Svi naši književni susreti (I.) (radovi inspirirani hrvatskim književnim susretima u Koljnofu), „Čakavska katedra Šopron“; „Matica hrvatska Šopron“; „Udruga Hrvati“ i EMC GRAH „KUME“, Koljnof, 2017.

U našoj široj javnosti malo je poznato da se u velikom gradišćanskohrvatskom selu Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), smještenom uz mađarsko – austrijsku granicu, blizu grada Šoprona (njem. Ödenburg) održavaju hrvatski književni susreti. Na tim susretima sudjeluju pjesnici i prozaici iz Republike Hrvatske, uglavnom članovi Društva hrvatskih književnika, te njihove kolege iz Mađarske i austrijskog Gradišća. Do sada je održano devet ovakvih susreta i na njima je sudjelovalo preko trideset književnika. Do ove, po mnogo čemu jedinstvene manifestacije u kojoj se neposredno susreću hrvatski književnici s onima iz dijaspore došlo je na inicijativu pisca ovih redaka, ali uz svesrdnu podršku dr. Franje Pajrića (PayritsFerenc) ml., svestranog narodnosnog aktivista, afirmatora kulturne baštine, pjesnika, ugostitelja i liječnika iz Koljnofa. On je stavio na raspolaganje svoj gostinjac „Levanda“, te besplatno ugostio hrvatske književnike uz to, organizirano je, uglavnom sam raspored gostovanja i susreta u hrvatskim selima s jedne i druge strane granice. Velika je zasluga ovog hrvatskog entuzijasta i treba mu to javno priznati.

Koljnof

Gosti iz Hrvatske nastupali su u mnogim školama kako bi učenici hrvatske narodnosti čuli od njih živu hrvatsku riječ i razgovarali o temama koje ih zanimaju. Programi ovih susreta krcati su detaljima i vrlo zahtjevni. Ovo je potrebno naglasiti zbog toga što su hrvatski autori putovali u Koljnof do ove godine na vlastiti trošak, ili ih je dovozio i odvozio Franjo Pajrić. Godine 2017. dr. Pajrić je uz podršku udruga koje su navedene na početku ovoga članka, te uz materijalnu pomoć Veleposlanstva RH u Mađarskoj objavio prvi tom zbornika radova o koljnofskim književnim susretima pod naslovom „Svi naši književni susreti“. Uvod u ovaj zbornik napisao je dr. Pajrić, pod istim naslovom. U njemu, dr. Pajrić, između ostaloga, ističe: „Kako je naš fizički opstanak na ovim prostorima ugrožen, a valu asimilacije nismo našli adekvatni odgovor, sve što nastaje u vezi na nas ostaje kao vrijedno svjedočanstvo našega postojanja i kulturnoga djelovanja u ovom dijelu Europe. I kad naraštaja više ne bude, iza nas će ostati zapisano u povijesti da smo se jednom godišnje okupljali i zajedno održali naš ča, kaj, što.

Znam, mi sudionici i organizatori koljnofskih međunarodnih književnih susreta postat ćemo jednom vrijedni pozornosti struke, medija i politike, pogotovo u našoj staroj Domovini, kad nas više ne bude bilo. Tada će razglabati teme koje o kojima mi danas govorimo, a koje više neće služiti u praktičnom smislu ničemu. Jer nas više ne će biti“. Navedeni uvodni tekst dr. Pajrić je završio dojmljivom pjesmom „Braća braći“, koja završava stihovima:

Kad se pronađu korjeni
I brat brata iznova prepozna
Vrime se skupi i prohuja
U grana murvi i trsova
U stakalcu vina domaćega
Kao da je jučer bilo

Zbornik „Svi naši književni susreti (I.)“ vrlo je vrijedno ostvarenje s kvalitetnom grafičkom i likovnom opremom. Dr. Pajrić je uradio dobar posao.

