u naša njedra gdje će biti vjerno čitan i gdje će toplinom nanovo oživjeti sa svakim nadolazećim mladim naraštajem.

Priče i legende ovog autora čitaju se najmlađima zdravijega djetinjstva radi. Čitaju ih željno i sami ambiciozni mladi, koji se znaju odvojiti od mobitela i note booka, od tableta i televizije ili ispraznih igrica. Čitaju ih odrasli željni izleta u maštu, hrvatsku povijest i pripovjetku. Autorovo je štivo snažno dijalektalno obojeno jer su i mnoge teme našle izvorište u primorskome životu, na upravo tom ozemlju i na tom grumenu od povijesti te su nastale na zvučnim lokalitetima zaborava. Pripovjedač nam otkriva svijet naših starih ali i svijet svoga djetinjstva i svijet svojeg današnjeg sjećanja, mašte, kroz naslove ove vrste: Sabor zvijeri, Sunčeva zaručnica, Almis, Kapetanove ovce, Mirine crkve sv. Marije, Dužd Kandian, Istarski amulet, Štrigon iz Kringe, Smrt male ribarice...

Kroz te priče autor klizi stilski čisto i uvjerljivo kao da ih je i sam doživio bez obzira na povijesnu distancu. Na stvarnosne prepreke i pregrade u našim današnjim realitetima. Stvarajući svoj bogat svijet, svoj prostran brod imaginacije, autor suvereno plovi među svojim likovima, humaniziranim životinjama i ponekad opakim događajima. On brazda poviješću i svevremenošću ne skrivajući se iza povijesnih krutih činjenica ili banalnih i provjerljivih orijentira. U svom svijetu, u kursu svih onih zaigranih i opreznih, Siniša Posarić potiče mladu dušu na razmišljanje i procjenu, na putovanje i poredbu. Ne libi se takozvanih praznovjerja već ih obrađuje i donosi literarno vrijedno i zanimljivo. Bez konačne presude. Kroz povijest ne ide bez jasnih domoljubnih odrednica kao alata svakog vrijednog književnika kao kalafata.

Povijest nas uči i dijeli dobro od zla a autor se kroz brazdu proze ne libi strahota i ne priča slatke bajke. Manirom Priča iz klasične starine autor zasjeca u povijest onako kakva ona jest: snažna, krvava, strašna i lijepa. U tom kontrapunktu poučna života nema koketiranja i podilaženja jeftinim strastima i sretnim svršetcima. Priče iz starine su takve kakve jesu, autor ih ponekad suobličuje ali nikada na profan, nikada na komercijalni način. Svijet autora u ovoj knjizi svijet je u zrcalnom odrazu karaktera sama pisca. Mnogi se danas zakriljuju u svojoj prozi a Siniša Posarić nesputano se sposizlaže. Mnogi se pokrivaju citatima, izvorima, vrelima, zadanom povijesnom starinom. Posarić, tome nasuprot, egzistira u svojoj slobodnoj i iskrenoj republici, u fantastici i prozi. U paradigmi nekadašnjeg i sadašnjeg svijeta, u kolažu tih miomirisa. Matafizika tog svijeta i tog pristupa, uz povremene izohipse uvjerljive heroike i ponosa, afirmira stvarne vrijednosti koje čitatelj mora i može pronaći sam. Autor stvara samo predispozicije, svojim prostodušnim pristupom, suhozidom od istine i ljubavi, života i tragedije, udesa i kaštige.

Proza Siniše Posarića asocira na još jednog duhovnog lutalicu kroz putopise i predaje, pokojnog i prerano otišlog hrvatskog književnika Jozu Vrkića, koji je također osobni krajobraz i stvarni put pretvarao u duhovni, autorski nad-putopis.

Autorov rukopis i radnje koje ovdje niže sve su odreda scenične i kazalištu prispodobive pa se nadam da će mnoge njegove vješte peripetije kao među čarobnim povijesnim lutkama - zaživjeti i na sceni. Šteta što je otišao i meštar nad meštrima lutaka: veliki Bourek. Ovakvu prozu vidim (i) u njegovim rukama. Ali izazvana asocijativnost ide još i dalje do živo-kolorističkih platna i ploha scenografije velikoga Kulmera, otišloga također. Uz naravno poželjan i nužan temeljni preduvjet: jedne, napokon, uljudbene i hrvatskoj kulturi naklone - nove riječke gradske vlasti. Javor Novak

Javor Novak

Pon, 22-10-2018, 17:39:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).