Pjesnička manifestacija „Posavina Vukovaru“

Udruga Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“: Pjesnička manifestacija „Posavina Vukovaru“, Zagreb, 9. studenog 2024.

Udruga Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“ okuplja raspršene bosanske Posavljake koji su novo prebivalište pronašli u Republici Hrvatskoj. Središte Udruge je u Zagrebu, a vodi ju vrlo uspješan i poslovan čovjek, Ilija Guberac. Cilj Udruge je njegovanje kulturne baštine, materinskog jezika, tradicija i druženje kako se ne bi zaboravio rodni kraj, odnosno kako bise sačuvale uspomene na doba prije zla koje ih je zateklo velikosrpskom agresijom. Stoga, Udruga održava vrlo uspješne manifestacije različitog tipa, od gastronomije do književnosti. Želio bih ovom prilikom predstaviti vrlo uspješnu manifestaciju koju je udruga „Cekin“ nazvala „Posavina Vukovaru“. Iz naslova je vidljivo kako je epopeja Vukovara bila razlog okupljanja velikog broja Posavaca odnosno Posavljaka. Organizatori manifestacije na čelu s pjesnikom Pejom Šimićem i predsjednikom Udruge Ilijom Gubercom odlučili su pozvati deset pjesnika koji će svojim domoljubnim stihovima iskazati pijetet našem Vukovaru.

Kata Zadro dodijelila je Plakete general bojnik Blago Zadro Zvonku Milasu, Iliji Gubercu i Peji Šimiću

Vrijedno je spomenuti kako se među gostima našla Kata Zadro, žena slavnog heroja Blage Zadre i majka poginulog junaka Roberta Zadre. Gospođa je kratkim govorom pozdravila skup, a na kraju bila je zamoljena da preda Povelje zahvalnosti svim sudionicima, s imenom svoga pokojnoga muža. Tu Povelju utemeljila je Udruga na inicijativu Peje Šimića i Ilije Guberca. Uz nju na ovoj manifestaciji našao se posljednji zapovjednik Vukovara, Branko Borković „Mladi Jastreb“. Uz njega tu su se našli zastupnik Ante Deur koji je nazočne pozdravio u ime predsjednika Sabora, zatim Zvonko Milas koji je pozdravio u ime središnje udruge Hrvata izvan domovine. Ovaj nenametljiv i pomalo samozatajan političar potvrdio sekao uspješan na dužnosti državnog tajnika i vrlo je cijenjen među Hrvatima izvan Domovine. Uz to on je Vukovarac, a bio je i hrvatski branitelj. Dr. sc. Domagoj Knežević je došao kao izaslanik Ministra vanjskih poslova, dr. sc. Gorana Grlića Radmana, te Ivica Lovrić, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba. Iznenađenje je bio podpredsjednik Republike Srpske iz redova hrvatskoga naroda, gospodin Davor Pranjić. Uz njih bili su još neki uglednici, a među njima i predstavnici prijateljskih općina Pleternica, Okučani i Slunj.

Sjajnom ugođaju pridonijela je i Slunjska krajiška povijesna pukovnijaa sa svojim lijepim odorama. U prvome plan kantautor iz Siska, Danko Tomanić

Moja malenkost je pozdravila nazočne u ime književnika ističući vrijednost vukovarske epopeje u stvaranju Hrvatske kao suverene države i potrebu čuvanja uspomene na njegovo stradanje. Jedan od oblika tog čuvanja je i književnost. Stoga je nastup pjesnika s domovinskim temama izuzetno važan. Može poslužiti kao uzor u drugim sredinama da je njegovanje domovinske lirike potrebno, štoviše neophodno, ne samo kao oblik čuvanja naše kulturne baštine već i kao dio našeg nacionalnog identiteta.

U programu su sudjelovali sljedeći pjesnici Pejo Šimić, Zagreb, Zrinko Kapetanić, Nova Gradiška, Maja Epp, Beč, Željko Maljevac, Sisak, Branko Tompić, Sisak, Ivica Mijatović, Gradište, Lidija Sopjanac, Osijek, Đurđica Gatjal Požega, Nikica Sminderovac Slunj, te interpretatori Anđa Tolić Turkalj iz Slunja, Marinko Markota iz Pleternice i kantautor Danko Tomanić iz Siska.

Pejo Šimić, spiritus movens ove književne manifestacije

Od istaknutih književnika na ovu važnu manifestaciju došao je i predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika Sisačko – moslavačke županije, kolega Siniša Matasović. Nakon završetka programa svaki od sudionika dobio je vrlo ukusnu „Povelju general bojnik Blago Zadro“, u „papirnatom obliku“, ali i ugraviranu u ukusno oblikovanu metalnu pločicu. Na kraju želio bih pohvaliti Udrugu Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“, jer je pokazala kako zavičajne udruge mogu vrlo uspješno njegovati svoj zavičajni identitet, a time doprinositi hrvatskoj kulturnoj baštini i svenacionalnoj homogenizaciji.

Đuro Vidmarović