Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti (VI.)
Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu 24. veljače 2022., do 23. kolovoza više od 11,5 milijuna izbjeglica napustilo je svoje domove u Ukrajini i krenulo prema drugim zemljama. U Europi je trenutačno više 
od 6,6 milijuna registriranih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije. Određeni dio izbjeglica je došao i u Hrvatsku.
Dolazak velikog broja ukrajinskih izbjeglica postavlja pitanje njihove svekolike integracije: jezične, kulturne, obrazovne itd. Osim toga, postavlja se i pitanje integracije na tržište rada. Prema pravilima EU-a izbjeglice mogu odmah početi raditi. Ono što usporava pristup, primjerice, njemačkom tržištu rada je postupak priznavanja stručnih kvalifikcija koji je nefleksibilan. Procedure priznavanja su skupe, dugotrajne i složene. Problem se javlja i kod integracije djece. Stručnjaci naglašavaju da je važno da djeca izbjeglica ne uče odvojeno i da nauče jezik jer u slučaju nepoznavanja jezika dugoročno će im biti teže na tržištu rada.
S druge strane, Sieglinde Rosenberger sa Sveučilišta u Beču ističe da su ukrajinske izbjeglice uglavnom kvalificirane i da mogu odgovoriti na manjkove na tržištu rada. Ipak, javljaju se i problemi. Postavlja se pitanje kako kako istočnoeuropske zemlje, koje imaju manji BDP od zapadnih, mogu izdržati takav priljev izbjeglica. Zemlje u kojima velik broj izbjeglica ostane, poput Poljske, mogle bi postati preopterećene jer je među njima mnogo djece i starijih koji ne mogu raditi, upozorava dio stručnjaka.
Od prvog dana u zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica u RH uključeni su svi relevantni dionici: državne institucije, samo socijalni partneri, nevladine organizacije, ali I hrvatski građani koji pokazuju visoku dozu i razumijevanja i empatije za 
ukrajinske izbjeglice. Hrvatska od prvoga dana nedvosmisleno osuđuje agresiju Ruske Federacije i izražava dobrodošlicu spram izbjeglica, pa je tako odmah aktivira Odluka o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine.
Od 25. veljače do 15. rujna 2022. u RH je ušlo ukupno 21.772 raseljenih osoba iz Ukrajine, od čega je žena 10.858 (49,9 %), muškaraca 3.642 (16,7 %) te djece 7.272 (33,4%).
U osnovne škole upisano je, prema podatcima do kraja svibnja, 1292 djece, u vrtiće 203, a u srednje škole 136. Pretpostavlja se da veći dio djece pohađa online nastavu iz Ukrajine. Prije upisa u školu djeca moraju proći pripremnu nastavu hrvatskog jezika u trajanju od 70 h i položiti test.
Hrvatsko-ukrajinski kontakti nisu novijeg datuma, a u Hrvatskoj bilježimo djelovanje Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske, Ukrajinske zajednice Grada Zagreba, Hrvatsko-ukrajinskog društva te Katedre za ukrajinski jezik i književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. To olakšava njihovu integraciju čiji su izazovi slični onima drugih zemalja.
Što se tiče zaposlenja, do 23. svibnja na HZZ-u je bilo evidentirano 980 nezaposlenih. Uglavnom se radi o ženama, a to je, kao što je istaknuo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, usko vezano sa zbrinjavanjem djece u školama i vrtićima. Sindikalist Krešimir Sever ističe da sindikati podupiru zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica, ali i upozorava da treba voditi računa da neki ne bi zloupotrijebili njihovu situaciju i ponudili im potplaćene poslove. „Nedopustivo bi bilo iskorištavati i s moralne i s ekonomske strane većinski izbjegle žene s djecom. Nadajmo se da nitko ne vidi priliku s dolaskom Ukrajinaca za spuštanje plaća, od kojih se ionako teško živi u Hrvatskoj, jer bi to bilo pogubno i za domicilno stanovništvo koje bi i dalje odlazilo preko granice, a i za Ukrajince koji bi se ubrzo pokupili u zapadne zemlje gdje će ih bolje tretirati“, dodaje Sever.
