Povijesne ličnosti vezane uz Moslavinu o hrvatskom jeziku i demografskim problemima

August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. - Zagreb, 16. srpnja 1911., književnik, publicist, odvjetnik, političar i prevoditelj. Rođen je u Donjem Miholjcu. Bio je Hrvat pravoslavne vjere. Gimnaziju je prvo pohađao u Požegi, a maturirao je u Osijeku, 1879. godine. Pravo je studirao u Zagrebu i Beču, a u Zagrebu je 1884. godine završio studij. Godine 1892. je doktorirao, 1894. je položio sudački, a 1896. pravosudni ispit. Politički je pratio liniju dr. Ante Starčevića, radi čega je bio više puta priveden u zatvor. Godine 1900. izabran je za prvoga tajnika Društva hrvatskih književnika. God. 1909., već bolestan, prihvatio je službu tajnika Zemaljske vlade u Odjelu za bogoštovlje, što su njegovi stranački prijatelji doživjeli kao izdaju pravaštva. U Hrvatskome saboru je bio pravaški zastupnik od 1901. godine. Bio je urednik i novinar raznih časopisa, kao npr. Preporod (također i vlasnik), Bič, Trn, Balkan, Hrvatska vila i Prosvjeta te urednik dnevnika Hrvatska 1906. i iz 1900. godine. Prevodio je poznate pisce, kao npr. Gogolja, Tolstoja, Ševčenka, Wildea, Shakespearea i Marka Vovčka. Prevodio je s bugarskog, češkog, poljskog, ruskog, francuskog, talijanskog i njemačkog jezika.

Augustin Harambašić, poetski bard Hrvatske stranke prava, Hrvat pravoslavne vjere

Prve pjesničke radove objavljivao je u Viencu od 1879. Književnu karijeru napustio je 1902. Vrhunac popularnosti doživio je 1880-ih i početkom 1890-ih kada su mu mnogobrojne pjesničke zbirke donijele status vodećega hrvatskog pjesnika: Ružmarinke (1882), Slobodarke (1883), Sitne pjesme (1886), Nevenke (1892), Izabrane pjesme (1895), Pjesničke pripovijesti (1889). Pisao je i pjesme i priče za djecu, operna libreta (Zlatka, 1885; Armida, 1896) za I. Zajca i političke članke. Najvažniji su mu prijevodi protuturskih pjesama H. Boteva i drugih pjesnika (Bugarske pjesme, 1886) i Pjesničkih pripovijesti T. Ševčenka (1887). Pjesnički opus obilježen je ponajviše ljubavnom lirikom jednostavne strukture te duljim domoljubnim pjesmama pravaškoga idejnog usmjerenja.

Harambašićev odnos prema hrvatskome jeziku do danas nije izgubio na važnosti. Donosimo ulomak o tome iz knjige „Stranka prava u Moslavini od 1875. do 1929. godine“, Dražena Kovačeviča i Franka Miroševića (Kutina, 2016.):

Dne 6. 12. 1903. „narodni zastupnici Josip Frank i Augustin Harambašić (tada najpopularniji hrvatskih pjesnik, op. Đ. V.) s drugim gostima stigli su vlakom iz Zagreba u Kutinu. Na kolodvoru su ih pod trobojnicama, dočekali građani i obrtnici predvođeni pravoslavnim Hrvatom Đurom Brankovićem, vlastelinom Betlheimom i odvjetnikom dr. Josipom Krečom. Dok su se okićeni narodnim kokardama, uz pozdrave mještana, vozili Kutinom, na trgu su pucale prangije a kod župnika Lovadenića bio im je priređen objed na kojem su se dogovorili oko programa skupštine. Na trgu, pod vedrim nebom okupilo se preko tisuću ljudi. Skupštinu, koja je počela u 14 sati, otvorio je Đuro Branković predloživši župnika Lovadenića za predsjednika. Župnik je u pozdravnom govoru okupljenima rekao da su se sastali razgovarati o svojim potrebama, da ustaju protiv povreda hrvatskog prava te da se bore za njezinu samostalnost i neovisnost. Naglasio je potrebu da hrvatski narod mora doći do uprave svojim dobrom, ali i braniti svoj jezik“. Tom prilikom govorio je i veliki pjesnik August Harambašić. On je između ostaloga kazao: „Naš se jezik u toj nagodbi priznaje jedinim i isključivim u Hrvatskoj, a to pravo ne poštuju Magjari, već nam svom silom narivavaju svoj jezik. Ali mi se svoga jezika ne ćemo i ne smijemo nikada odreći. Jezik nam je hrvatski najveće blago… Što vriedi Nagodba. Ona doduše zajamčuje naš jezik, ali što vidimo? Našim popuštanjem počeo se je sve više i više uvadjati magjarski jezik. Mi prosvjedujemo proti tomu narivavanju magjarštine, ali prosvjedujemo i proti tom, da je naša dužnost braniti nagodbu…“

