Istanbulska konvencija i Ustav RH

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je u izjavi novinarima nakon konferencije »Bolji propisi kao dio reformske agende« održane 9. ožujka 2018. izjavio:

»Za mene je ta konvencija prije svega konvencija koja treba unaprijediti nacionalne mehanizme za zaštitu od nasilja nad ženama i zaštitu od nasilja u obitelji. I isključivo s tog aspekta krećemo u proces završnih priprema da Plenkovićkonvencija dođe na Vladu i potom ide u Sabor gdje ja mislim da će biti prihvaćena, da ćemo sve dileme koje postoje razjasniti.«

Premijer je osim toga naglasio da je on taj koji određuje ritam pojedinih inicijativa, pa tako i upućivanja Konvencije u Sabor na ratifikaciju. »Dakle, ovo nema veze ni s koalicijskim partnerima, ni s inicijativama oporbe, niti s prosvjedima nevladinih udruga, interpelacijama i bilo čime ostalim. Ovisi, vrlo jednostavno, o realnoj procjeni odluke.«

Da li će, kako se nagađa, Hrvatskom saboru ponuditi na ratifikaciju tekst Konvencije u cijelosti, ili dokument poput onog iz Poljske, koja je prihvaćajući Konvenciju Vijeću Europe navela da će je poštivati “sukladno vrijednostima i odredbama Ustava Republike Poljske”, ostaje za vidjeti.

No, postavlja se nekoliko pitanja, koja su do sada neodgovorena, a tiču se formalnih stvari vezanih uz najavljenu istanbulskaReferendum?Ne bi li bilo najbolje i najpoštenije da se o očito vrlo važnom pitanju za budućnost izjasne, i da o njemu odluče, oni koji će živjeti tu budućnost, a to su svi državljani Hrvatske? Osim toga, ishod referenduma, kakav god on bio, pomogao bi svima onima u vlasti koji su za ratifikaciju zbog „pritiska EU“ i sličnih razloga, jer iza odluke ne bi stajali oni, nego narod, koji je prema Ustavu nositelj suvereniteta RH.ratifikaciju, a ne samo ideoloških premisa koje ona nosi, i o kojima se mnogo govori u javnosti.

Čemu žurba?

Prvo od njih odnosi se na vrijeme. Naime, čemu odjednom žurba da se ta konvencija ratificira? Od 28 država članica Europske unije, konvenciju je ratificiralo njih 15, tek jedna više od polovine. Točno je da je Konvenciju potpisala Milanovićeva vlada prije nekoliko godina, ali je ono što Plenković naziva javnom raspravom trajalo je nekoliko mjeseci. No i takva, kratka javna rasprava s obzirom na prijepore, pokazala je nedvosmisleno iznimnu zainteresiranost državljana Republike Hrvatske za tu temu, kao i ogromnu razliku u stajalištima prihvatiti Konvenciju ili ne.

Zašto se ne provede referendum o ratifikaciji Istanbulske konvencije?

S tim u vezi nameće se pitanje, koje je javno artikulirao zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović najavom pokretanja referenduma o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Zaista, ne bi li bilo najbolje i najpoštenije da se o očito vrlo važnom pitanju za budućnost izjasne, i da o njemu odluče, oni koji će živjeti tu budućnost, a to su svi državljani Hrvatske? Osim toga, ishod referenduma, kakav god on bio, pomogao bi svima onima u vlasti koji su za ratifikaciju zbog „pritiska EU“ i sličnih razloga, jer iza odluke ne bi stajali oni, nego narod, koji je prema Ustavu nositelj suvereniteta RH.

istanbul zemlje

Ako Vlada RH, na čelu s premijerom Plenkovićem, ne podrži zamisao o referendumu, za kojeg vremena naravno ima na pretek, to bi značilo dvije stvari, prvo na kojoj ideološkoj strani su demokršćani i pučani HDZ-a, a drugo da UstavBi li za ratifikaciju Istanbulske konvencije, koja uključuje ovlasti koje su iznad zakona i Ustava RH trebala dvotrećinska, a ne tek natpolovična većina zastupnika Hrvatskog sabora? Kako je javnosti objašnjeno, Ustavni sud nema ovlasti propitkivati ustavnost same Konvencije, ali je u nadležnosti Ustavnog suda poštivanje hrvatskog Ustava, pa i njegovog članka 140. Ne bi li se Ustavni sud morao izjasniti o ovom pitanju?se boje volje naroda. I jedno i drugo loše je za Hrvatsku. Nije li referendum najdemokratskiji način odlučivanja, pogotovo u svezi donošenja odluke koja nekoga ili nešto stavlja iznad Ustava i zakona RH?

Ne propisuje li Ustav RH da je za takvu odluku potrebna dvotrećinska, a ne natpolovična većina?

Posljednje pitanje vezano je uz sam čin ratifikacije. Neosporno je, i to nitko, pa ni zagovornici bezuvjetne ratifikacije Ustavnisu demantirali, da, kako piše Večernji list, u „trenutku kad Hrvatski sabor ratificira Istanbulsku konvenciju, ona postaje dio unutarnjeg pravnog poretka RH i po pravnoj snazi je iznad zakona, štoviše, bez obzira na to je li njezin sadržaj u skladu s Ustavom ili nije. Sve prijedloge za ocjenu ustavnosti međunarodnih ugovora naš Ustavni sud odbacuje jer nema tu ovlast“. Dakle, Istanbulska konvencija iznad je zakona i Ustava Republike Hrvatske, namećući uz pravne financijske obveze RH prema, među ostalima, i nevladinim udrugama koje će pratiti provođenje Konvencije.

No, u članku 140. Ustava Republike Hrvatske stoji:

Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Ne znači li to da bi za ratifikaciju Istanbulske konvencije, koja uključuje ovlasti koje su iznad zakona i Ustava RH trebala dvotrećinska, a ne tek natpolovična većina zastupnika Hrvatskog sabora? Kako je javnosti objašnjeno, Ustavni sud nema ovlasti propitkivati ustavnost same Konvencije, ali je u nadležnosti Ustavnog suda poštivanje hrvatskog Ustava, pa i njegovog članka 140. Ne bi li se Ustavni sud morao izjasniti o ovom pitanju?

D. Lovrić

Ned, 16-12-2018, 10:33:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).