Što se tiče smještaja, od 25. veljače 2022., Ravnateljstvo civilne zaštite mobiliziralo je 40 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba (3 prihvatna i 37 kolektivnih smještaja), jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane, jednu tvrtku za pranje rublja, te jednu tvrtku za prijevoz.
Ne bi trebalo biti problema s integracijom
Kod prihvata Ukrajinaca ne bi trebalo problema s integracijom jer dolaze iz istog kulturno-civilizacijskog kruga (sličnosti postoje i u geografiji), a hrvatski jezik im ne će predstavljati nepremostiv jaz. Kod zapošljavanje problem može nastati zbog toga što mnge osobe nemaju valjane dokumente o stečenom obrazovanju pa ih se vodi kao osobe 
s najnižom razinom obrazovanja. Ako su izbjeglice uspjele donijeti dokumente, pokreće se postupak priznavanja stječene svjedožbe, diplome ili završene osnovne škole, kaže Marija Halić iz zagrebačkog HZZ-a.
Halić ističe da su osobe bez diplome zaposlene najčešće na pomoćnim poslovima u sektoru ugostiteljstva i turizma, dok su osobe koje imaju stečena strukovna obrazovanja zaposlena u skladu s profesijom. Prostora za zapošljavanje ima jer su čak 432 hrvatska poslodavca izrazila želju za zapošljavanjem osoba iz Ukrajine. Kako bi se snašli, HZZ na svojim službenim stranicama ima prijevod i na ukrajinski jezik.
U odnosu na područje tržišta rada državljani Ukrajine izjednačeni su u pravima i dužnostima s hrvatskim državljanima te im je omogućeno sljedeće:
• prijava u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;
• informiranje o tržištu rada u Republici Hrvatskoj;
• korištenje usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posebice posredovanja pri zapošljavanju s ciljem pronalaska posla
• uključivanje u radionice za traženje posla, uključujući pisanje životopisa, predstavljanja poslodavcu na razgovoru za posao;
• uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja, posebice mjere pripravništva i potpore za zapošljavanje;
• ostvarivanje prava na novčanu pomoć za vrijeme trajanja obrazovanja ili osposobljavanja na radnom mjestu uz naknadu putnih troškova;
• ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova u slučaju zaposlenja izvan mjesta boravišta;
• po prestanku zaposlenja, stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Direktiva Europske unije o privremenoj zaštiti izbjeglica iz Ukrajine podrazumijeva, među ostalim, i uključivanje u tržište rada pod istim uvjetima i za istu plaću koji važe i za građane zemlje u kojoj borave.
Izazovi
Martina Prokl Predragović ističe da ne bi trebali postojati veći problemi integracije Ukrajinaca u RH, ali da postoje dugoročni izazovi. “Ukrajinci su nama sličan narod, s čijim se ratnim patnjama lako poistovjećujemo, jezik i kultura, pa i geografska obilježja naših dvaju zemalja, kao i sve dosadašnje poveznice i susreti nose pokret solidarnosti i pretpostavljaju lakšu integraciju. Ipak, nakon prvog prihvata, slijedi nešto kompleksniji i sveobuhvatniji proces. Prisilne migracije uvijek znače naglo i neželjeno otkidanje od korijena, gubitak sigurnih i poznatih znakova pomoću kojih se orijentiramo u svakodnevnim situacijama, uz realnu strepnju da povratak kući možda i neće biti moguć, barem ne u neko skorije vrijeme. Odlučili smo se za solidarnost, što je najispravniji mogući put, no on podrazumijeva i neke izazove, koji već polako ulaze u javnu raspravu. Rat u Ukrajini, nažalost, neće završiti sutra, dok će se na njega, što također nažalost dobro znamo, nadovezati i teško poraće. To znači da trebamo biti spremni u budućnosti prihvatiti i izbjeglice koje će doći pod teretom teške traume, manje mobilne i manje situirane. Kako bismo u tome bili uspješni, ne smijemo odlagati strateško i mudro promišljanje prihvata i integracije”.
