Bacanjem samo i letimičnoga pogleda na većinu hrvatskih tiskovina i sadržaje koji se u istima mogu pronaći i pročitati, lako je zaključiti da se novinarstvo u Hrvata nalazi na poprilično poražavajućim granama. No, ostavimo li na trenutak po strani same sadržaje i njihov demokratski standard i pogledamo malo pomnije stil i način pisanja i prezentiranja činjenica, shvatit ćemo da je neosporno riječ o jednom trendu «brzoga života», koji nas je u današnje vrijeme zahvatio u gotovo svim sferama života i življenja. Način na koji današnje generacije čitaju i informiraju se o aktualnim događanjima, zasigurno se uvelike razlikuje od onoga na koji su to činile generacije ljudi prije njih, a mnogi od njih to čine i danas. I dok je mladim ljudima posve normalno nekoliko minuta provesti za računalom i na brzinu "prosurfati" internetom kroz mnoštvo informacija koje se nude, stariji (ali i značajan dio mlađih ljudi), još uvijek preferiraju u ruke uzeti stare dobre novine, ne samo iz razloga što su one u smislu preglednosti napisanog i mogućnosti arhiviranja istoga puno zahvalnije od virtualnih, nego se radi i o svojevrsnoj navici, koja većinu nas asocira na onaj ugodniji dio dana ili pet minuta koje smo uspjeli «ukrasti» samo za sebe.(mmb)

 

 

Nakon što sam opširno pisao o nastavi povijesti u hrvatskim školama, nešto bih kraće rekao o nastavi zemljopisa. Možda čak i vrlo kratko, jer nemam o čemu pisati. Naime, u hrvatskim školama, nema nastave zemljopisa. Navodno se bivši zemljopis sada zove geografija, kako mi kažu đaci. Onda ja malo bolje pogledam te njihove udžbenike, i vidim da se predmet doista zove geografija, pa dignem slušalicu i dignem galamu, nazovem neke istaknute jezikoslovce, a oni vele da su pokušali i da nisu uspjeli, jer su geografi bili jači od zemljopisaca. Dobro, kažem ja đacima, radi se vjerojatno o nekom idiotu, kojemu su drugi idioti podvalili stranjsku riječ, a imamo hrvatsku, koja znači na dlaku isto, samo što nije strana nego domaća. U Rječniku Leksikografskog i Š. knjige (Rječnik hrvatskoga jezika) lijepo piše 'zemljopis', a u objašnjenju - 'geografija', u Klaiću (Rječnik stranih riječi) postoji samo riječ geografija (koja se prevodi kao zemljopis), a ne postoji riječ 'zemljopis', iz čega zaključujem da je riječ "geografija" strana riječ. Elem, ministarstvo koje je iz svoga naslova izbacilo kroatizam 'naobrazba', pošlo je korak dalje u dekroatizaciji hrvatskoga školstva, pri čemu je na prvoj crti stradao zemljopis. Pitam ja đake: "Recite mi, đaci, kako vi zovete taj predmet?" A oni mi vele: »Mi ga, striček, zovemo zemljopis.»(hh)

 

 

Hrvatski sabor prekjučer je odobrio ukidanje imuniteta Branimiru Glavašu za nastavak kaznenoga postupka, ali ne i za ponovno pritvaranje, čime mu je omogućio obranu sa slobode. O toj temi na HRT-u se izjasnio i dr. Ivo Banac, predsjednik HHO-a istaknuvši, kako je ovakva odluka Hrvatskoga sabora nedopustiva i kao takva predstavlja izravan utjecaj na funkcioniranje pravosuđa. Ono što ostaje prilično nejasno jest na koji se način na pravosuđe i suce u postupku implicirani pritisak zapravo vrši. Zar provođenjem zakona o zastupničkom imunitetu od strane samoga zakonodavca? O moralnoj ispravnosti ili neispravnosti istog uvijek je moguće, čak i poželjno raspravljati, ali ako je Hrvatska demokratska država (kakvom je naša politička elita počesto kvalificira), tada bi se zakon koji je na snazi trebao poštivati i vrijediti za sve jednako, jer jedno je od temeljnih načela te iste demokracije ono koje govori da su pred zakonom jednaki svi. Za primjerom koji dokazuje suprotno, odnosno to da je Hrvatska još uvijek više banana republika nego demokratska država, ne moramo tragati daleko, štoviše, ostajemo kod istoga kaznenog postupka. Kako bi se inače četverosatno birtijsko «brifiranje» mlade pravnice Ana Marije Getoš, sestre od suoptužene Gordane Getoš Magdić – od strane bivšeg načelnika PU osječko-baranjske, a današnjega savjetnika u MUP-u Vladimira Fabera , koji usput budi rečeno sjedi i u odboru za pomilovanja (koja koincidencija?!) moglo nazvati?(mmb)

 

 

 

 