Koljnog2

Dr. Franjo Pajrić ml. (dr. Payrits Ferenc) - duša Koljnofskih književnih susreta

Od književnika predstavljenih u zborniku „Svi naši književni susreti“, prva je na redu sa svojim prilogom gradišćanska Hrvatica iz Petrovoga sela, pjesnikinja i novinarka Timea Horvat. Njezin članak nosi naslov „Gradišćanska poezija u živahnom dijalogu sa suvremenom književnošću Hrvatske“. Gospođica Horvat je objavila i svoj „Blic – intervju sa zadarskim književnikom Tomislavom Marijanom Bilosnićem u Koljnofu“.

Pokojni pjesnik Lajoš Škrapić (1938 – 2016.) bio je čest gost koljnofskih književnih susreta. Inmemoriam ovom časnom i zaslužnom čovjeku objavila je Timea Horvat, priloživši svome tekstu Škrapićevu pjesmu „Pinčena draga“.

KOljnof3

Književnici na grobu pjesnika Lajoša Škrapića u Petrovome selu

Vrlo zaslužna za afirmaciju koljnofskih književnih susreta je Enerika Bijač iz Koprivnice. Ona je među prvima prihvatila inicijativu o organiziranju ove književne manifestacije. Njezin prilog nosi jednostavan naslov „Koljnofski književni susreti“.

Božica Brkan je druga hrvatska književnica koja se priključila koljnofskoj misiji. U ovom zborniku objavila je prilog pod naslovom: „Tri moja kajkavska i ja ili što je nama kajkavski jezik danas“.

KOljnof4

Božica Brkan-čeča, sluša gradišćanskohrvatsku glazbu

Iz austrijskog Gradišća dolazi nam gradiščanskohrvatska pjesnikinja, autorica kazališnih komada, glumica i redateljica, Ana Šoretić. U ovom zborniku predstavila se s nekoliko pjesama, te proznim uratkom „Lokva i more – svaka voda ima svoju snagu i svoj čar“.

KOljnof5

Ana Šoretić drži predavanje o pučkome teatru kod gradišćanskih Hrvata

Dorothea Zeichmann, rođena Lipković također je afirmirana gradišćanskohrvatska spisateljica koja postojano sudjeluje na koljnofskim književnim susretima. U zborniku se predstavila pjesmom „Sviće se gasu“.

Koljnof6

Dorothea Zeichmann, r. Lipković priprema novu knjigu

Pisac ovih redaka priložio je zborniku „Koljnofske uspomene u riječi i slici“ u kojima je sažeo 40 godina suradnje s hrvatskom zajednicom ovoga mjesta.

Splitski pjesnik i znanstvenik dr. sc. Igor Šipić vrlo je dojmljivo i s ljubavlju prihvatio Koljnof i gradišćanske Hrvate. O tome je objavio i zbirku pjesama. U ovom zborniku objavljeni su njegovi radovi: „Iznad svega zakon otvora“; „Rezultati mjerenja ekvinotialisa na brdu Gora (23.09.2015.)“; „Još jedna ispovijed – rotonda Hedegség“.

Koljnof7

Oproštajna večera Koljnofskih književnih susreta 2017.

Postojani gost na koljnofskim književnim susretima je Tomislav Marijan Bilosnić. Za ovaj zbornik napisao je pjesme: „Vrt hrvatskoga kralja“; „Vrt u Gradišću“; „Sveti Martin“; „Koljnof“; „Franjo Pajerić“; „HerbertGassner“; „Timea Horvat“; „Robert Hajszan Panonski“; „Jurica Čenar“; i „Gradišće“. Uz pjesme Bilosnić je za zbornike predložio i članak „Enciklopedijski o patnjama iseljeništva“; prikaz Šipićeve pjesničke zbirke „Koljnofski susreti“, te „Putopisni zapis uz Koljnofske pjesničke susrete – urnebes u 'Lavandi'“.

Pjesnik i prozaik iz Koprivnice, Marko Gregur, svoj je prilog nazvao „Franjo Pajerić mogao bi poludjeti (prilog uspomeni na 7. Koljnofske književne susrete)“.

Veliki gradišćansko hrvatski pjesnik Jurica Čenar poklonio je zborniku svoje efektne zorne pjesme.