Prokl Predragović ističe da je najbolji pristup – pod okriljem nacionalne strategije – decentralizirani i individualizirani model. Svaka lokalna zajednica najbolje zna prepoznaje svoje kapacitete, mogućnosti, potencijale i razvojne planove. “Treba izbjegavati stihijske i nekoordinirane poteze, iako su i oni nerijetko plod dobre volje i želje za tzv. ‘brzom prvom pomoći’, ili pak nepromišljeno jednokratno popunjavanje sezonskih rupa na tržištu rada (nauštrb učenja jezika kao preduvjeta integracije ili pružanja nužne psihosocijalne podrške, primjerice)”.
“Takvi postupci” – dodaje Prokl Predragović – “zapravo usporavaju integraciju te nerijetko vode do pozicije trajne marginaliziranosti i nužnog prihvaćanja neke drugotne ili nametnute uloge. Ključna riječ je i ovdje održivost, uz to suradnja i dijalog. U konačnici, dobre strane uspješne integracije trebaju osjetiti i same izbjeglice i lokalna zajednica koja ih prima. Dakle, i jedne i druge je potrebno uključiti od prvog dana kao važne aktere i partnere u pronalasku rješenja i kreiranju zajedničke dobrobiti. Manje pretpostavljati, a više planirati, razgovarati i promišljeno djelovati. U tome nam mogu pomoći dosadašnja iskustva prihvata i integracije izbjeglica kao i brojni Ukrajinci koji već od ranije imaju iskustvo života i rada u Hrvatskoj”.
S obzirom na kulturno-civilizacijske bliskosti hrvatskog i ukrajinskog naroda, kvalifikacije izbjeglica, ali i hrvatska ratna iskustva sa zbrinjavanjem izbjeglica integracija ukrajinskih izbjeglica u hrvatsko društvo trebala bi proći uspješno. Ipak, kao i kod svake integracije javljaju se i određni izazovi, a oni se prvenstveno odnose na integraciju na tržište rada. S nadom da će rat u Ukrajini čim prije završiti (iako realnost sada ne govore u prilog toga), i da će se izbjeglice moći vratiti na svoja ognjišta, svi akteri u hrvatskom društvu trebamo se koliko je moguće solidarizirati s ukrajinskim izbjeglicama i olakšati im bez dileme vrlo tratumatično životno razdoblje.
Davor Dijanović
Tekst je dio niza „Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: Povijesni, geopolitički i sigurnosni aspekti“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2022. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.
Izvori
“Njemačka: Izazovi integracije izbjeglica iz Ukrajine”, Deutsche Welle, 5. travnja 2022.
“U Hrvatskoj 20.005 izbjeglica iz Ukrajine, evo što su sve morali proći da bi ušli u našu državu”, Večernji list, 21. lipnja 2022.
“Sever uoči GSV-a: Potpora zapošljavanju ukrajinskih izbjeglica, treba voditi računa da im se ne ponude potplaćeni poslovi”, Tportal, 21. ožujka 2022.
“Ukrajinci u Hrvatskoj sve brže nalaze posao: 'Nažalost, ne mogu raditi u struci, no i ovime sam zadovoljna’”, Dnevnik.hr, 12. lipnja 2022.
“Vlada RH: Državljani Ukrajine mogu raditi u Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada”, Hrvatska gospodarska komora, 11. travnja 2022.
„Integracija izbjeglica – izazov, ali i prilika za razvoj lokalnih zajednica“, Hrvatska zajednica županija
Povezano
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
