Nevesele perspektive ratnih sukoba u Ukrajini

Ratna događanja u Ukrajini posljednjih su dana praćena snažnom eskalacijom novih sukoba. Uspjesi separatističko-pobunjeničkih snaga na istoku Ukrajine (probijanje na azovsku obalu, uspjesi u borbama za zračnu luku u Lugansku), koji su uslijedili nakon niza uspješnih operacija ukrajinske vojske, kao i sve otvorenije sudjelovanje ruske vojske u ratnim sukobima u Ukrajini (prema podatcima jedne ruske nevladine udruge iz Rusije je u Ukrajinu u posljednja dva mjeseca poslano oko 15 000 vojnika), što se ne može okvalificirati drugačije nego kao agresija na tu državu, doveli su i do velikog zaoštravanja verbalno-diplomatskog rata na relaciji Rusija – Ukrajina odnosno Rusija-EU/SAD.

Ministar obrane Ukrajine Valerij Geletej pred koji je dan upozorio da je na pomolu „veliki rat" s Rusijom u kojemu bi mogli poginuti deseci tisuća ljudi. „Pred naš prag stigao je veliki rat kakav Europa nije vidjela od Drugoga svjetskog rata. Na nesreću, gubici u takvom ratu neće se mjeriti stotinama, već tisućama i desecima tisuća poginulih" – napisao je Geletej na svom facebook profilu. Dodao je i kako u Donjecku i Lugansku ima ruskih vojnika te da je „Ukrajina u ratu s Rusijom".

Predsjednica Litve, Dalija Grijbauskajte, pred koji je dan u razgovoru za BBC po dolasku u Bruxelles izjavila da je „Rusija praktički u ratu s Europom". Također je poručila: „Moramo poduprijeti Ukrajinu i poslati vojne materijale kako bi pomogli Ukrajini da se obrani. Danas Ukrajina ratuje u ime cijele Europe".

Pooštravanje retorike uslijedilo je i na ruskoj strani pa je tako ruski predsjednik Vladimir Putin, prema informacijama talijanskoga dnevnog lista „La Repubblica", u jednom telefonskom razgovoru s predsjednikom Europske Komisije, Joseom Manualom Barrosom, navodno reagirao na moguće dodatne EU sankcije s prijetnjom: „Ako želim, mogu zauzeti Kijev u roku od dva tjedna". Koliko je ova Putinova prijetnja autentična nije poznato, no zaoštravanje retorike svakako je vidljivo iz Putinova upozorenja „Ne igrajte se s nama, mi smo nuklearna sila".

Proturaketni štit i ruski odgovor

Iz Bruxellesa u posljednje vrijeme dolaze najave o stacioniranju teškog naoružanja u zemljama članicama NATO-a blizu ruskih granica, a u planu je i osnivanje novih snaga od najmanje 10.000 RusijaIz Rusije priopćuju kako će prilagoditi vojnu doktrinu zbog širenja pristnosti NATO saveza u blizini ruske granice te zbog aktualnih sukoba u Ukrajini. Mihail Popov, zamjenik predsjednika Vijeća za sigurnost, savjetodavnog tijela Kremlja, izjavio je kako je vojna infrastruktura na ruskim granicama, kao i njeno širenje, vanjska vojna prijetnja Ruskoj Federaciji i da postavljanje strateškog raketnog štita, kao i slanje oružja u svemir „potkopava globalnu stabilnost i predstavlja veliku vojnu prijetnju Rusiji".vojnika kao dio planova o jačanju obrane Saveza u svjetlu ruske intervencije u Ukrajini. Snage pod vodstvom Velike Britanije uključivale bi zračne i pomorske postrojbe kao i kopnene snage. Zemlje koje su postigle dogovor o novim snagama su Danska, Latvija, Estonija, Litva, Norveška i Nizozemska, a interes je izrazila i Kanada.

Uz to treba podsjetiti i na izgradnju američkoga proturaketnog štita koji de facto dovodi do strateškog okruživanja Rusije. „Problemi proturaketne obrane i ofenzivnog naoružanja vrlo su blisko povezani. Izgradnjom takvog obrambenog kišobrana nad sobom, naši partneri bi se mogli osjećati u potpunosti sigurnim i početi raditi što god požele. To dovodi do povećavanja agresivnosti u realnoj politici i ekonomiji" – izjavio je pred oko dvije godine Putin kritizirajući postavljanje proturaketnog štita.

