Penkala Eduard (Slavoljub) Penkala(1871.-1922.), rodio se u Slovačkoj u poljsko/nizozemskoj obitelji. Postao je naturalizirani Hrvat kad je, nakon ženidbe, preselio u Zagreb. Izumio je mehaničku olovku 1906., te nalivpero 1907., koji nose ime izvedeno iz njegovog prezimena (engleski: mechanical pen and fountain pen), i koji su danas u svakodnevnoj uporabi. Zaista, naziv “pen” potječe od njegovog prezimena, a naziv “penkala” i danas se rabi za kemijsku olovku. Njegov je patent registriran u trideset pet država diljem svijeta.
Add a comment Add a comment        
 

 
Franjo HanamanFranjo Hanaman (1878.-1941.), kemičar i metalurg, izumio je, zajedno s Aleksandrom Justom, prvu ekonomičnu električnu žarulju s volframovom žarnom niti. Tijekom 1910., kad je boravio u Sjedinjenim Američkim Državama, njegova je patentne prava otkupila tvrtka General Electric Co.
Add a comment Add a comment        
 

 
Ressel Prvi brodski vijak (propeler) konstruirao je Josip Ressel 1827. (prvi su parobrodi imali lopatice). Joseph Ressel bio je češkog i njemačkog podrijetla, i radio je kao šumarski inženjer u lijepom istarskom gradiću Motovunu. Zanimljivo je da je za ovo važno otkriće Ressel nadahnuće pronašao u običnom spiralnom vadičepu. Prvi su propeleri bili testirani na brodu u Trstu. Prvo putovanje preko Atlantika brodom kojeg je pokretao propeler obavljeno je za 40 dana, 1839., s Resselovim propelerom kojeg je poboljšao švedski inženjer John Ericsson.
Add a comment Add a comment        
 

 
Wiliam FellerWilliam Feller (1906-1970) poznato je ime među matematičarima koji se bave teorijom vjerojatnosti. Mnoge važne matematičke kategorije nose upravo njegovo ime. Primjerice, Fellerov proces, Fellerova prijelazna funkcija, Fellerova podgrupa, Fellerova teorija vlasništva. Ipak, najpoznatiji je po svojoj monografiji  «Uvod u teoriju vjerojatnosti i njene aplikacije», u dva dijela, na 1153 stranice, prevedenoj na ruski, kineski, španjolski i poljski jezik.
Add a comment Add a comment        
 

 
knjige Ignacije Szentmartony (1718.-1793.) bio je hrvatski Isusovac rođen na sjeveru Hrvatske (u Kotoribi u Međimurju). Majka mu je bila Hrvatica, a otac Mađar. Nakon studiranja u Beči I Gracu predavao je matematiku u Gracu. 1751. je otišao Lisabon, gdje je dobio titulu kraljevskog matematičara i astronoma, I kao takav je bio dodijeljen ekspediciji poslanoj radi utvrđivanja granica. 1753. je isplovio iz Portugala u deltu rijeke Amazone radi zemljopisnih istraživanja. Do danas je očuvan samo vrlo mali dio njegovog rada, dva zemljovida rijeka Amazone i Rio Negro.
Add a comment Add a comment        
 

 
VučetićJosip (Juan) Vučetić (1858.-1925.), kriminolog i antropolog, rođen na otoku Hvaru, živio je u Argentini. Bio je jedan od pionira znanstvene daktiloskopije (identifikacija putem otisaka prstiju) i obnašao je dužnost ravnatelja Centra za daktiloskopiju u Buenos Airesu. Njegova je metoda identifikacije bila u uporabi po cijeloj Južnoj Americi. Vučetić je isto tako bio čovjek koji je uveo pojam daktiloskopije 1920., i taj je pojam dana su uporabi diljem svijeta.
Add a comment Add a comment        
 

 
Rudolf FizirRudolf Fizir (1891.-1960.), rođen u Ludbregu u Hrvatskoj sagradio je 18 zrakoplova. Bio je nagrađen diplomom Paul Tissandier Diploma od strane Međunarodne aeronautičke federacije F.A.I. (Fédération Aeronautique Internationale) za svoje zasluge u razvoju svjetskog zrakoplovstva. Sa svojim je dvokrilnim zrakoplovom Fizir, kojeg je izgradio 1925. dobio prvu nagradu na natjecanju Petite Entente 1927. Od tada je započeo serijsku proizvodnju zrakoplova s dobro poznatim tvrtkama: Fizir-Mercedes, Fizir-Wright, Fizir-Titan, Fizir-Kastor, Fizir-Gypsi, te polumetalni zrakoplov Fizir-Jupiter. Neke od modela pregradio je u hidroplane. Velik je uspjeh postigao s zrakoplovom Fizir FN, koji je bio dvokrilni zrakoplov s dva sjedala i dvostrukim komandama (bilo je izrađeno više od stotinu takvih zrakoplova.
Add a comment Add a comment        
 

 
Antun Lučić Antun Lučić (amerikanizirano mu ime glasi Anthony F. Lucas; rođen u Splitu 1855., umro u Washingtonu 1921.) otkrio je prvi veliki izljev nafte (“gusher”) u Teksasu, The Lucas gusher, iz kojeg je istjecalo 80.000 do 100.000 barela dnevno. Nafta je potekla u siječnju 1901. Oko 50.000 ljudi je došlo promatrati. To je bilo najranija masivna eksploatacija nafte u svijetu. Antun Lučić, znan kao Anthony F. Lucas (F. = Francis, prema njegovom ocu Franji, pomorcu i brodograditelju s otoka Hvara) vjerovao je da obližnji Spindletop Hill, u blizini grada Beaumonta, pokriva veliki bazen nafte. Njegova je tvrtka postala jedna od prvih naftnih kompanija u Teksasu. Antun Lučić je bio rudarski inženjer koji je završio studij na Politehničkom institutu u Grazu u Austriji, gdje je kasnije studirao i Nikola Tesla.
Add a comment Add a comment        
 

 
Ferdinand KovačevićJedan od pionira telegrafije bio je Ferdinand Kovačević (1838.-1913.). Izumio je mogućnost telegrafske veze duž samo jedne žice (tzv. duplex, dvostruka veza), dok su se prije njegovog izuma rabile četiri žice. Spomenimo usput da je Zagreb imao svoje telegrafske linije samo šest godina nakon što je Morse postavio prve telegrafske žice na svijetu (Washington-Baltimore, 1844.). Već je 1854. godine bila postavljena telegrafska veza između Zagreba i hrvatske pokrajine Like u kojoj je rođen Kovačević. Ferdinand Kovačević je objavio nekoliko elektrotehničkih knjiga u Zagrebu na njemačkom jeziku.
Add a comment Add a comment        
Sri, 11-12-2024, 23:02:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.