Javor NovakJavor Noval karikatura

Moje kverulancije

 Povodom presude Međunarodnog suda pravde

Nakon presude Haškoga suda, koja se poziva na postojanje Savezne Republike Jugoslavije tek od travnja 1992. te time ona ne može odgovarati za zločine i genocid, koji je počinjen ranije - znakovita je izjava svjetskog eksperta za usporedno pravo prof. dr. sc. Mirjana Damaške, profesora emeritusa s Yale pravne škole u SAD-u i bivšeg prvog čovjeka hrvatskog pravnog tima. On je izjavio za HRT: „Ne bih se, nažalost, mogao složiti s tvrdnjom da je iz presude o genocidu jasno tko je bio agresor." Iako nisam pravnik, ovdje ću navesti niz činjenica i podsjetiti na događaje zbog kojih u ovako dubiozno stanje nismo smjeli doći te pokušati pokazati kako su dileme u stvari neuvjerljive.

Da, SFRJ je postojala u nekakvom surogatnom pravnom obliku sve do travnja 1992. Mogla je trajati i beskonačno da je Beograd tako odlučio. No je li jednostrana srbijanska odluka snažnija od slijedećih međunarodno-pravnih činjenica? Kakvu i koliku pravnu težinu ima slijedeći, cijeli niz državno-pravnih odluka: Nakon velikih demonstracija na Kosovu i usmrćenja 22 Albanca Srbija je tenkovima JNA i srbijanskom policijom okružila Skupštinu Kosova. Pod tim je pritiskom kosovski parlament u ožujku 1989. izglasao ukidanje autonomije. Odmah nekoliko dana kasnije, 28. ožujka 1989. Srbija je usvojila amandmane na svoj Ustav te uspostavila državnost na cijelom svom teritoriju.

Slovenija je 27. rujna 1989. izmijenila Ustav usmjeravajući ga prema konfederaciji. Sve žestoke osude tog postupka te Tudman prvi izboriKijevoU ožujku i travnju 1990. u Hrvatskoj a u travnju u Sloveniji održani su prvi slobodni, višestranački izbori. Jednopartijski sustav doživio je dva poraza u dvije konfederalne jedinice... 26. kolovoza 1990. u hrvatsko selo Kijevo upada Martić i Kninski korpus JNA na čelu s Mladićem. U dvanaest-satnom (!) granatiranju selo je sravnjeno sa zemljom. Istoga dana hrvatska Vlada proglasila je opću mobilizaciju i Oslobodilački rat. Sredinom rujna uslijedio je odgovor ZNG-de koji je započeo opsadu i blokadu garnizona i objekata JNA u Hrvatskoj.prijetnje, Slovenija je odbijala argumentima upravo o toj prethodnoj, presedanskoj srbijanskoj izmjeni njihovoga Ustava a za koju Srbija nikoga u SFRJ nije pitala. U Srbiji je zavladao šok. Miloševićevi mitingaši donijeli su odluku da se u Sloveniji održi veliki miting kojim će srušiti sve barijere koje ih odvajaju od Slovenaca. No, Slovenija je miting zabranila uz obrazloženje da eskalacija nasilja može poslužiti kao izgovor za vojnu intervenciju. Beograd je tada povukao još jednu od niza svojih pogrješnih odluka i prekinuo sve ekonomske veze sa Slovenijom. Kako je Jugoslavija time postojala? Iz glavnoga grada SFRJ odbija se gospodarska suradnja s dijelom države...

U ožujku i travnju 1990. u Hrvatskoj a u travnju u Sloveniji održani su prvi slobodni, višestranački izbori. Jednopartijski sustav doživio je dva poraza u dvije konfederalne jedinice... 26. kolovoza 1990. u hrvatsko selo Kijevo upada Martić i Kninski korpus JNA na čelu s Mladićem. U dvanaest-satnom (!) granatiranju selo je sravnjeno sa zemljom. Istoga dana hrvatska Vlada proglasila je opću mobilizaciju i Oslobodilački rat. Sredinom rujna uslijedio je odgovor ZNG-de koji je započeo opsadu i blokadu garnizona i objekata JNA u Hrvatskoj.

