Vendelin Karačić: Sestra Marija (sestra Marija od Presvetog Srca Isusova – Anka Petričević) – likovno pjesničko književna mapa, „Muzej Široki Brijeg i Franjevačka galerija“, Široki Brijeg, 2000

S velikim zakašnjenjem tek sam ove godine dobio mogućnost pročitati i vidjeti grafičko književnu mapu Anke Petričević u izdanju galerije muzeja u Širokome Brijegu, koju je uredio fra Vendelin Karačić. Riječ je o bibliofilskom izdanju koje se zbog kvalitete likovnih priloga, papira i grafičke opreme može smatrati i divot – izdanjem. Ova knjiga baca novo svjetlo na intelektualni i kreativni lik velike hrvatske pjesnikinje i mističarke Anke Petričević. Znali smo da ona svoje knjige znade uljepšati vlastitim likovnim prilozima, ali nismo znali kako se bavi i slikarstvom kao konstantom svoga kreativnog života u redovničkoj zajednici sestara Klarisa kojoj pripada.

Petricevic1.jpg

U uvodu ove monografije fra Vendelin Karačić, pod naslovom „Odsjaji Ljepote“, između ostaloga o slikarstvu Anke Petričević, piše:

„Ova je likovna monografija pokušaj ponovnog uzlaza za parnas. Da. Upravo tako. Sve su slike s. Marije označene svojim naslovima, neke su od njih dovedene u vezu s pjesničkim izričajima iste autorice, te će se slike i stihovi tiskati kao pratnja jedne drugima; književni su kritičari poslali osvrte – po poneki je spomenu i likovne radove; kronološki je ispisana bibliografija ('slika' učinaka i postignuća) ove umjetnice pisane riječi...“.

Petricevic2

Anka Petričevič kao mlada poetesa u društvu Tina Ujevića i njegovih sustolnika

Objavljivanju monografije prethodila je slikarska izložba Anke Petričević. Fra Vendelin Karačić priznaje u navedenom predgovoru kako „i nakon izložbe likovnih radova s. Marije, tek se bojažljivo spominje da ona i slika. Razuman oprez nalaže: Čuti što će drugi reći... Preostaje iznijeti na vidjelo ono što je zatajna Sestra u samostanskoj skrovitosti usputno stvarala te želi pokazati svijetu i takav način ispovijesti vjere kao i očitovanja umjetničkog zanesenjaštva kojeg se, srećom, ni kao redovnica stroge klauzure nije mogla otresti... U vremenu kad je prevladavao poriv za bespoštednim obračunom sa svim i zatečenim i baštinjenim, i kad su spektakularnosti i novotarije po svaku cijenu postale osnovnim orijentirima, takav dojam može poprimiti ulogu presude: ništa novo, ništa vrijedno. No, takvi dojmovi varaju. Sestra Marija je u svoje slike unijela srce (i onda kad ga nije naslikala), u njih je pohranila – kao teško razlučive kontemplativna poniranja u misterije kršćanske vjere i jednostavnost gledanja na stvoreni svijet kojeg poput sv. Franje Asiškog, prihvaća kao prikladnu sliku nestvorenog svijeta“.

Fra. Vendelin je svjestan kako slikarstvo Anke Petričević nije konzistentno jer se kreće od prigodnih radova do onih dojmljivih estetskih dosega. Stoga u drugom tekstu ove knjige: „S. Marija je svjesna izletničkog iskoraka u područje likovnog izraza te se odveć i ne trudi da metijerski djeluje uvjerljivo. Naprosto dohvaća tvorivo i pomagala te crta i slika iz potrebe da i na takav, likovni način, u ozračju i činjenicama stroge samostanske klauzure, ponudi oku poticaje za slavljenje Stvoritelja“. I podcrtava: „Uočljiva 'prizemljenost' kad je riječ o motivici znatnijeg dijela slika, ali i posezanje za kršćanskim simbolima, preuzetima i onima što ih sama stvara, u želji da jednim i drugim pomagalom dosegne mistične dubine, kao i snažan kolorit upućuje na optimizam... Općenito bi se moglo reći da je u svome slikanju s. Marija uzela za glavnu vodilju poruku Psalma 33: 'Puna je zemlja dobrote Gospodnje', gdje se susreću zemaljski (od Bog darovni) i nebeski sjaj“.