Dakako, najave koje dolaze iz Bruxellesa izazvale su odgovor s ruske stranke. Iz Rusije tako priopćuju kako će prilagoditi vojnu doktrinu zbog širenja prisutnosti NATO saveza u blizini ruske granice te zbog aktualnih sukoba u Ukrajini. Mihail Popov, zamjenik predsjednika Vijeća za sigurnost, savjetodavnog tijela Kremlja, izjavio je kako je vojna infrastruktura na ruskim granicama, kao i njeno širenje, vanjska vojna prijetnja Ruskoj Federaciji i da postavljanje strateškog raketnog štita, kao i slanje oružja u svemir „potkopava globalnu stabilnost i predstavlja veliku vojnu prijetnju Rusiji". „SAD želi ojačati trupe u baltičkim zemljama. Već su odlučili kako će u Estoniju prebaciti dio teškog naoružanja i vojne opreme, uključujući tenkove i oklopna vozila. Sve je to uz rusku granicu", rekao je Popov te istaknuo kako je aktivna ruska vojna doktrina usvojena 2010. te kako će nova verzija biti gotova do kraja 2014.

Multipolaran svijet i hrvatska pozicija

Sve ove najave zasigurno ne otvaraju vesele perspektive za budućnost Europe i svijeta te mir i stabilnost u međunarodnim odnosima. Štoviše, ratni sukobi u Ukrajini i retorika koja ih prati vraćaju MultipolarnostSve ove najave zasigurno ne otvaraju vesele perspektive za budućnost Europe i svijeta te mir i stabilnost u međunarodnim odnosima. Štoviše, ratni sukobi u Ukrajini i retorika koja ih prati vraćaju nas u vrijeme Hladnog rata, uz razliku što nekadašnja bipolarna podjela svijeta sve više ustupa mjesto multipolarnoj, gdje uz Rusiju i tzv. Zapad na međunarodnu pozornicu sve jače stupaju i Karta svijetazemlje poput Kine, Indije i Brazila.nas u vrijeme Hladnog rata, uz razliku što nekadašnja bipolarna podjela svijeta sve više ustupa mjesto multipolarnoj, gdje uz Rusiju i tzv. Zapad na međunarodnu pozornicu sve jače stupaju i zemlje poput Kine, Indije i Brazila.

Tomu treba dodati i to da sukobi u Ukrajini (u tim sukobima simpatije pisca ovih redaka na strani su ukrajinskog naroda, iako isti ne zanemaruje i perfidnu politiku SAD-a u izazivanju čitavog sukoba koji na geostrateškog razini američkoj politici ponajviše i odgovara) predstavljaju samo jedno krizno žarište današnjeg svijeta. Nepredvidljivo političko-sigurnosno stanje u zemljama koje su bile zahvaćene tzv. Arapskim proljećem, napredovanje džihadista tzv. Islamske države (IS) na Bliskom istoku, kurdsko pitanje, probuđene geopolitičke ambicije Turske na Balkanu, neriješena pitanja u jugoistočnoj Europi (BiH, Makedonija, Albanija/Kosovo, Vojvodina, Sandžak), potencijalni sukobi na Dalekom istoku (Kina-Japan, Kina-Vijetnam) itd., sve to čini konfliktnu geopolitičku sliku današnjeg svijeta.

U narednom razdoblju posve nas sigurno očekuju velike promjene na geopolitičkoj i geostrateškoj karti svijeta. Henry Kissinger, koji bez ikakve dvojbe spada u red najupućenijh geopolitičara koji zastupaju atlantističku viziju svijeta, ovih je dana u članku za „Wall Street Journal" napisao kako se upravo stvara „novi svjetski poredak".

Kakvu će poziciju Hrvatska zauzeti u tom poretku ovisit će o znanju i sposobnostima ljudi koji će u narednim turbulentnim godinama voditi hrvatsku državu. Hrvatska je u 20 st. napravila nekoliko kobnih pogrješaka koje i danas skupo plaćamo na političkom, pravnom, gospodarskom i kulturnom planu.

Mali narodi, ako žele opstati na karti svijeta, nemaju pravo na mnogo velikih pogrješaka, i zato je Hrvatskoj potrebna temeljita promjena političkog kursa, jer je jasno da sa sadašnjom političkom garniturom Hrvatsku ne očekuje lijepa budućnost, posebno ako imamo u vidu da je riječ o zemlji koja spada u tzv. Rimland (rubno područje), geo-zonu u kojoj u povijesti nije bilo trenutaka kada se nije vodio rat, a rat u Rimlandu, kako povijest zorno pokazuje, uvijek može postati izvor sukoba svjetskih razmjera. Odluka ministra obrane Ante Kotromanovića o obnovi vojne pričuve (predviđeno je angažiranje 6000 pričuvnih vojnika pod ugovorom te još oko 40.000 onih koji će biti mobilizirani po potrebi) utoliko predstavlja možda i jedini pametan potez sadašnje nesposobne i destruktivne vlasti.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.