Hrvatski tjednik
 

Misija MMF-a

Završio je još jedan posjet Misije MMF-a Hrvatskoj, a u zaključnoj smo izjavi dobili preliminarne MMFnalaze njezinih članova koji su po prvom dojmu poprilično pozitivni, a kao takvi s oduševljenjem prihvaćeni i od Vlade. Iako se u izjavi navodi kako će biti potrebno ostvarivati veći razvojni napredak, proteklih je pet godina, po njihovu mišljenju, Hrvatska znatno napredovala. Tako je gospodarski rast snažan, inflacija prigušena, nezaposlenost znatno smanjena, javni se dug postojano smanjuje, a međunarodne su pričuve odgovarajuće, i ako vlasti nastave voditi razboritu politiku, uz povoljne globalne uvjete, takvo će se stanje i dalje zadržati. Kad si poslušan, pohvale znaju biti pretjerane, pa i na vlastitu štetu.

Iako se i sami činovnici MMF-a u daljnjem tekstu djelomično demantiraju, očito je kako su pozitivne ocjene samo u manjem dijelu točne. Istina je kako hrvatska ekonomija posljednjih pet godina raste, ali taj rast zaostaje za drugim zemljama u okruženju i kreće se oko tri posto godišnje. I po mišljenju se MMF-a on mora ubrzati ako namjeravamo sustići prosjek Europske unije. Naročito je loše što je rast BDP-a isključivo podržan iz potrošnje i graditeljstva, dok proizvodnja i poljoprivreda stagniraju. Nezaposlenost je uistinu znatno smanjena i to s dvadeset na sedam posto, ali je zato broj zaposlenih gotovo jednak kao i 2014. godine. Broj radno aktivnoga stanovništva i dalje je oko pedeset posto, ali je broj žitelja Hrvatske smanjen za 150 tisuća. Inflacija je niska, a međunarodne su pričuve narasle za gotovo dvostruko i sada iznose oko 20 milijarda eura. To je rezultat politike fiksnoga tečaja HNB-a koju MMF hvali, a koju istodobno nije teško voditi kada postoji znatan priljev deviza u ekonomijanašu zemlju. Jednako tako hvale i razboritu politiku Vade kada se radi o proračunu. Ono što oni hvale za nas koji živimo u Hrvatskoj je, u stvari, nedovoljno dobro i znači stagnaciju. I bilance banaka narasle su za pedeset milijarda kuna, a kamatne su stope i dalje previsoke. Ono što je očita neistina i ponavljanje poruka Vlade tvrdnja je kako se javni dug smanjuje. On se smanjuje isključivo kao postotak BDP-a, dok je istina kako i dalje nezaustavljivo raste i kreće se oko iznosa od 300 milijarda kuna.

U nastavku svoga izvješća i članovi misije MMF-a vraćaju se u realnost te daju preporuke koje su iznenađujuće dobre i s kojima se vrlo lako složiti. Ocjenjuju tako da je najveći problem naše države iseljavanje mlade radne snage koja ovdje nema perspektivu, a u prilog tome idu i podatci kako nam je vanjskotrgovinska bilanca sve lošija, a uravnotežena platna bilanca u potpunosti ovisi o prihodima od turizma i doznakama iz inozemstva. Ne stvaramo, dakle, vrijednost već isključivo trošimo, kako država, tako i pojedinci. Za povećanje životnoga standarda preporučuju nam veća javna ulaganja umjesto javne potrošnje kako bi se povećala produktivnost, a za to je potrebno provesti brojne reforme. Umjesto smanjenja poreza koji bi u probleme doveli proračun, naročito sada kada se povećavaju plaće, preporučuju reforme. Kao i mi, svjesni su kako je potrebno MMFizgraditi nove platne razrede i koeficijente u javnome sektoru te nagrađivati produktivnost, ali i racionalizirati broj zaposlenih. U idućem desetljeću preporučuju nam da težimo izazovnijim gospodarskim ciljevima kako bismo postali važan partner EU-a jer će nastavkom trenutačnih politika gospodarski jaz između Hrvatske i ostatka Europe biti još veći. Ako želimo sustići prosjek Unije do 2030. godine, naš gospodarski rast treba biti za 1,5 posto veći od prosjeka EU-a, a da bi se on ostvario, osim privatnih, treba povećati i količinu i kvalitetu javnih ulaganja.

Da bi javna ulaganja bila moguća, po preporuci MMF-a, dio tekuće potrošnje koja je dosad bila pretjerana treba preusmjeriti na kapitalnu potrošnju. Na taj bi se način povećala mogućnost proračuna da potiče gospodarski rast. Novac se može osigurati prilagođavanjem broja zaposlenih u javnome sektoru potrebama gospodarstva te poticanjem prelaska radnika iz javnoga u privatni sektor. Državna poduzeća trebaju modernizirati poslovanje i upravljanje kako bi podigla produktivnost gospodarstva. Preporučuju nam i bolji teritorijalni ustroj lokalnih samouprava kako bi one bile sposobnije ulagati i pružati javne usluge što, drugim riječima, znači smanjenje njihova broja. Dakle da bismo mogli ulagati, potrebno je negdje uštedjeti. Po mišljenju Misije, pametnom preraspodjelom samo četiri posto državnih prihoda bilo bi dovoljno za stope rasta kojima bismo dostigli europski prosjek. Kako bismo ostvarili viši životni standard, preporučili su nam i gdje ulagati. Ocjenjuju kako imamo dobru cestovnu mrežu te da je s obzirom na trenutačna ulaganja u luke, najbolje ulagati u željeznice, naročito za prijevoz tereta. Trebamo ulagati u zbrinjavanje otpada i u tehnološku infrastrukturu, naročito u najnapredniju brzu digitalnu tehnologiju. Za razliku od dosadašnjih preporuka u kojima smo dobivali isključivo savjete da prodajemo državnu imovinu te uvodimo poreze na imovinu i slično, posljednja izjava Misije MMF-a iznenađujuće je realna i dobronamjerna.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Sri, 12-08-2020, 14:33:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.