Detalji

Objavljeno: 22. veljače 2008.

Juraj Dalmatinac (Georgius Mattei Dalmaticus, u Italiji poznat kao Giorgio Orsini, rođen u Zadru u 15. stoljeću) bio je još jedan od slavnih Hrvata. Izgradio je zgradu Loggia dei Mercanti i portal crkve Sv. Franje u Anconi. Njegova epoha predstavlja zlatno doba hrvatske srednjovjekovne umjetnosti. Njegovo je najljepše dostignuće Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, vrhunski spomenik hrvatske kulture, koja na neki način odražava karakter građanskog života toga vremena, a zasigurno je remek-djelo umjetnosti skulpture (Katedrala je bila bombardirana 1991., tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku).

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2008.

Prva tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika povezana su s imenom Fausta Vrančića (1551.-1617.) (latinizirano ime Faustus Verantius, talijanizirano Fausto Veranzio, mađarizirano Faustus Verancsics). Poznato je da je surađivao s Tychom Bracheom i Johannesom Kepplerom. Vrančić je tečno govorio bar sedam jezika. Na dvoru kralja Rudolfa II. u Hradčanima u Pragu (Rudolf II. je bio Rimsko-njemački car i Hrvatsko-ugarski kralj) radio je kao kraljev tajnik, i u to je vrijeme dovršio svoj značajni rječnik pet najplemenitijih europskih jezika. Među njegovim brojnim izumima najpoznatiji je padobran, koji je isprobao u Veneciji. Vrančić je isto tako konstruirao mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru, iznio je novu konstrukciju metalnih mostova (koji vise na željeznim lancima, tj. visećih mostova), koju je opisao u svojoj slavnoj knjizi o mehanici Machinae novae (61 konstrukcija, Venecija, 1595.). Tek su koncem 18. stoljeća, odnosno, dva stoljeća kasnije, takvi mostovi sagrađeni.

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2008.

Marin Getaldić – Ghetaldus (1568.-1622.), rođen u Dubrovniku, bio je najistaknutiji hrvatski znanstvenik svog vremena. Studirao je u Italiji, Engleskoj i Belgiji. Njegova najveća postignuća su u područjima fizike, posebice optike, te matematike. Spomenimo između njegovih mnogobrojnih knjiga djela Promotus Archimedus (Rim 1603.) i De resolutione et compositione mathematica (Rim 1630., u pet velikih svezaka), u kojima se Getaldić predstavlja kao pionir algebraizacije geometrije.

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2008.

Mario Puratić (u literaturi na engleskom Puretic, rođen 1917. u Sumartinu na otoku Braču) revolucionarizirao je tehnologiju izvlačenja ribarskih mreža iz mora svojom konstrukcijom uređaja koji se danas naziva Puretic Power Block (Puratićevo vitlo) pedesetih godina dvadesetog stoljeća (Dotada je mreže trebalo izvlačiti ručno osam do deset ljudi, što je bio iznimno naporan posao). Tvrtka Marco Seattle Company razvila je Puratićevu zamisao, i ona je uskoro postala standardno ribarsko sredstvo u cijelom svijetu. Godine 1975. je Ured za patente Sjedinjenih Američkih Država Puratiću dodijelio posebno priznanje za njegov patent koji je širom svijeta revolucionarizirao ribarsku tehnologiju. Puratić je bio u SAD-u izabran među sto najvećih izumitelja dvadesetog stoljeća.

Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2008.

Prvi poznati priručnik o knjigovodstvu u povijesti je Della mercatura e del mercante perfetto (O trgovini i savršenom trgovcu), kojeg je godine 1458. napisao Benko Kotruljić (1416.-1469.) ili Benedikt Kotruljević (Benedictus de Cotrullis), rođen u Dubrovniku . To je ujedno i najstariji poznati rukopis o dvostrukom knjigovodstvu. Po tome prethodi opisu dvostrukog knjiženja Luce Paciolija za 36 godina, tako da je Kotruljićev primat nepobitan. Francuski prijevod Kotruljićeve knjige pojavio se pod nazivom Parfait négociant (Savršeni trgovac) u Lyonu 1613.

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2008.

David Schwartz, hrvatski izumitelj židovskoga podrijetla (1852.-1897.), konstruirao je upravljivu metalnu letjelicu, a koja danas nepravično nosi ime njemačkog grofa Zeppelina. Zeppelin je u stvari kupio cjelokupan projekt od Schwartzove supruge, ubrzo nakon njegove prerane smrti. Istina je da se 1897. 'Zeppelin' kojeg je konstruirao Schwartz srušio tijekom probnog leta pokraj Berlina uslijed male tehničke pogrješke kod propelera, dosegavši visinu od 460 metara. Letjelica je bila duga 47,5 metara i težila je 35 tona.

Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2008.

Među znanstvenicima koji se bave seizmologijom dobro je poznat MOHO-sloj Zemlje ili MOHO diskontinuitet. Nazvan je po velikom hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću, rođenom u Voloskom, 1857.-1935., profesoru Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo je otkriće bilo ključno za razumijevanje unutrašnje strukture Zemlje i ponašanja seizmičkih valova. Uz teoriju sila Ruđera Boškovića, to je jedan od najvećih dosega hrvatske znanosti.