Milan ŠufflayNeki su možda čuli a neki nisu za prof. dr. Milana Šufflaya. Ako su čuli to sigurno nije bilo u školi ili na televiziji. Milan Šufflay bio je hrvatski povjesničar i jedan od utemeljitelja albanologije, a ubijen je uz mig jugoslavenskih vlasti 1931. godine. Osim znanstvenog rada, Šufflaya ističe i zanimljiva činjenica da je napisao prvi hrvatski znanstvenofantastični roman. Prof. dr. Milana Šufflaya jugoslavenske vlasti u više navrata proganjale i zatvarale, a nastradao je od ruke režimske organizacije Mlada Jugoslavija, za što nitko nije nikada odgovarao. Albert Einstein i Heinrich Mann zbog toga su uputili apel Međunarodnoj ligi za prava čovjeka u kojem su upozorili na strašno stanje u svezi sa Šufflayevim umorstvom. Na sve to povijesne činjenice podsjetio nas je Anđelko Jurun iz Buenos Airesa, čije tekst donosimo u nastavku zajedno s apelom Alberta Einsteina i Heinricha Manna.(mm)

 

Poznavati povijest

Poznavati povijest (s podatcima) služi da shvatimo što smo. (Francisco Alberoni)

Kad hoćete upoznati snagu, vitalnost, solidarnost, jedne obitelji, jednog poduzeća, jedne stranke, jedne nacije, treba se najprije upoznati s njihovom poviješću.

Kad je društvo jako, odlučno i u razvoju, s ponosom i oduševljenjem, sjećaju se svoje povijesti i prošlosti.

Velike nacije su ponosne na svoje porijeklo i slave povijesne događaje koji su obilježili njihov razvoj. Francuska slavi pad Bastille. USA dan nezavisnosti. Muslimani su otkrili svoju prošlost. Židovi, iako raspršeni po čitavom svijetu slave sve događaje koje je doživljavao njihov narod.

Narod, koji zaboravlja vlastitu povijest gubi svoj identitet, svoju solidarnost i polako nestaje. Ako smo odustali da učimo djecu našu povijest , znači da smo izgubili vjeru u nas same. Ne ponosimo se našom poviješću i na ono što smo napravili u prošlosti, pa više ne vjerujemo da možemo napraviti nešto u budućnosti. Samo onaj koji uči povijest i koji je dobro poznaje, taj pronalazi nadu. Svaki čovjek ima svoju povijest, tko je zaboravi, ne zna tko je. To isto vrijedi za pojedine narode i civilizaciju.

Hrvatska je u prošlom stoljeću imala povijesnih padova i uspona, i tu povijest treba raščistiti, da ne upadamo u iste pogreške. Jedna od najvećih hrvatskih zabluda bio je ulazak u kraljevinu SHS (1918), kasniju Jugoslaviju, Da se uvjerimo o progonima Hrvata u toj kraljevskoj Jugoslaviji, u nastavku donašam protestno pismo Alberta Einstein i Heinrich Mann-a upućeno Ligi Naroda za ljudska prava u Parizu, povodom ubojstva Prof. Dr. Milan Šufflaya u Zagrebu (zbog tog protestnog pisma The New York Times, 6. svibnja1931. objavljuje: Einstein accuses Yugoslavian rulers in savant's murder).

Sjetimo se mjeseca veljače tragične smrti Prof. dr. Milana Šufflaya, ubijenog od neprijateljske ruke, koji je ušao u povijest hrvatskog naroda, a koji datum, danas nije poznat većini hrvatskih građana, jer ga se nije ni spominjalo u školama ni kraljevske ni komunističke Jugoslavije pa ni danas Republike Hrvatske.

Anđelko Jurun
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova elektronička adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Hrvatski Dom – Buenos Aires Dana 18. veljače 2008.

 

 

Apel Međunarodnoj ligi za prava čovjeka

Mnogopoštovani prijatelji!

Mi ne možemo propustiti, a da Međunarodnu ligu za ljudska prava ne upozorima na događaje, koji su dne 18. veljače o.g. [1931.] doveli do umorstva hrvatskoga učenjaka dr. Milana Šufflaya.

Kada je ovaj učenjak spomenutoga dana išao kući, bio je u Zagrebu na cesti iza leđa napadnut i, prema našem izvještaju, željeznom motkom umoren. Slijedećega dana on je ovim težkim ozljedama podlegao i dne 22. veljače je na Mirogoju pokopan uz hrvatske mučenike.

