Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Velikosrpske aspiracije i dalje su usmjerene na Republiku Hrvatsku

Nakon svih krvavih iskustava očekivalo bi se da su Hrvati naučili kako djeluje i koji su ciljevi nasilne, lažljive, maliciozne i iracionalne velikosrpske ideologije. No nismo sigurni da je tako. Čak i mnogi desno dijanovićorijentirani Hrvati misle da su velikosrpski ciljevi u odnosu na Hrvatsku stvar prošlosti i da plašenje ovima spada u kategoriju paranoje. Međutim, nije pitanje žele li velikosrpski udarnici hrvatske teritorije. Oni to nedvojbeno žele. Pitanje je odnosa snaga i trenutnih vojno-političkih i međunarodnih okolnosti.

Na čelu Srbije je deklarirani bivši četnik, Šešljev pobočnik, Aleksandar Vučić. On je nedavno izjavio da Srbija na rat gleda „stopostotno drugačije“ od Hrvatske što znači da i dalje stoji na istim pozicijama kao devedesetih kad je Glinu nazivao srpskim teritorijem i huškao tamošnje srpsko stanovništvo. Dakako, nije ga bilo za vidjeti u Glini u kolovozu 1995.

Vučić javno ipak ne može posve otvoreno zauzimati velikosrpske stavove. Zato to umjesto njega čine njegovi medijski trbuhozborci, ali i politički udarnici kao što je Aleksandar Vulin. Ovaj je još 2020. izjavio da tzv. srpski svet podrazumijeva jedan državni prostor. Nakon što je bio ministar obrane, ministar policije i šef BIA-a sada je na funkciji potpredsjednika Vlade zadužen za odnose s tzv. Republikom Srpskom i Rusijom.

U tom svojstvu je prošli tjedan posjetio Banja Luku i Milorada Dodika. Tamo je izjavio da je tzv. Republika Srpska najvažniji vanjskopolitički prioritet i da je proces ujedinjenja svih Srba započeo i da to više nitko ne može zaustaviti. Dodao je da će se taj proces provoditi prema postavkama deklaracije tzv. svesrpskog sabora iz lipnja ove godine.

Dio u deklaraciji gdje se govori o „zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ predstavlja vrlo jasan izraz geopolitike tzv. srpskog sveta koji, da podsjetimo, prema Aleksandru Vulinu podrazumijeva jedan državni prostor. U skladu s time na saboru su bili srpski političari iz BiH, Crne Gore, ali i Makedonije.

Kamo ide pogled politike srpskog sveta vidjelo se na samom skupu kad se iz Moskve porukom potpore javio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. On je sudionicima Svesrpskog sabora napisao da su Srbi i Rusi pružali rame svesrpski sabrouz rame otpor neprijateljima i osvajačima i zajedno gradili miran život. „Zato Zapad pokušava kazniti Srbe, lišiti ih slobode, oduzeti njihova iskonska ognjišta, natjerati da odustanu od prava na vlastito mišljenje i nezavisnu politiku, rastaviti i rasturiti“, poručio je Lavrov.

U Deklaraciji donesenoj na mitingu srpskog sveta istaknuto je da Svesrpski sabor konsenzusom u sastav Nacionalnog savjeta srpskog naroda imenuje i predstavnike srpskog naroda iz Hrvatske. Vidjet ćemo o kome će biti riječ.

U Deklaraciji čitamo i sljedeće: „Svesrpski sabor preporučuje dodatno internacionalizovanje teme stradanja Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Potrebno je svijetu predstaviti enormno stradanje i genocid koji je izvršen nad Srbima u sistemu logora NDH, sa posebnim naglaskom na stradanje djece u posebnim i u svijetu jedinstvenim logorima smrti za djecu Jastrebarsko, Sisak, Đakovo i Stara Gradiška. Logori i masovna stratišta i gubilišta Jasenovac, Donja Gradina, Sajmište, Banjica, Sremska Mitrovica, Kragujevac, Gospić, Jadovno, Pag, Jablanac, Mlaka, Slana, Zenica, Sarajevo, Vlasenica, Višegrad, Paklenica, Prebilovci, nebrojene jame u hercegovačkom i dinarskom kršu, kozaračka i druga srpska sela širom današnje Republike Srpske, Republike Srbije, Federacije BiH i Hrvatske bila su samo neka od mjesta u kojima su vršeni svirepi zločini i masovna ubistva srpskog naroda“.