Koljnof8

Jurica Čenar, Darko Pernjak i Franjo Pajrić ml.

Poznati hrvatski pjesnik, kajkavac, Nenad Piskač vjeran je gost koljnofskih susreta kao i njegov kolega Josip Palada. Unatoč godinama Palada je dolazio u Koljnof i plijenio pažnju duhovitošću u optimizmom. Oni su zbornik obogatili svojim stihovima.

Gradišćanskohrvatski pjesnik, društveni djelatnik i sudac dr. Herbert Gassner priložio je prozne tekstove: „Cimof“; „Koljnof i Celindof“ i „Cilika – ženski idol iz Celindofa“. Uz ove radove predstavio se i pregrštom pjesama po naslovom „Ubodi i ugrizi“.

Koljnof9

Agilni Herbert Gassner kao domaćin kolega iz RH, u rodnome Celindofu

Međimurski književnik Božidar Glavina predstavio se pripovijetkom – sjećanjem na koljnofske susrete, pod nazivom „Čuvarnica“.

Darko Pero Pernjak, književnik iz Koprivnice, nakon Đure Vidmarovića preuzeo je na sebe organizaciju Koljnofskih susreta. Za ovaj zbornik ponudio je pregršt pjesama u prijevodu na mađarski jezik te memoarsko štivo pod naslovom „Žuta kanta iz Koljnofa“.

Koljnof10

Darko Pernjak ispred etno-gostinjca „Levanda“ u Koljnofu

Dr. Šandor Horvat je gradišćanski Hrvata iz Mađarske. Pjesnik je i etnolog. U zborniku se predstavio kao pjesnik.

Jedan od najosebujnijih sudionika Koljnofskih književnih susreta je Nikša Krpetić glazbenik i pjesnik iz Splita. On je plijenio pažnju svojom pojavom, glazbom i nastupom. Rado su ga slušali učenici osnovnih škola. U zborniku se predstavio kao pjesnik.

Koljnof11

Nikšu Krpetića rado su prihvaćali učenici u Gradišću

Zbornik „Svi naši književni susreti“ ima posebnu vrijednost ne samo zbog priloga koje donosi, već kao književni i kulturološki fenomen. On pokazuje kako entuzijazam, rodoljublje, ozbiljnost i dobra organizacija mogu učiniti mnogo na povezivanju Hrvatske kao matične književnosti, u ovom slučaju s književnošću Hrvata u Mađarskoj i Austriji, a bez ičije (ili tek simbolične) institucionalne pomoći.

Ovogodišnje Koljnofske književne susrete posjetio je i novi veleposlanik RH u Mađarskoj, Nj. E. dr. sc. Mladen Andrlić. Tom je prilikom održao vrlo zapaženo predavanje o hrvatskoj narodnoj manjini u Mađarskoj u svjetlu hrvatsko-mađarskih bilateralnih odnosa.

KOljnog12

Nj. E. dr. sc. Mladen Andrlić gori sudionicima Koljnofskih književnih susreta

Nazočnost Veleposlanika dala je Susretima dodatno značenjei stoga treba pozdraviti ovakav napor kolege Andrlića. Njegov dolazak pokazao je i predstavnicima lokalnih vlasti da RH skrbi o svojoj manjini.

KOljnog13

Koljnofske književne susrete 2107. posjetio je i veleposlanik RH u Mađarskoj, Nj. E. dr. Mladen Andrlić

Franjo Pajrić je u Koljnofu uspio kupiti kompleks izvornih seoskih hrvatskih kuća i preurediti ih u etno.parko-gostinjac. Cjelokupni turistički etno park uredio je kao muzej doselidbe Hrvata u zapadnu Ugarsku, ali i očuvanih veza sa starom Domovinom i sačuvane hrvatske historijske svijesti. Kao primjer donosimo fotografiju sudionika Susreta ispred slike čuvenog vukovarskog vodotornja.