Petricevic3

Isus i duša. 1995. (ulje i tempera na lesonitu)

Uz ovu sliku idu stihovi:

Uzdižem se s Tobom u prostore
Sjaja.
Preteška patnja skinula je s mene
sve nanose Zemlje.
Laganu kao svjetlost,
Ti me obuhvaćaš svojim rukama.
S Tobom uranjam
u mir beskonačan

Drugi predgovornik u ovoj monografiji je Veljka Rukavina. Njezin predgovor nosi naslov: „Otkrivanja Božjih tajni ljepote.“ Ona u svome predgovoru ističe: „Vrlo rano (kako saznajemo iz njezine autobiografske proze, a isto potvrđuju i dvije slike – Pročelje crkvice na brijegu i Sunce u rumenom zalazu – što ih je naslikala god. 1955.), razvija istančan osjećaj za likovnost... Kako je skromno primijetila, ponekad blagdanom, uz dopuštenje poglavara, malo slike. Počela je slikati za vrijeme dugotrajnog boravka u bolnici u Biogradu na Moru (teška operacija kičme) 1969. i nastavila dalje koliko su joj prilike dopuštale ... Motivi su različiti. Najraniji motivi tušem (Rodna kuća, Jedrilica) motiv su iz njezinog rodnog kraja i sjećanja na djetinjstvo i mladost. Kasnije dolaze druge teme, krajolici, prekrasni zalasci sunca, cvijeće, sakralne teme i mistično nadahnute teme“.

Treći pisac predgovora je Jozo Marić. Naslov mu je: „Ruža raskošne ljepote“. Nije ulazio dublje u karakter slikarstva Anke Petričević.

Uz svaku sliku sestra Marija je priložila i svoje stihove u odabiru Veljka Rukavine. Ponekad su slike ilustracija stihova, ali postoje i slike kojima su stihovi ilustracija. Neke od njih, iskazane snažnim crvenilom i oštrim potezima kista djeluju ekspresivno i poticajno. To su npr. slike „Sunce nad gradom“ (ulje na dasci 49 x 29 cm), 1995.; „Grad u noći“ (akvarel na papiru), 31 x 24,5 cm, 1975.; „Grad u vatri“ (ulje na ljepenci, 26 x 36 cm), 1998.; „Lađa na pučini“ (akvarel i ulje na papiru, 20 x 28 cm), 1990. Naročito je dojmljiva u svojoj ekspresivnosti slika „Isus i duša“ (ulje i tempera na lesonitu, 32 x 21 cm) iz 1995. godine. Ovom nizu možemo dodati i slike „Rešetka“ (akvarel na papiru, 22 x 14 cm), 1971.; „Mati pred zapaljenom kućom“ (akvarel na papiru, 13 x 23 cm) 1972.; „Jedrenjak“ (akvarel na papiru, 32 x 22 cm, 1969. Međutim, neke su slike doista samo ilustrativne kao npr. „Stručak ruža“ (ulje na papiru, 34 x 24 cm), 1995., kao i cijeli oslikani ciklus „Lijepa naša domovino“, koji djeluje intimno i radosno kao tekstovi za nekadašnje spomenare. Međutim, riječ je o sonetnom vijencu visoke umjetničke vrijednosti koji je pjesnikinja posvetila dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Republike Hrvatske, „za trajni spomen“, a napisala ga je i oslikala 1993. godine.

Uz pjesničke priloge u ovoj monografiji nalazi se i nekoliko kraćih kritičkih osvrta na književno stvaralaštvo Anke Petričević. Riječ je o tekstovima Božidara Petrača („Pjesništvo sestre Marije“), Ante Kusića („U sjaju duha“), Drage Šimundže („Mistična poezija kršćanskog nadahnuća“), „Sjaj pjesničkog izražaja“, Dragutina Rosandića, „Poezija humanizacije svijeta“, Nedjeljka Mihanovića i „O poeziji S. Marija od Presvetog Srca Anke Petričević, Mate Meštrovića.

Petricevic4

S. Marija od Presvetog Srca (Anka Petričević)

Monografiji koju smo predstavili dodan je kronološki pregled autora i njihovih djela koji su pisali o s. Mariji, pod nazivom „Eseji i prikazi sestri Mariji“, te objavljena djela s. Marije u nakladi „Symposiona“ i onih izvan „Symposiona“. Zanimljivo je, kako se u ovoj knjizi posebno naglašavaju kao vrijednost rad Bogdana Malešića (očito je riječ o Maleševiću): „Odsjaj vječne ljubavi s. Marije od Presv. Srca“ i SvevladaSlaminga: „Asocijativno – poetski pristup književnim djelima i stvaraocima – recenzija knjige Anke Petričević“, Književne studije i ogledi (Na našim izvorima).

Premda nešto zakasnio, ovaj prikaz ima nakanu pomoći u osvjetljavanju života i djela Anke Petričević, poglavito njezinoga slikarstva o kojem se malo znade. Kao slikarica – pjesnikinja ona se pridružuje nekolicini hrvatskih poetesa i poeta koji, također, pišu stihove i koriste se kistom. To su, npr.: Nevenka Nekić, Enerika Bijać, Luko Paljetak, Milorad Stojević, Dijana Rosandić-Živković, a od preminulih, Drago Ivanišević, Arsen Dedić, Vesna Parun Zvonimir Balog i dr.

Đuro Vidmarović

Sub, 16-12-2017, 06:25:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0066_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).