Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Najtoleratniji narod na svijetu, bez konkurencije

Otvoreno četnikuju i provociraju, sole one najveće rane u studenom, a onda se, bestidni kakvi jesu, po starome, do u detalj izbrušenome obrascu kulta ugroženog Srbina, preko noći pretvore u "ugroženu manjinu". Taj refleks samoviktimizacije dijela srpske Pupovčeve strukture dio je dugoga političko-psihološkog obrasca čiji je cilj dduvijek isti: svaku kritiku preduhitriti optužbom za netoleranciju i stvoriti dojam da je Hrvatska manjinama inherentno neprijateljsko okruženje iako Hrvatska ima problem samo s jednom manjinom. Riječ je o strukturi koja se desetljećima navikavala na privilegirani status, na to da im se sve tolerira, da se njihove provokacije prešućuju i amnestiraju, a da se svako propitivanje njihova djelovanja proglašava "ekstremizmom". Stoga ni ne čudi da nastaje rika i lavež čim netko – pa makar i verbalno – dovede u pitanje tu umjetno stvorenu auru nedodirljivosti.

Najveća tragedija u cijeloj priči, međutim, nije samo velikosrpska provokacija. Tragikomična komponenta je hrvatska ljevica, koja je već navikla svakodnevno izmišljati ustaše, fašiste i revizioniste iza svakoga ugla, ali bez ikakvih moralnih ili političkih inhibicija sudjeluje na otvaranju Dana srpske kulture. Riječ je o manifestaciji na kojoj se bez zazora i bez srama veličaju ljudi poput Miloševićeva šegrta, notornoga velikosrbina Dejana Medakovića – figura čiji politički rad pripada samoj tvrdoj jezgri agresivnoga velikosrpskog diskursa koji je Hrvatsku u 20. stoljeću toliko puta koštao krvi. Oni koji u Hrvatskoj vide "fašizam“ u zastavi s prvim bijelim poljem, koji organiziraju medijske linčeve zbog povika na stadionu, u isto vrijeme legitimiraju kulturno-političke manifestacije koje otvoreno recikliraju velikosrpsku ideologiju.

Ista je ta struktura obožavala Porfirija Perovića, današnjega poglavara SPC-a, čovjeka koji se svojedobno naslikavao ispred slike četničkog vojvode Draže Mihailovića, te govorio o "menjanju granica" – riječima koje u svakoj normalnoj državi predstavljaju diplomatski skandal prvoga reda. Ni tada se nije čula nijedna ozbiljna kritika od "hrvatskih" ljevičara. Porfirije je ostao njihov "kulturni sugovornik" i "čovjek dijaloga". Sve dok takvi ljudi mogu javno relativizirati četničku porikonografiju i teritorijalne pretenzije, a i dalje biti miljenici dijela hrvatskih intelektualnih krugova i medija, jasno je da problem nije u "radikalima" na desnici, nego u dubokoj ideološkoj kompromitiranosti ljevice u Hrvatskoj.

S druge strane, isti ti arbitri tolerancije manijakalno broje crveno-bijela polja na državnim zastavama, analiziraju svaki kadar športskog događaja ne bi li uočili "prvo bijelo", bave se lovom na krivolovce koji su navodno uzviknuli neki pozdrav. I onda, nakon što demoniziraju vlastiti narod, imaju hrabrosti docirati o "netoleranciji“.

U konačnici, zajednički nazivnik hrvatske ljevice i velikosrpstva je više nego očit: to je protuhrvatstvo, koje se vrlo često maskira pod jugoslavenskim simbolima i retorikom. Pod istom se zastavom danas nalaze i jugopatski relikti i moderni velikosrpski aktivisti – dvostruki krakovi istoga političkog projekta čiji je krajnji cilj neutralizirati svaki oblik hrvatskog nacionalizma. Zato su istupi protiv njihovih provokacija odmah proglašeni "ekstremizmom": jer istina ruši narativ koji im je potreban za održavanje političke moći.

Nije novost što provociraju. To rade već desetljećima. Problem je što u Hrvatskoj još uvijek postoji politička i medijska kasta koja takvo ponašanje štiti, legitimizira i hrani – te onda, u trenutku kada reakcija postane neizbježna (a prema zakonu akcije i reakcije ponekad i ne do kraja primjerena), licemjerno proziva narod za netoleranciju i radikalizam. Upravo ta struktura održava napetosti živima, jer bez njih gubi smisao vlastitoga političkog postojanja.

Posebno je bestidno ponašanje Milorada Pupovca Suznog. Pupovčeve izjave posljednjih dana ponovno otkrivaju njegovu pupistaru političku matricu. Kada tvrdi da se Srbe ponovno napada kao i prije 35 godina, on zapravo sugerira da je Domovinski rat bio agresija Hrvata na Srbe – te tako izvrće elementarnu povijesnu činjenicu da je Hrvatska 1991. bila žrtva, a ne agresor.

Još je skandaloznija njegova izjava da se boji da bi Republika Hrvatska mogla proći kao NDH. Ne boji se on, nego to priželjkuje.

Apsurd je još veći kada se pogleda financijska stvarnost. Dok Pupovac s lakoćom optužuje Hrvatsku za "ugrožavanje Srba“, ta ista država milijunima financira njegove kulturne centre i projekte – nerijetko one s jasnim velikosrpskim političko-identitetskim predznakom. Istodobno konzervativne udruge s dugogodišnjim kulturnim radom, poput Hrvatskoga kulturnog vijeća, ne mogu dobiti ni sredstva dovoljna da se isplati jedna minimalna plaća kroz 12 mjeseci.

Srbi u Hrvatskoj su ugroženi, ali desetci tisuća Srba ljeti rade po obali i pritom nemaju nikakve probleme. Hrvati su ipak fašisti.

Ne, nego smo najtoleratniji narod na svijetu. Bez konkurencije.

Davor Dijanović

Sri, 12-11-2025, 21:51:54

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.