Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Crne demografske prognoze Staroga kontinenta

Davnih je dana njemački filozof kulture Oswald Spengler pisao o propasti Zapada. I kasniji su autori problematizirali istu temu. Američki konzervativac Patrick Buchanan napisao je knjigu „Smrt Zapada“, a britanski publicist Douglas Murray „Čudno ubojstvo Europe“. Sve ove knjige, a i mnoge druge, bave se temom demografskog propadanja zapadne civilizacije čiji je konstitutivni dio i europski kontinent. Demografski kolaps dio je Dijanovićširih kulturoloških autodestruktivnih procesa koje – gledano iz katoličke perspektive – možda ponajbolje izražava naslov knjige Zorana Vukmana „Bogoubojstvo Zapada“.

Na crne demografske prognoze upozorio je u listopadu 2019. i bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je istaknuo da Europa slabi demografski, ekonomski i politički. „Mi smo najmanji kontinent. Većina Europljana to uopće ne zna. Mi smo vrlo mali, kao europski kontinent“, rekao je tada i dodao: „Mi izumiremo. Nećemo nestati, ali bit će nas sve manje. Na početku 20. stoljeća Europljani su činili 20 posto svjetske populacije. Na kraju ovog stoljeća Europljani će činiti samo 4 %. Europljani će izgubiti i ekonomsku moć i za nekoliko godina niti jedna europske zemalja ne će biti članica Grupe sedam najrazvijenijih“.

Prirodni pad stanovništva reflektira se na čitav niz vitalnih područja: od ekonomije (mirovinski i porezni sustav) pa do sigurnosti (bez ljudi nije moguća efektivna kontrola bilo kojeg prostora). Nedostatak radne snage, koju uzrokuju negativni demografski trendovi, nastoji se kompenzirati uvozom radne snage iz afroazijskih zemalja što počesto stvara sigurnosne izazove.

Dramatičan pad broja rođenih od početka korona krize

Iako gotovo sve europske zemlje bilježe negativnu demografsku bilancu, i to već nekoliko desetljeća, čini se da Bruxelles osobito ne mari za ovaj problem. Tek je nedavno Europska komisija imenovala povjerenika za demografiju. Srećom, radi se o velikoj ekspertici za ovo područje, o našoj Dubravki Šuici. Mnoge zemlje pokušavaju različitim demografija padmjerama doskočiti problemu demografskog izumiranja, no uglavnom bezuspješno. Dio uzroka pada broja stanovnika svakako leži i u onome što se naziva demografska tranzicija, no nakon šezdesetosmaške revolucije, ali i ranije, na Zapadu je stvoren duh vremena koji jednostavno prezire život i žrtvu. Ne čudi stoga što se na djecu sve više gleda kao na teret, a na roditelje s više djece kao na čudake.

Početkom korona-krize špekuliralo se o mogućem demografskom boomu zbog toga što su ljudi uslijed epidemioloških restrikcija bili prisiljeni više boraviti kod kuće sa svojim obiteljima. Umjesto toga dobili smo porast obiteljskog nasilja i značajan pad broja novorođenih. U srpnju ove godine imali smo dramatičan pad od 10 posto manje rođene djece u odnosu na prosjek za mjesec srpanj proteklih pet godina. Veliko je pitanje hoće li se ovaj trend zaustaviti (a on je skopčan i s ovako negativnom ranijim trendovima kao i masovnim iseljavanjima) ili će manjak nataliteta potrajati. Ljudi se zbog straha od budućnosti koju donosi korona kriza očito sve manje odlučuju za djecu ili u optimističnijem slučaju odgađaju rođenje djeteta.

Četvrti demografski summit država Srednje Europe

Od 23. do 24. rujna u Budmipešti je održan Četvrti demografski summit država Srednje Europe na kojemu je potpisana zajednička deklaracija u kojoj je istaknuto kako migracije ne mogu biti odgovor na probleme EU-a. DemografskisumitHrvatska nije imala predstavnika na panelu, ali su uz čelnike Poljske, Mađarske, Slovačke i Slovenije sudjelovali Aleksandar Vučić i Milorad Dodik što je još jedan pokazatelj da Srbija sve više ulazi u područje koje bi prirodno trebalo biti hrvatska sfera utjecaja. U završnom priopćenju naglašeno je da bi svaka zemlja trebala oblikovati svoju obiteljsku politiku u skladu sa svojim ustavom, tradicijom i običajima, tj. da bi obiteljska politika trebala ostati u nacionalnoj nadležnosti. Zauzet je i oštar stav proti nekontrolirane migracije i LGTB indoktrinacije djece.