I dalje: „Svesrpski sabor pozdravlja ujedinjenu namjeru Republike Srbije i Republike Srpske da zajednički izgrade monumentalna spomen zdanja posvećena očuvanju istine o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu u Donjoj Gradini, Republika Srpska i Beogradu, Republika Srbija. Dva monumentalna spomen kompleksa u Donjoj Gradini i Beogradu rstreba da svjedoče o veličini žrtve slobodarskog srpskog naroda podnesene u borbi protiv fašizma, nacizma i ustaštva. Svesrpski sabor smatra da pomenuti spomen kompleksi treba da postanu mjesta hodočašća i da se uvrste u plan đačkih i studentskih ekskurzija škola i fakulteta Republike Srbije i Republike Srpske“.

Jasno je i iz navedenoga da su velikosrpske aspiracije usmjerene i na Republiku Hrvatsku. Istu onu koja javno daje potporu srpskom ulasku u EU uz objašnjenje da će europske integracije politički stabilizirati susjednu zemlju. No prava je istina da su četništvo i velikosrpstvo danas u Srbiji snažniji nego prije otvaranja pregovora s EU. Tako je i sadašnji predsjednik srbijanske Vlade Miloš Vučević u veljači ove godine kao ministar obrane sudjelovao u spotu kojemu je vijorila zastava tzv. Republike Srpske Krajine.

Ovome treba pridodati konstantno svojatanje hrvatske dubrovačke književnosti, negiranje postojanja hrvatskog jezika, identitetski rat protiv Hrvata Bunjevaca i Šokaca, klevetanje bl. Alojzija Stepinca, strateško klevetanje Hrvatske putem jasenovačkog mita, negiranje srpskih zločina iz devedesetih itd.

Dok Srbija vodi hibridni rat protiv Hrvatske u Hrvatskoj se gradi 40 srpskih kulturnih centara za koje svaki razuman čovjek može očekivati da će služiti kao obavještajne ispostave tzv. srpskog sveta. Istodobno, golem medijski portfelj je snvu vlasništvu srbijanskog kapitala. Ne čudi stoga što mnogi istaknuti novinari i voditelji Hrvatsku prikazuju kao netolerantnu polufašističku državu. To može tretirati slučajnošću jedino naivna budala.

Srbijanski geopolitičar dr. Milomir Tepić je kao istaknuti pripadnik srbijanske tzv. duboke države vrlo jasno nacrtao granice tzv. srpskog seta koje duboko zahvaćaju i u hrvatski teritorij. Hibridno djelovanje dolazi kao priprema za sutrašnju planiranu teritorijalnu ekspanziju za koju velikosrpski krugovi smatraju da dolazi vrijeme kad dođe do uspostave postameričkog poretka i jačanje uloge Rusije i Kine. Zato se Srbija snažno naoružava kako bi spremna dočekala „bolje okolnosti“. Istodobno četništvo jača i u Hrvatskoj, a posebno u Podunavlju (koje graniči sa Srbijom) i Banovini (koja graniči s tzv. RS), onim hrvatskim teritorijima koji predstavljaju najopasnije točke u slučaju bilo kakvog vojnog konflikta.

I Hrvatska je krenula jačati vojsku. To je pohvalno. No dokle god Hrvatska financira projekte SDSS-a i SNV-a, financira vlastitu propast. To ne vide jedino slijepci.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Pet, 6-12-2024, 15:04:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.