Referendum o neovisnosti Slovenije (tada još uvijek dijela SFRJ-e) održan je 23. prosinca 1990. i okončan plebiscitarnom odlukom naroda za odcjepljenje od SFRJ. Jesu li to međunarodno-pravni razlozi, agresija na RH i slovenski referendum, za kraj SFRJ? Još ne.

Je li Jugoslavija napokon gotova kada to Srbi kažu da je gotova?

Na povijesnom zasjedanju Predsjedništva SFRJ u ožujku 1991. JNA je tražila od Predsjedništva donošenje devet točaka. Kadijević je kao prvi čovjek JNA, iznio i četiri glavne točke: 1.) proglašenje izvanrednog stanja u SFRJ, 2.) podizanje borbene spremnosti jedinica JNA, 3.) JNA dati odriješene ruke u obavljanju policijskog nadzora i 4.) ukidanje svih odredbi neusklađenih s Ustavom SFRJ. Predsjedništvo nije uspjelo izglasati te odluke jer je odlučujući glas trebao dati Srbin iz BiH Bogić Bogičević a on nije podlegao pritiscima. Već sutradan Milošević je izjavio „Jugoslavija je gotova" te objavio da se Srbija više „ne smatra vezana uz savezne organe". Istog dana, Srbi u Kninu, proglasili su neovisnost od Hrvatske. Je li Jugoslavija napokon gotova kada to Srbi kažu da je gotova?

Temeljem svog referenduma i konfederalnih odluka Ustava SFRJ iz 1994. i izmjena slovenskog Ustava iz 1989. Slovenija je 25. lipnja 1991. proglasila neovisnost. Uslijedio je slovenski ljetni „operetni rat" i povlačenje JNA iz Slovenije. Svemu SlovenijaTemeljem svog referenduma i konfederalnih odluka Ustava SFRJ iz 1994. i izmjena slovenskog Ustava iz 1989. Slovenija je 25. lipnja 1991. proglasila neovisnost. Uslijedio je slovenski ljetni „operetni rat" i povlačenje JNA iz Slovenije. Svemu unatoč, Slovenija je ubrzo postala neovisna i međunarodno priznata država a pravi rat nadvio se nad Hrvatskom te još žešći nad BiH.unatoč, Slovenija je ubrzo postala neovisna i međunarodno priznata država a pravi rat nadvio se nad Hrvatskom te još žešći nad BiH.

Na referendumu održanom rujna 1991. makedonski građani su ponovno plebiscitarno (kao Slovenija i Hrvatska) potvrdili svoju želju za osamostaljenjem nakon raspada Jugoslavije. Međunarodno priznanje Makedonije je izostalo zbog spora s Grčkom oko imena... No, Makedonija je bila već četvrta republika izvan srbskoga carstva...

Nakon provedenog i plebiscitom okončanog referenduma, Hrvatska je istoga dana u lipnju 1991. donijela odluku o osamostaljenju. Na zahtjev EU nastupio je tromjesečni moratorij na tu Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je donio Hrvatski sabor. Odluka zaista i stupa na snagu 08. listopada 1991. temeljem referenduma, temeljem Ustava SFRJ iz 1994. te temeljem započete nedvojbene agresije JNA i srbijanskih paravojnih postrojbi, odmetnika i pobunjenog srpskog stanovništva pod kontrolom i uz podršku JNA a na osamostaljenu, bivšu jugoslavensku republiku Hrvatsku.

Postoji li tada još uopće SFRJ? Nakon eksplicitne Miloševićeve izjave? Nakon tri referendumske i izborima nezavisno provedene pravne odluke o odcjepljenju Slovenije, Hrvatske i Makedonije?! Što je ostalo od SFRJ? Je li upitno tko je izvršio agresiju i razarao Hrvatsku, BiH, Kosovo?

