Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Što nakon rezolucije Skupštine Crne Gore?

Zastupnici u Skupštini Crne Gore usvojili su u petak, 28. lipnja, tzv. Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthauesen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije. Jedan zastupnik vladajućih cgbio je protiv dok oporba i nekoliko zastupnika vlasti nisu nazočili glasovanju jer smatraju, kako je navedeno, da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Rezoluciju je poduprla većina zastupnika „Pokreta Europa Sad“ predsjednika Vlade Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika Skupštine Crne Gore, četničkog vojvode Andrije Mandića, prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Rezolucija je nedvojbeno ustupak „srpskom svetu” u Crnoj Gori nakon nedavne Rezolucije o Srebrenici, tj. indikator da je utjecaj Beograda u ovoj državi ponovno snažno ojačao. Pokazuje se da je Milojko Spajić zaista alternativna opcija „srpskog sveta“ u Crnoj Gori. Književnik Milorad Popović očito s pravom upozorava da je Crna Gora ponovno postala kolonijom Beograda u kojoj se sve što je crnogorski nastrojeno u kulturnom i nacionalnom smislu diskriminira.

Na usvajanje rezolucije reagiralo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

„Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva radmaninicijatora ove rezolucije”, navedeno je u prvoj reakciji MVEP-a na usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini.

Budući da se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, dodaje se u reakciji MVEP-a, „Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način“.

„Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na RH devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše“, naglasio je MVEP.

„Rezolucija o Jasenovcu pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma. Dodao je kako je rezolucija koju je Skupština Crne Gore donijela u petak „odraz namjera“ koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske. Naglasio je da Hrvatska „zadržava pravo reakcije na ovakvu rezoluciju“ koja je „nepotrebna“.

Bivši šef crnogorske diplomacije Ranko Krivokapić također je sudjelovao na Dubrovnik forumu. On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini“. Istaknuo je da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog”.

Hrvatske vlasti nisu precizirale kakva će biti reakcija Republike Hrvatske na ovu sramotnu rezoluciju Crne Gore, no jedini srbija euje pravi odgovor stopiranje pregovora Crne Gore s Europskom unijom. Iz crnogorske oporbe, doduše, poručuju da bi to bio najgori mogući hrvatski odgovor jer bi Crnu Goru izručio Beogradu i Moskvi. No realno to je jedini način da se spriječi buduće slične velikosrpske provokacije koje se sada izvršavaju preko Podgorice.

Hrvatska bi, osim toga, trebala stopirati i pregovore Srbije i EU-a. Ti pregovori nisu doveli do bilo kakve demokratizacije u Srbiji. Štoviše, velikosrpska politika, danas upakirana u ideologiju „srpskog sveta“, sve je agresivnija i snažnija, pa i u odnosu na Hrvatsku. Nema godine da se u Srbiji ne donese neki dokument koji prisvaja hrvatsko kulturno naslijeđe te iskazuje i teritorijalne aspiracije prema Hrvatskoj.

Dopuštanje Crnoj Gori, koja i dalje ne vraća Hrvatskoj ukradeni brod, i Srbiji da uđu u EU bez da se jasno odreknu velikosrpskog naslijeđa predstavljalo bi izdajnički akt hrvatske politike. Jer, kao što je svojedobno poručio kardinal Franjo Kuharić: „Ima istina od koji se ne može i ne smije odstupiti, ima granica na kojima se mora. stati, ima položaja sa kojih se ne smije uzmicati“.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Sri, 17-07-2024, 11:07:41

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.