Zanimljivo je da je na summitu sudjelovao i bivši američki potpredsjednik Mike Pence koji je pozdravio premijera Orbana „što je odlučio staviti obitelj u fokus politike mađarske vlade“. Pence je rekao da danas postoji kriza povjerenja u tradicionalne vrijednosti, institucije i vodstvo. Kao dio krize naveo je i eroziju nuklearne obitelji obilježenu smanjenjem stope brakova, rastom razvoda, rasprostranjenim pobačajima i padom nataliteta. „Vođe vlada koji su ovdje okupljeni i vođe vjere znaju da jake obitelji čine jake zajednice, a jake zajednice jake nacije“, rekao je Pence.

Jedna od kvalitetnijih demografskih politika

Domaćin, Viktor Orbán na summitu je istaknuo da su obiteljske politike mađarske vlade usmjerene na potporu Orbanmladim parovima u planiranju obitelji i osiguravanju njihove stalne dobrobiti nakon što ispune svoj san. Kao primjer je naveo subvencije za nekretnine, a dodao je kako je vladin cilj cijelu državu učiniti prijateljskom za obitelj. Mađarska troši oko pet posto BDP-a na obitelji. U posljednjih deset godina u Mađarskoj se broj brakova udvostručio, a broj pobačaja je pao za 41 posto.

Orbánova vlada danas nedvojbeno vodi jednu od najkvalitetnijih demografskih politika. Tako, primjerice, žene mlađe od 40 godina koje sklope prvi brak mogu dobiti zajam od 36.000 eura. Trećina zajma je oproštena kada se rodi drugo dijete, a čitav je otpisan nakon rođenja trećeg. Obitelji imaju pravo na povlašteni kredit za kupnju obiteljske kuće. Žene koje su imale i odgojile najmanje četvero djece bit će oslobođene plaćanja poreza na dohodak do kraja života. Obitelji s najmanje troje djece imaju pravo na subvencije prilikom kupnje automobila sa sedam sjedala.

Brojne obitelji kao pokretači mikroekonomskih procesa i ljudskoga kapitala

No ne radi se tu samo o financijskim stimulansima. U Mađarskoj se želi ukazati na činjenicu da su brojne obitelji i pokretači mikroekonomskih procesa. Odgovorni roditelji s više djece spremni su na veće žrtve, pa i više rade. Brojne obitelji više troše na obvezno, a potencijalno i fakultativno obrazovanje, više novca ulažu u kulturne i športske sadržaje i dodatnu edukaciju (npr. učenje jezika), a u konačnici i na stambeno zbrinjavanje jednom kad djeca velikaobiteljodrastu. Brojnije obitelji kupuju više proizvoda i usluga. Novac tako kola i subvencije se kasnije vraćaju u proračun i lokalnu zajednicu. Subvencije tako prestaju biti socijalna kategorija. U konačnici, takve obitelji su najveći izvori ljudskoga kapitala bez kojega niti jedna ekonomija ne može funkcionirati.

Republika Hrvatska i sama je dio crnih demografskih trendova. Uz prirodni pad broja stanovnika koji karakterizira gotovo sve europske države, Hrvatska je i mjesto masovnih iseljavanja posljednjih osam godina. Takvi trendovi ni u kom slučaju ne osiguravaju ekonomski rast. S druge strane, iako su naivne prognoze govorile kako se u Hrvatsku nitko ne želi doseliti, posljednje tri godine primjetan je trend sve većega broja ulaska stranih radnika u Hrvatsku. Već danas u našoj državi živi oko 100.000 stranih radnika. Jedan dnevni list pritom je nedavno pisao kako smo uvezli tisuće nekvalificiranih samaca koji s niskim plaćama ne mogu preživjeti s obitelji. Procjene govore da bi u nekoliko idućih godina u Hrvatsku moglo useliti još oko 100 do 150 tisuća stranih radnika.

Mnogi dijelovi (sjevero)zapadne Europe već danas sliče Bliskom istoku. Samo u Francuskoj postoji gotovo 800 šerijatskih geta u koje ni policija više nema pristup.

Je li to i budućnost srednjoistočne Europe, pa i Hrvatske?

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

 

Sri, 1-12-2021, 22:45:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.