Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Otvoreno govoreći

 

HTV-ova emisija «Otvoreno» proslavila je Stepinčevo, postavljajući figure 2:2, uz Ivu Banca koji se držao za glavu u dubrovačkom studiju. U zagrebačkom su bili Ivo Goldstein i Petar Strčić na jednoj, te Adalbert Rebić i Ivan Miklenić na drugoj strani. Titule izostavljam zbog sažetosti.

Zašto govorim o stranama? Jer su stvari tako postavljene. Naime, nevidljive ideološke komisije zaključile su da je Stepinac u zadnje vrijeme previše hvaljen i slavljen, te da njegov status postaje neupitnim, znači da je povijesna istina o Stepincu jedna i jedina. I da barem u tomu više nema podjela.

Alojzije StepinacEto zato je bilo potrebno dovući Ivu Goldsteina i Petra Strčića, kako bi se publici reklo: nije još sve gotovo, ima tu još dubokih dubioza. Ako treba, ta će dvojica i ponovno krivotvoriti povijest, a ako ih tko uhvati u falsificiranju – ništa zato. «Možete vi», htjelo se reći misleći na Crkvu ali i hrvatski narod u cjelini, «pričati što hoćete, proglasiti Stepinca svecem, ali mi znamo da nije tako.»

Da počnemo s akademikom Strčićem i njegovom interpretacijom povijesti komunizma. Koliko sam ja shvatio, prvo je bio neki staljinizam, a zatim je došlo do demokratizacije i socijalizma (s ljudskim licem, valjda ). Iz toga sam zaključio da komunizma uopće nije bilo.

Znači, ni komunista. Oni su što likvidirali, što poslali na Goli otok te zločeste staljiniste, kako bi mogli narodu donijeti sreću. I jesu. Staljinisti su prije toga poubijali nekoliko stotina tisuća Hrvata, što je komuniste užasnulo i zato su staljiniste poslali na more.

Molim autore povijesnih udžbenika za osnovne i srednje škole da uzmu na znanje ovu interpretaciju.

Strčić je spominjao i velik broj svećenika koji su bili u NOP-u. Može mu se progledati kroz prste jer je govorio, iako ne izrijekom, o istarskom fenomenu, s tim da svećenici nisu bili u NOP-u nego su bili u Crkvi i vodili istarske Hrvate u narodnom buntu protiv talijanskih fašista, te su upravo katolički svećenici zaslužni da je Istra pripojena Hrvatskoj. Što Strčić zna, jer je nedavno pisao u tomu i u zborniku «Franjo Tuđman». Nego, tko je poubijao više od 600 svećenika na samom svršetku rata i u prvim mjesecima poraća, a još mnoge zatvarao, mučio, itd.? Komunisti to nisu mogli učiniti jer ih, kao što smo saznali, nije nikada ni bilo.

Ivo Goldstein i buba u uhu

Dakle, dok je Banac u Dubrovniku pridržavao bubu u uhu, pa se činilo da se drži za glavu (što je točnije) Ivo Goldstein se držao uljudno i lukavo, kao obično. Predstavio se kao historičar, što je isto točno, jer nije povjesničar ni povjesnik, nego će po tatinim uputama uvijek rabiti riječ koja nije (samo) hrvatska, premda ju rabe i Hrvati. Goldstein je imao zadaću poljuljati sliku o Stepincu. Prvo je rekao da je Stepinac tek 1943. osudio rasne zakone, a onda je publikum saznao da je Stepinac to učinio već 1938. Ivu G. to nije zbunilo. Morao je priznati da je Stepinac već u ljetu 1941. svašta rekao Paveliću (da takva država nema budućnosti), ali je dodao da poslije Stepinac nije dosta derao Pavelića, i pokušao ubaciti povijesnu laž da je Stepinac spašavao samo konvertite, a ne i prave Židove. Goldstein se kao pijan plota držao jednoga Stepinčeva pisma u kojemu on kaže poglavniku da treba humano postupati – da ga je Pavelić poslušao, onda bi položaj svih zatočenih u ustaškim logorima bio jednak položaju Japanaca u SAD u vrijeme drugog svjetskog rata, zločina ne bi bilo, i mi danas ne bismo morali slušati kako nas peru zbog ustaškog režima – a peru nas i dan-danas, na žalost. Pa je i Srbija u kontratužbi za genocid devedesetih izvršen u srpskoj i srbijanskoj agresiji na Hrvatsku, unijela poglavlje o ustašama, da se nađe.

Stepinčev dnevnik (ili dnevnici)

Vrlo je zanimljiv slučaj Stepinčevih dnevnika, koji je kao tema izbio i u «Otvorenom», ali publikum nije do kraja shvatio. Naime, Strčić se pohvalio da je vidio dnevnike već šezdesetih i onda osamdesetih, a od Rebića i Miklenića saznali smo da su dnevnici bili u Udbi i njima nedostupni. Ja sam zatečen (da upotrijebim Strčićevu ocjenu Stepinca) i htio bih polako pročitati dnevnike, ako nisu još i sada u Udbi, jedinoj organizaciji koja je preživjela sve promjene, pa i dalje normalno (prirodno) funkcionira u samostalno, demokratskoj Hrvatskoj, s Budimirom Lončarom kao savjetnikom.

Jesu li biskupi dosta učinili?

Miklenić je imao jedan forhend, dosta upitan. Naime, zapitao se, braneći Stepinca («koji nije dosta učinio») jesu li biskupi u doba komunizma dosta učinili. Pitanje vrlo delikatno, no onaj tko poznaje povijest strahovlada, znade i odgovor. Nedavno je nakon tisuću godina obnovljena sisačka biskupija, čiji je biskup svojedobno bio sv. Kvirin, ako se ne varam. Ubilo ga je negdje u Mađarskoj, kamo ga je vodilo kroz sela i gradove. Jesu li biskupi poput Kvirina učinili dosta? Je li Kvirin mogao otići recimo Dioklecijanu i reći mu: «Čuj, propalico, prestani ubijati kršćane, ili ću ja…» No, rečenicu ne bi dovršio jer bi mu već odletjela glava.

U zaključku

Postoje u Hrvatskoj prepoznatljive snage koje rade na podjeli hrvatskoga društva. Tih podjela na žalost ima, ali treba biti pametan i smanjivati ih. No snage o kojima govorim tu su da bi reagirale u svakom trenutku kada podjele postaju blaže i kada je na vidiku konsenzus.

To je bio smisao «Otvorenog» o kojemu otvoreno pišem, s tim da se Hloverka Novak dala navući na tanak led i pustiti da se govori (gotovo) isključivo o Stepincu za vrijeme NDH, a ne o komunizmu, procesu, frikovima koji su osudili Stepinca, o Titu i ostalima. Jedno uključivanje dr. Jurja Batelja i njegovih nekoliko rečenica zazvučalo je odlučno i točno.

Na kraju balade, Stepinac će biti proglašen svecem, papa Pio XII. blaženim, a Blaževića i slične možda će spomenuti samo neki kroničar komunističkog horora. Povijest se ne voli baviti sitnim bijednicima.

 

Hrvoje Hitrec

Čet, 24-06-2021, 11:15:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.