Profesor Milan Šufflay bio je poznat po svojim brojnim znanstvenim djelima i radnjama. Zagrebačke novine nisu međutim smjele izvješćivati o djelovanju ovoga učenjaka, čak je i osmrtnica zaplijenjena, a brzojavne sažalnice nisu smjele biti odpremane. Nije bilo dozvoljeno objaviti vrijeme pogreba, a zabranjeno je bilo izvjestiti žalobnu zastavu na zgradi Sveučilišta. Školsku mladež, koja je prisustvovala sprovodu, policajne vlasti izagnaše iz Zagreba, a hrvatske narodne trobojnice, kojima su bili vijenci urešeni, odstraniše.

Ime ubojice, Branko Zwerger, bilo je poznato. Poznata je bila i organizacija kojoj je ubojica pripadao ("Mlada Jugoslavija"). Poznato je bilo da je umorstvo dogovoreno u noći od 11. do 12. veljače u stanu zapovjednika grada generala Belimarkovića. Kod toga dogovora sudjelovali su članovi organizacije "Mlade Jugoslavije" Brkić, Godler, Marčec i ubojica Zwerger. Zagrebačka policija unatoč tome službeno objavljuje dne 19. veljače dne 19. veljače da je počinitelj nepoznat.

Ubojstvu profesora Šufflaya prethodile su sljedeće činjenice:

1. Povodom posjeta kralja Srbije u Zagrebu mjeseca siječnja dostavljena su nizu najuglednijih ličnosti - tako vođi Hrvata dr. Vladku Mačku, dr. Anti Trumbiću, dr. Mili Budaku, sveučilišnim profesorima dr. Filipu Lukasu, dr. Davidu Karloviću, dr. Milanu Šufflayu i drugima - prijeteća pisma s podpisom "Za kralja i otadžbinu", u kojima ih se čini odgovornim i vlastitom glavom i životom njihovih obitelji, bude li za to vrijeme kraljeva boravka u Zagrebu ikakvih protesta ili demonstracija.

2. Ovoj terorističkoj organizaciji, koja javno nosi ime "Mlada Jugoslavija" održao je kralj Aleksandar javni govor, u kojem je progovorio o odstranjivanju po narodu izabranih hrvatskih narodnih zastupnika, što je proveo. Riječima: "Ja sam odstranio poslenike", on je sam dao poticaj odnosno nalog da se od njegova formalnog odstranjivanja iz parlamenta imade prići na fizičko, to jest konačno odstranjenje. Kao uzor ima vrijediti 20. lipnja 1928., kada su u beogradskom parlamentu umoreni hrvatski vođe.

Iza toga slijede u vladinoj štampi javni pozivi na umorstva vođa hrvatskoga naroda. Tako piše vladin list "Naša Soga" na Sušaku dne 18. veljače: "čelenke će prskati..." Istoga dana uvečer umoren je u Zagrebu prof. Šufflay. Drugi primjer otvorenoga poziva na umorstvo objavljen je 28. veljače u splitskoj "Zastavi", daljnji poziv, u mariborskom "Jugoslavenu". Neki članovi držtva "Mlada Jugoslavija", koji su imali izvesti umorstva Hrvata u inozemstvu, uhapšeni su dne 12. ožujka kod umorstvenih priprema u Beču te predani bečkim sudovima na postupak.

Delegacija Hrvatskoga narodnoga zastupstva još je dne 25. siječnja 1930. predala Ligi naroda u Ženevi memorandum, koji je istodobno odaslan vladama i organizacijama svih kulturnih država, upozoravajući na stanje u Hrvatskoj. Ovim se memorandumom pred cijelim čovječanstvom diže obtužba protiv absolutističke vladavine kralja Srbije kao i protiv užasa i strahota, što ih vladavina nad hrvatskim narodom počinja. Kako činjenice dokazuju, ove su strahote od onoga doba samo još veće.

S obzirom na ovo strašno stanje mi vas molimo, da Međunarodna liga za ljudska prava poduzme sve da se ovoj bezkrajnoj nasilnoj vladavini stane na kraj.

Ne smije se trpiti da se umorstvo upotrebljava kao sredsto za postizavanje političkih ciljeva.

Ne smije se trpijeti da se ubojice veličaju kao narodni junaci.

Držimo da je samo po sebi dužnost Međunarodne lige za ljudska prava da apelira na sve one koji cijene slobodu i ljudska prava naroda, da se proti strahovladi koja gospoduje u Hrvatskoj, digne najsvečaniji protest. Sve zemlje, naročito Francuzka, Njemačka, Poljska, Austrija, gdje postoje grane Međunarodne lige za ljudska prava, imadu dužnost da se postave kao štit pred ovaj mali miroljubivi prosvjećeni narod.

Mi očekujemo vašu odluku i pozdravljamo vas.

Njemačka liga za ljudska prava.

Albert Einstein
Heinrich Mann

Travanj 1931., Berlin

croatianhistory.net

{mxc}

Uto, 18-12-2018, 17:41:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).