Arbitražna komisija

Krajem 1991. formirana je Arbitražna komisija koju čine najviši pravni autoriteti – predsjednici ustavnih sudova Njemačke, Italije, Francuske, Belgije i Španjolske. Po francuskom sucu Robertu Badinteru ta je komisija poznata kao Badinterova. Temeljem svog mišljenja br 1. iz prosinca 1991. ta je Arbitražna komisija učinila i korak nazad i korak naprijed: konstatirala je da se SFRJ nalazi u „procesu disolucije", da se republike nisu otcijepile već je došlo do raspada jugoslavenske zajednice. Tipično za međunarodnu zajednicu i pranje ruku – dvije nasuprotne tvrdnje: „proces raspada" i konstatacija u perfektu: „došlo je do raspada" jugoslavenske zajednice. Onda je ili nije raspad?

Iako je Hrvatsku još i prije siječnja 1992. međunarodno priznalo 9 zemalja, puno međunarodno priznanje stječemo 15. siječnja. Toga dana priznale su nas sve najvažnije zemlje europskoga kontinenta (njih 17) ali i Kanada i Australija. Do kraja siječnja 1992. Hrvatska je dobila vrlo masivno međunarodno priznanje europskih i svjetskih država (brojkom: njih više od 30)...

Referendum o neovisnosti u BiH proveden je 01. ožujka 1992. Međunarodno priznanje BiH bilo je 06. travnja 1992. a počelo je teći od 07-oga kada je SAD priznao Sloveniju, Hrvatsku i BiH. Znači prije osamostaljenja Srbije i Crne Gore (SRJ) od „ostatka" Jugoslavije - tri republike ili polovina bivše SFRJ bile su već međunarodno priznate. SFRJ-ota više nema. Tko je žario i palio tim državama?

SFRJPostoji li SFRJ nakon trostrukog međunarodnoga priznanja (Slovenije Hrvatske i BiH)? Što postoji? I koja država je slijednica SFRJ? Je li to za zločine uopće presudno, skrivati se iz tobože novoga identiteta? Može li se govoriti o konfederaciji i građanskome ratu kako bi to želio Beograd ili su ova tri međunarodna priznanja za tri republike dokinule teritorijalnu i političku jurisdikciju SFRJ?S obzirom da je na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija Republike Srbije, Republike Crne Gore, JNA i terorista Srpske demokratske stranke, Predsjedništvo BiH 20. lipnja 1992. donijelo je Odluku o proglašenju ratnog stanja. Nova srbska tvorevina (SRJ) tada je već bila ustanovljena i trajala je puna dva mjeseca.

Postoji li SFRJ nakon trostrukog međunarodnoga priznanja (Slovenije Hrvatske i BiH)? Što postoji? I koja država je slijednica SFRJ? Je li to za zločine uopće presudno, skrivati se iz tobože novoga identiteta? Može li se govoriti o konfederaciji i građanskome ratu kako bi to želio Beograd ili su ova tri međunarodna priznanja za tri republike dokinule teritorijalnu i političku jurisdikciju SFRJ? Tri samostalne republike nisu samo proglasile svoju državnost (djelomičnu u nekakvoj jugo-konfederaciji) nego i plebiscitarno donesenu odluku o odcjepljenju od SFRJ. Da li to može umanjiti ili dokinuti odgovornost za agresiju i sve ratne zločine koja je počinila prvo SFRJ a zatim njezina slijednica SRJ? Uvjeren sam kako ne može jer postoji agresorski i ne samo taj već ukupni kontinuitet.

Iako pravno neformalno već i prije, Jugoslavija je sasvim pravno logično prestala postojati istovremenim međunarodnim priznanjima Slovenije i Hrvatske te nešto kasnije i BiH. Veći teritorijalni dio Jugoslavije više ju ne priznaje. Prestala je postojati SFRJ, odnosno izgubila je međunarodno-pravni legitimitet. Zato su uostalom odmah i išli (u roku od nekoliko mjeseci) na proglašenje Federacije Srbije i Crne Gore. Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) time je stvorena 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore. Ima li dvojbe tko ju je osnovao? Ima li sumnje u politički, vojni i agresorski kontinuitet?

