Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Kurdi kao kamen spoticanja Turske i SAD-a

Iako Sjedinjene Američke Države (SAD) i Turska i dalje znaju kurtoazno spominjati „strateško partnerstvo“ te dvije države opće je poznato da njihovi odnosi posljednjih nekoliko godina nisu na osobito visokim granama.

Turska SAD-u prvenstveno zamjera podupiranje Kurda na granici Sirije i Turske. Riječ je o područjima pod kontrolom tzv. Narodnih jedinica zaštite (YPG) na sjeveru Sirije, a za Tursku YPG je produžena ruka zabranjene Turska SADRadničke partije Kurdistana (PKK), koja se bori protiv turskih vlasti od polovice osamdesetih godina prošloga stoljeća te ju Anakara smatra terorističkom organizacijom.

Turska SAD-u zamjera i to što ne želi izručiti imama SnageU skladu s politikom oslanjanja na Kurde, SAD je pred koji dan donio odluku o formiranju i obučavanju pograničnih snaga sigurnosti u Siriji. Sirijska pogranična snaga bila bi smještena na granici s Turskom, a nalazila bi se pod upravom SAD-a. S vremenom bi brojila 30 000 pripadnika, a većina bi nesumnjivo bili Kurdi, kao uostalom i u okviru vojnog saveza Sirijske demokratske snage (SDF). Turske vlasti s velikim su protivljenjem dočekale ovu američku odluku i poručile kako bi stvaranje takvih snaga na kurdskim prostorima od Iraka do Turske, i u dolini Eufrata, predstavljalo prijetnju za tursku nacionalnu sigurnost.Fetulaha Gulena, kojeg turske vlasti optužuju da je stajao iza neuspjelog vojnog puča 2016.

Kamen spoticanja su i odnosi Turske i Rusije. U studenom 2015. Turska je oborila ruski vojni zrakoplov na granici sa Sirijom, što je dovelo do zahladnjivanja odnosa Turske i Rusije, no nakon slamanja vojnog puča protiv turskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana 2016. odnosi se bitno popravljaju i započinje zbližavanje Ankare i Moskve. Rusija je osudila pokušaj vojnog puča, a postoje i špekulacije kako su ruske obavještajne službe turskome predsjedniku dale informacije o pripremanju puča. Kako god, SAD ne gleda s pretjeranim simpatijama na tursko-rusko zbližavanje, o kojemu neupitno svjedoči i činjenica da je Turska s Rusijom nedavno sklopila ugovor o kupnji moćnih sustava S-400. Turska je prva članica NATO-a koje je kupila ovaj ruski raketni sustav.

SAD formira Sirijske pogranične snage pod dominantno kurdskim utjecajem

U listopadu prošle godine SAD je poručio Turskoj kako će nakon sloma tzv. Islamske države uzeti oružje isporučeno YPG-u. Kako se danas pokazuje, bila su to tek obećanja kako bi se privremeno smirila druga strana. Naime, nakon što je Islamska država de facto vojno poražena (ideološki ona i dalje živi i nije isključeno, kao što upozoravaju pojedini analitičari, da će se u budućnosti pojaviti na nekim drugim prostorima), te pod kontrolom drži samo 2 % teritorija, došlo je vrijeme „miješanja karata“ odnosno zauzimanja strateških pozicija za budućnost. A jasno je da, posebno s obzirom na snažnu nazočnost Rusije u Siriji (zrakoplovna i pomorska baza), SAD želi svoj „dio kolača“, tj. zadržavanje kontrole nad dijelom Sirije, preko kojeg će moći kontrolirati tranzit energenata s Kurdska vojskaBliskog istoka prema Europi. U kontroli dijelova teritorija Sirije još uvijek najjača svjetska sila SAD – jasno – po prirodi stvari teško može pronaći boljeg saveznika od Kurda.

U skladu s politikom oslanjanja na Kurde, SAD je pred koji dan donio odluku o formiranju i obučavanju pograničnih snaga sigurnosti u Siriji. Sirijska pogranična snaga bila bi smještena na granici s Turskom, a nalazila bi se pod upravom SAD-a. S vremenom bi brojila 30 000 pripadnika, a većina bi nesumnjivo bili Kurdi, kao uostalom i u okviru vojnog saveza Sirijske demokratske snage (SDF). Turske vlasti s velikim su protivljenjem dočekale ovu američku odluku i poručile kako bi stvaranje takvih snaga na kurdskim prostorima od Iraka do Turske, i u dolini Eufrata, predstavljalo prijetnju za tursku nacionalnu sigurnost.

Na turski odgovor nije trebalo dugo čekati. Turska vojska jučer je poslala pojačanja na granicu sa Sirijom, a SukobU ovako zamršenim okolnostima nije nemoguće da na nekim područjima dođe i do direktnog okršaja američke i turske vojske, dvije najsnažnije vojske NATO-a (Turska nije nuklearna sila, ali ju se konvencionalno smatra drugom po snazi u NATO-u) ili pak do indirektnih sukoba putem tzv. „posrednika“.Erdoğan već neko vrijeme najavljuje da će turska vojska ući u sirijsku provinciju Afrin i razbiti kurdske militante. Erdoğan najavljuje da će se turska vojska obračunati s kurdskim „terorističkim gnijezdima“ bez obzira što iz njih stoji SAD koji optužuju da je Turskoj zabio nož u leđa.

Turski izbor: Kurdska vojska na granici ili mogući okršaj s vojskom SAD-a

Situacija je i više nego „zanimljiva“: nereagiranjem na stvaranje jake kurdske vojske na svojim granicama Erdoğan Geopolitikarisikira da mu sutra Kurdi uzmu dio teritorija Turske (kurdski su borci visokomotivirani i ništa ih ne će nagovoriti da odustanu od stvaranja jedistvenog Kurdistana), a ulaskom u rat protiv Kurda protiv sebe bi dobio moćne Sjedinjene Države koje na Kurde gledaju kao na važne saveznike u borbi protiv ISIL-a i kao na sutrašnje partnere u kontroli strateški važnih područja Sirije.

U ovako zamršenim okolnostima nije nemoguće da na nekim područjima dođe i do direktnog okršaja američke i turske vojske, dvije najsnažnije vojske NATO-a (Turska nije nuklearna sila, ali ju se konvencionalno smatra drugom po snazi u NATO-u) ili pak do indirektnih sukoba putem tzv. „posrednika“.

Kako bilo, područje Bliskog istoka i dalje će biti u fokusu svjetskih geopolitičkih, geostrateških i geoekonomskih nadmetanja, o čemu svjedoče ne samo navedeni prijepori u Siriji, nego i recentna događanja u Iranu, Libanonu, Jemenu i dr. zemljama uvijek nemirnog „Levanta“.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 16-06-2019, 07:53:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.