Frank

Dr. Josip Frank

U ovo povijesno vrijeme važna politička osoba u Moslavini je dr. Josip Frank. O tome navedeni povjesničari pišu:

„Na izborima 1906. za narodnog zastupnika u kotaru Vojni Križ ponovno je izabran dr. Josip Frank. Kako se približavao Prvi svjetski rat tako se i u Moslavini osjećala politička napetost. Rezultat toga je i stvaranje Hrvatsko – srpske koalicije. Ona je uskoro postala dominantna politička snaga u Hrvatskoj. Došavši na vlast Hrvatsko – srpska koalicija popuštala je ugarskoj vlasti i time razvodnjujući dosege Hrvatsko – ugarske nagodbe“.

Sljedeća važna politička osobnost u Moslavini je, danas zaboravljeni župnik Juraj Tomac.

Juraj Tomac (Molve, 17. travnja 1866. - Vojni Križ, 14. ožujka 1930.) rkt. svećenik i pravaški političar. Klasičnu gimnaziju i teološki fakultet završio je u Zagrebu, potom se je zaredio 1899. godine. Nakon obavljanja župne službe u Pakracu i Biškupcu 1910. godine dolazi na mjesto župnika u Vojnom Križu, gdje je i proveo najveći dio života. Bio je poznat zbog svoga rodoljublja kao pristaša političkih ideja dr. Ante Starčevića. Jedno od njegovih stalnih političkih zanimanja bilo je bavljenje odnosom između katoličkoga svećenstva i ideologije Hrvatsko-srpske koalicije, koja se je pod sve jačim utjecajem Svetozara Pribičevića i srpskoga krila te koalicije sve više pretvarala u ideju o jedinstvenom, unitarnom jugoslavenskom narodu. Saborskim zastupnikom prvi put postaje 1903. godine, a u Hrvatski sabor biran je ukupno pet puta. Objavljivao je tekstove u nizu časopisa i bio je vrstan govornik. Pokopan je u Križu.

Tomac

Vlč. Juraj Tomac

O političkome djelovanju vlč. Tomca pišu Dražen Kovačević i Franko Mirošević:

„Veliku ulogu u povijesti pravaškog pokreta u Hrvatskoj imao je Juraj Tomac, župnik u Vojnom Križu. (Ovo se općinsko mjesto danas naziva jednostavno Križ, op. Đ. V.). U ovo mjesto je dekretiran 1909. godine. Bio je gorljivi pravaš. Rođen je u Molvama 1866. godine. U Hrvatski sabor prvi put je izabran 1904. godine“.

Mirošević i Kovačević su ovog istaknutog političara, koji je bio pao u zaborav, izvukli na svjetlo dana i dobrom historiografskom raščlambom ukazali na njegovo političko značenje. Tomac je bio poznat po svojim saborskim govorima, posebno po interpelacijama.

Iz današnje perspektive gledano, gotovo nestvarno djeluje Tomčevo upozoravanje na demografsko urušavanje koje prijeti hrvatskom narodu. U jednom predavanju kazao je: „Starosjediočki element rapidno izgiba. Abortiranje. Kein ili najviše Zweikindersistem jest uzrok koji upravo vidljivo proždire starosjediočki živalj. U školi nema starosjediočke djece ni 10 %. Dobro je to jedino, što ovamo dolazi hrvatski živalj iz Primorja, Gorskog kotara, Zagorja pa od Varaždina i od okolice zagrebačke. Magjara, Niemaca i Čeha imade u ovoj župi mali postotak. Župnik žigošući mane i poroke navukao je na sebe odium. Dakako samo od Starosjedioca. Župnik bez obzira na taj odium kroči pod zaštitom Božjom dalje svojim putem prema svetosti prisege koju je položio za tu župu“.

Župnik Tomac protivio se ideji jugoslavenstva koju je u to vrijeme propagirao vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj u suton Austro-Ugarske Monarhije. Naši autori pišu: „Uvodeći pojam pravaški frankovački svećenik smatra da stvaranje Jugoslavije znači smrt Hrvatske ističući kako jugoslavensko orijentirani političari negiraju postojanje Hrvata kao naroda uspoređujući ga s mišjim drekom“.

U Kutini je između dva svjetska rata važna politička i poduzetnička osoba bio Đuro Branković. Poput Harambašića i on je bio Hrvat pravoslavne vjere i tu je činjenicu javno naglašavao.

Zanimljive su i riječi Đure Brankovića koji je prilikom dolaska Augustina Harambašića 1903., isticao da svakom punoljetnom Hrvatu pripada pravo glasovanja i naveo kao primjer USA.

Ova je obitelj izumrla i svi pokušaji da nešto više doznam o Đuri Brankoviću ostali su bez rezultata.

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 22-02-2024, 18:54:29

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.