Sljednica svih zločina

Što pravno napokon zaista znači da je široka međunarodna zajednica 15. siječnja 1992. istovremeno priznala i Republiku Sloveniju i Republiku Hrvatsku a ubrzo i BiH? Može li SFRJ supostojati s jurisdikcijom i nad tim samostalnim i međunarodno priznatim državama? Kako to pravno može međunarodno stajati su-egzistencija subjekata koji se međusobno dokidaju: RS, RH i BiH sa SFRJ? Je li to de facto postojanje, je li to inter-regnum, pravni presedan i potpuni gubitak vanjskog i unutarnjeg legitimiteta SFRJ ili najobičniji kontinuitet ratnih i političkih razaranja?

Iz čega je zatim nastala SRJ? Čija je sljednica? S novim državnim dužnosnicima? Novim političkim strankama? U novom glavnom gradu? S novim oficirskim i zapovjednim kadrom vojske? S nekim drugim magazinima i oružjem? S nekim drugim financijama i monetom? Ako je sve to SRJ naslijedila od SFRJ, uključujući i nekretnine i fondove i reciprocitetne republičke dugove i zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije, onda je valjda sasvim neupitno da je SRJ kao država sljednica i svih zločina. Od samoga početka od ljeta 1990. a ne od osnutka SRJ iz travnja 1992. Ukratko kao slijednica, SRJ je neupitno odgovorna za sve zločine počinjene u Hrvatskoj od pokolja u selu Kijevo, preko Škabrnje do Vukovara sve do razaranja Dubrovnika i masovnih zločina u Bosni i Hercegovini. Ona ne može dobiti i imati tzv. čisti start na svim poljima, a da ga nema i na međunarodno ratno kaznenima. U stvari, čistoga tu starta uopće nema.

Godine 2006. SRJ-u ostavlja na referendumu i Crna Gora, a zatim (2008.) i Kosovo. Što sve te mimikrije i transformacije mijenjaju? Ne bi smjele mijenjati ni sam stupanj odgovornosti a nekmoli punu odgovornost. One ne mogu dokinuti okupatorski kontinuitet i njegovo nepriznavanje od strane Republike Srbije sve do danas.

Tema za poseban članak je (politička) izjava (pravnoga) suda kako su brinuli za poboljšanje odnosa Srbije i Hrvatske! Dakle proglasili su se strankom medijatorom stanja ne samo u sukobu nego i danas!! Što naravno izlazi iz okvira i tužbe i obrane. Uz to su presuđivali uz latentnu želju za „održavanjem simetrija s parnicom BiH" a protiv Srbije (prema izjavi M. Damaške). Što je pak navlačenje jednog na već postojeći kalup. Moglo bi se čak reći da im je više stalo do vlastitog kredibiliteta i kako ga ne srušiti, nego do pravne točnosti i vjerodostojnosti dokaza u novome predmetu.

Posebna a najzanimljivija tema u svemu je izjava eksperta Damaške da se hrvatsku tužbu moglo usmjeriti te da bismo tako imali bolje šanse „da smo tužbu ograničili na ono što bi bilo lakše dokazati i što bi suci lakše 'progutali' iz političkih razloga. (!) Umjesto da se Srbija tuži da je prekršila Konvenciju o genocidu time da je sama počinila genocid, trebalo je preinačiti tužbu pa tužiti Srbiju da je prekršila Konvenciju time što nije spriječila genocid neke paramilitarne grupe kojoj se genocidna namjera u nekoj epizodi mogla lakše dokazati."

I naravno, na kraju, treća ali najvažnija tema je: što Hrvatska sada može i treba poduzeti? Po mogućnosti (ovoga puta) s potpisima svjedoka i potpisima onih koji su istragu i svjedočenje u policiji vodili te s nastavkom te istrage u DORH-u. Ovom žalosnom prilikom to se nije dogodilo. Odatle se u javnosti i pojavila tvrdnja o komplotu, opstrukciji, diverziji ili miniranju hrvatske pozicije u sporu a što se sada na sve strane 'gasi'.

Javor Novak

Uto, 25-02-2020, 20:17:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.