Znanje hrvatskih petnaestgodišnjaka ispod je prosjeka znanja njihovih vršnjaka iz država OECD-a, i pokazuje tendenciju pada

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) između svojih mnogih djelatnosti već godinama prati obrazovanje u svijetu. Tako je ta organizacija ustanovila Program za međunarodno vrjednovanje učenika. (Programme for International Student Assessment, PISA) u sklopu kojeg se svake tri godine testiraju znanja i vještine petnaestgodišnjih učenika. Posljednji takvi testovi održani su 2018., i ti će rezultati biti objavljeni do kraja ove godine. Na internetskim stranica tog programa mogu se naći rezultati ranijih testiranja, pa ćemo se stoga pozabaviti rezultatima iz 2015. i 2012. godine.

Da se radi o ozbiljnom istraživanju, govori i podatak da je 2015. godine u testiranju sudjelovalo više od pola milijuna učenika u 72 države svijeta, među kojima su uz države OECD-a (Austrija, Bellgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka , Island, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg. Mađarska, Nizozemska, Norveška , Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska,Velika Britanija, Australija, Čile, Izrael, Japan, Južna Koreja, Kanada, Meksiko, Novi Zeland i Sjedinjene Američke Države) sudjelovale i države u statusu pridruženih članica i promatrača, među kojima je i Hrvatska.

U ovom tekstu pozabavit ćemo se objavljanim rezultatima testova PISA-e iz 2015. i 2012. godine, i to iz područja iz kojih se sustavno testira znanje petnaestgodišnjih učenika, a to su matematika, "čitanje" i "prirodne znanost". "Čitanje" podrazumijeva čitanje i razumijevanje teksta na materinjem jeziku, a "prirodne znanosti" obuhvaćaju prirodne znanosti (fizika, kemija, biologija, ...) s izuzetkom matematike koja se testira zasebno.

Radi se dakle o temeljnim znanjima, čija se važnost svakodnevno povećava u današnjem svijetu brzorazvijajućih i brzomijenjajućih tehnologija. Danas je, s razlogom, svima koji se bave obrazovanjem na svim razinama ključna sintagma "STEM područje" (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo, matematika), a to je upravo područje (uz čitanje) koje obuhvaća PISA testiranje.

Rezultati testiranja 2015. godine

Rezultati testiranja PISA za 2015. prikazani su u tablici. Države su poredane po uspješnosti učenika iz matematike. Crvenom bojom označeni su dosezi hrvatskih učenika, a zelenom prosjek uspješnosti učenika iz gore navedenih država OECD-a.

Tablica1Tablcia22

Tablica3

Tablica4

Kao što se vrlo brzo može uočiti, dosezima učenika u Hrvatskoj nikako ne možemo, i ne smijemo, biti zadovoljni. Znanje hrvatskih učenika zaostaje za prosjekom znanja njihovih vršnjaka iz država OECD-a.

Osim ukupnih rezultata, posebno zabrinjava što hrvatski učenici za prosjekom najviše zaostaju u matematici. Treba istaknuti da, protivno mišljenju kakvo se često kroz medije stvara u javnosti, matematika nije važna samo za neke, "genijalce", nego bi trebala biti važna za sve učenike, bez obzira čime će se u životu baviti, uključujući naravno i sva zanimanja koja se vežu uz društvene znanosti. Matematika je naime, sama po sebi strogo logična, pa kroz učenje matematike učenici postupno stječu sposobnost logičnog razmišljanja i zaključivanja koje je ključno za sva područja ljudskog djelovanja. Posebice se to odnosi na osnovnoškolsko obrazovanje. Naravno da je logika, kao temelj razmišljanja i zaključivanja, implicitno zastupljena i u drugim osnovnoškolskim predmetima, ali niti u jednom na razini kao u matematici.

Usporedba s 2012.

Rezultate hrvatskih učenika na testiranju održanom 2015. godine usporedili smo s odgovarajućim rezultatima iz 2012. Napominjemo da su se prosjeci uspjeha učenika iz država OECD-a neznatno promijenili između 2012. i 2015. To se ne može reći i za hrvatske učenika. Kako se može vidjeti iz druge tablice, hrvatski učenici su u te tri godine neznatno popravili u čitanju s razumijevanjem, ali su postali značajno lošiji iz matematike i prirodnih znanosti. Stanje se, dakle, ne popravlja, naprotiv.

Tablica5

Sa zanimanjem, ali nažalost i sa strahom, iščekujemo rezultate prošlogodišnjeg testiranja.

O nekim činjenicama koje se mogu iščitati iz izvještaja o testiranjima programa PISA za 2012. i 2105. bit će još govora, istaknimo sad tek činjenicu da u Hrvatskoj u postotku ima daleko više, i sve više, učenika koji su na testovima pokazali izrazito loše znanje. U idućem ćemo se nastavku pozabaviti nekim uzrocima takve nezadovoljavajuće razine znanja hrvatskih učenika.

D. Lovrić

Čet, 5-12-2019, 20:39:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.