Koljnof14

Darko Pernjak, Nikša Krpetić, Nenad Piskač, kolega iz Filipa Jakova, Đuro Vidmarović, T. M. Bilosnić, Josip Petrlić Pjer, Siniša Matasović, Božica Brkan, Zoran Bošković i Miljenko Brezak ispred slike vukovarskog vodotornja u etno-gostinjcu u Koljnofu

Završne večeri priređena je mala rođendanska svečanost za Tomislava Marijana Bilosnića i Đuru Vidmarovića, kao 70 godišnjake. S osobitom zahvalnošću spominjem dolazak glazbenika Josipa Čenića, članak klape „Dubrovački kavaljeri“ i autor vrlo poznate pjesme „Jedna je Hrvatska, samo je jedan dom“. Gospodin Čenić je sin Anđelke Petričević-Čenić, autorice pjesničke zbirke „Utjeha u križu“ (Kutina, 2012.), inače sestre čuvene pjesnikinje Anke Petričević - č. s, Marije od Presvetog.

Koljnof15

Josip Čenići Mijo Bijuklič uveličali su je svojim nastupom Koljnofske književne susret 2017. U prednjem planu: Dorothjea Zeichman r. Lipković, Jurica Čenar, Đuro Vidmarović i T. M. Bilosnić

Razumljivo je kako su Koljnofski književni susreti održani uz podršku lokalne političke samouprave, poglavito načelnika Općine Koljnof, g. Ferenca Grubića.

KOljnof16

Načelnik Opčine Koljnof, Ferenbc Grubić i autor

Zahvalnost dugujemo i ravnateljici Osnovne škole „MihovičNaković“ u Koljnofu, gospođi Agi Sarközi. Trudi se kako bi ova škola sačuvala svoju dvojezičnost. Uz podršku EU opremila je školu suvremenom pedagoškom e-tehnologijom.

KOljnof17

Šarmantna ravnateljica OŠ „Mihovič Naković“, Agi Sarközi.

Hrvatsku historijsku svijest kod pripadnika narodnih manjina nije lagano očuvati u ovome vremenu univerzalne unifikacije. U Koljnofu Franjo Pajrić može poslužiti kao primjer obiteljskog napora da se prenese povijesna memorija iz jednoga naraštaja u drugi. Njegova tri sina (naravno, i majke, Ildiko, Hrvatice iz Podravine) i dvije kćerke ne samo što govore hrvatskim kao materinskim jezikom, već djelatno sudjeluju kao nadareni glazbenici u čuvanju folklornog naslijeđa svojih predaka, te potiču veze sa starom Domovinom.

KOljnof18

Koljnofski tamburaši poznati su širom Gradišća. U njima sviraju i dva mlada Pajrića: Luka i Marko.

KOljnof19

Marko Pajrić, (možda budući lider gradišćanskih Hrvata u Koljnofu)

Koljno20

Mladi koljnofski virtuoz na braću kojega bi poželio kao člana i profesionalni kulturno-umjetnički ansambl „Lado“ u Zagrebu

Koljnof je poznat među svim gradišćanskim Hrvatima, ali i vjernicima biskupija Sambotel, Jura i Željezno, po svoj baroknoj zavjetnoj crkvi Uznesenja BD. Marije. Na „Malu Gospu“ crkva i mjesto ispunjeni su hodočasnicima iz Mađarske, Austrije i Slovačke. Sudionici ovogodišnjih susreta nazočili su svetoj Misi u ovoj crkvi koju su koncelebrirali domaći župnik (Mađar) i jedan grkokatolički svećenik. Treba pohvaliti župnika koji je veći dio Mise služio na gradišćanskohrvatskome jeziku. Trebalo je čuti s koliko ljubavi i nadarenosti mještani pjevaju svoje stare crikvene jačke, čudesno kulturno bogatstvo i snažan čimbenik etničke samobitnosti.

KOljnof21

Autor ispred hodočasničke crkve Uznesenja B. D. Marije u Koljnofu.

Koljnofski književni susreti od 2017. postaju manifestacija Društva hrvatskih književnika.

Đuro Vidmarović
predsjednik Društva hrvatskih književnika

 

Čet, 12-12-2019, 08:50:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.