U prvom ovogodišnjem broju zagrebačkog tjednika Globus s naslovnice, iznad naslova Junaci 2007., smiješi se u društvu s Danijelom Trbović i Viktorom Žmegaćem s odmjerenom zadrškom Geoffrey Nice, bivši glavni tužitelj u suđenju Slobodanu Miloševiću. U sljedećem broju Globus objavljuje i razgovor sa spomenutim engleskim pravnikom pod naslovom "Odvjetnik koji je Carli rekao ne". Kada je to Geoffrey Nice bivšoj glavnoj tužiteljici u Haagu Carli del Ponte rekao ne iz Globusovog teksta nismo saznali. U svakom slučaju zna se da joj nije rekao ne kada je trebao, dakle dok je s njom surađivao. No, Globusu to nije važno, uz ovakvu opremu teksta uvukli su se još malo Sir Niceu, koji je bio tako ljubazan dati im intervju i slikati se za novogodišnji broj. Iako redakciji Globusa vjerojatno nikada ne će ništa pomoći da se riješe svog provincijskog mentaliteta i pisanja, vrijedi im skrenuti pažnju kako već iz razgovora koji su objavili s Niceom može naučiti kako se može i drugačije funkcionirati.(mm)

 

 

Denis Kuljiš kao urednik Nacionala i Globusa niz je godina imao znatan utjecaj na razvoj hrvatskoga novinarstva, stvarajući afere tamo gdje ne treba i ne stvarajući afere tamo gdje treba. Njegovu karijera novinarske i moralne vertikale se nastavlja i danas potpuno nesmetano, iako je pravomoćno osuđen polovicom prošle godine zbog prijevare iz 2004. Naime, veliki poznavatelj hrvatskih prilika i neprilika htio je izgraditi prodajni centar na zemlji Jadran filma u čijem je Nadzornom odboru bio - pa ga uhvatilo. A već neko vrijeme Denisu Kuljišu hrvatska čitalačka publika nije dovoljna za njegove uratke, pa objavljuje tekstove i u banjalučkim Nezavisnim novinama. Tako i tamo razvija tezu o naprednoj zapadnoj i nazadnoj istočnoj Hrvatskoj - pišući o svojim sunarodnjacima na način zbog kojeg će ga bosanski Srbi zasigurno još dugo rado prenositi. Naravno, ne i cijeniti, jer ovi znaju što je samopoštovanje.(mm)

 

 

 

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Ogranak Đakovo objavilo je u svibnju 2007. žrtvoslov pod nazivom "Prešućene žrtve Đakova i Đakovštine u Drugome svjetskom ratu i poraću". Priređivači su Mato Lukačević iz Trnave kod Đakova, Mladen Đaković iz Đakova, te Stjepan Jakab i Ivo Tubanović iz Selaca Đakovačkih. Urednici su dr. Vladimir Geiger i prof. Branko Ostajmer iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, te Sanja Rogoz-Šola iz Đakova.( www.hdpz.net)

 

 

U jučerašnjoj emisiji «Otvoreno» urednika i voditelja Mislava Bage, raspravljalo se o trenutno u svim medijima vrlo aktualnoj temi, točnije o optužbama protiv bivšega načelnika PU osječko-baranjske Vladimira Fabera, odnosno, o njegovim navodnim pokušajima utjecanja na svjedokinju u slučaju Glavaš – Gordanu Getoš Magdić. U emisiji je preko video zida sudjelovala njena sestra, 28. godišnja pravnica Anamarija Getoš, koja je u javnost ovih dana izašla sa nekoliko audio i video snimki svojih razgovora kako sa spomenutim Faberom, tako i sa Sanjom Sarnavkom, predsjednicom udruge za zaštitu prava žena B.a.B.e., koja se, iz nejasnih razloga također našla u cijeloj priči. U emisiji su tako pušteni dijelovi audio snimki  razgovora Anamarije Getoš sa Faberom i Sarnavkom, sa kojih su se pritom mogle čuti zapanjujuće stvari. Tako smo mogli slušati, kako Vladimir Faber ucjenjuje Anamariju Getoš na način da je istoj ponudio smanjenje zatvorske kazne za njenu sestru Gordanu, ako u zamjenu potvrdi ključne dijelove optužnice protiv Glavaša. Čak i s obzirom na činjenicu da snimke ovakvoga tipa ne mogu predstavljati vjerodostojan dokaz na sudu, ostaje prilično nejasno s čijim se odobrenjem Faber sa gospođicom Anamarijom Getoš uopće upustio u troiposatni razgovor u centru Branimir? Što se tiče samih motiva sastanka o njima nije potrebno nagađati, jer smo ih vrlo jasno čuli sa dijela snimke koji je pušten u emisiji. Gošća «Otvorenoga» bila je i gospođa Sarnavka, koja je u početku osporavala postojanje mogućnosti da je zajedno sa Faberom sudjelovala u vršenju pritiska na Gordanu Getoš preko njene sestre, no nije mogla sakriti iznenađenje kad je shvatila da Anamarija posjeduje snimke i njihovih međusobnih razgovora.(mmb)