John I. Pintar (1904. – 1989.)
Hrvat, Amerikanac, nekoć na smrt osuđen, domoljub, politički i kulturni djelatnik

Tijekom postojanja jugoslavenske državne tvorevine, prve i druge, uvijek je bilo lako presuditi Hrvatima jer su bili službujući krivci. A biti Hrvat, rođen u Americi i k tomu domoljub, za poratne titoiste bilo je neoprostivo. JohnPintar3Jedan o onih koji je osjetio okrutnost komunističkoga jugo-režima, preživio mučilišta i potom obznanio svijetu istinu o čemernim prilikama u kojima su živjeli Hrvati bio je John Pintar.

Iz Chicaga u Hrvatsku

John (Ivan) Pintar rođen je u Chicagu 18. studenoga 1904. godine. Roditelji su mu bili iznimno djelatni u hrvatskoj chicaškoj zajednici. U kući se govorilo hrvatski, a Ivan je od mladih dana bio u domoljubnim redovima, posebice među mladim hrvatskim sokolašima. Posjećivao je domovinu svojih roditelja više puta. Oženio se u Hrvatskoj 1928. godine i potom se vratio u Ameriku, a godine 1933. rodila mu se kći Ljubica.

Nedugo iza rođenja kćeri, mlada obitelj pošla je u Hrvatsku posjetiti roditelje supruge mu Marije. Ali posjet se pretvorio u stalan boravak. Naime, u Sisku je Ivan otvorio trgovinu i ostao živjeti u domovini svojih roditelja. I tadašnja američka gospodarska kriza imala je utjecaja na takvu odluku.

Nakon četiri godine uspješna rada i boravka u Sisku, Ivan je prodao trgovinu i preuzeo zastupništvo američke tvrtke Rogers iz Detroita, koja je proizvodila uljane boje i lakove. Kao Amerikanac, koji je odlično vladao engleskim i hrvatskim jezikom, Ivan je bio idealan izbor za svoje poslodavce. Obitelj se potom iz Siska preselila u Zagreb.

Stigle su ratna vremena i uspostava Nezavisne Države Hrvatske, a Pintar je nastavio raditi svoj trgovački posao. Ali u očima poratnoga komunističkoga režima bio je kriv jer je bio Hrvat, k tomu Amerikanac i hrvatski domoljub. Shvatio je da mu prijeti opasnost te uskoro nakon poratnoga otvaranja  američkoga konzulata u Zagrebu prijavio sebe i svoju obitelj za povratak u Ameriku. Ali Udba i partija bili su brži od Amerikanaca.

Zatvor i osuda na smrt

Samo koji mjesec nakon prijave u američkom konzulatu Pintar je bio (1946.) zatvoren i potom optužen da je špijunirao za „međunarodnu reakciju” – da je dva puta posjetio američku ambasadu u Beogradu, da je američki špijun, da je fotografirao most na Kupi i rafineriju u Sisku, da je saboter i pomagač „križara”...  Bio je olako optužen i još lakše osuđen u Sisku 21. siječnja 1947., i to na smrt strijeljanjem. S Pintarom su također na smrt osuđeni Stjepan Krivošić, Đuro Hatić i Zlata Kolarić, a drugih jedanaestero dobilo je kazne od 5 do 20 godina tamnovanja, odnosno prisilnoga rada. (Neki navode da je i Milan Lupinski tada bio na smrt osuđen.)

Takav sud i presuda za Hrvate nisu bili neka novost. Ta svakodnevno su padale takve osude i ljudske glave. Ipak je to izazvalo oveću reakciju u Americi, u medijima i narodu, pa i oni na vlasti nisu mogli dopustiti da njihovu čovjeku, Amerikancu, naprečac presuđuju nekakvi balkanski Staljinovi sinovi, da mu izriču čak smrtnu kaznu. Ambasada u Beogradu svojski se zauzela pa je Pintareva presuda bila preinačena na 20 godina. JohnPintar FourYears in TitosHellAli Amerikanci su dobro znali da se radi o političkom progonu, a ne pravdi, pa su i dalje vršili pritisak na Tita i njegov režim. Ipak je uzelo četiri duge godine robijanja i prisilnoga rada dok je Beograd popustio – Pintara su dovezli do granice i potjerali iz Jugoslavije. U Ameriku se vratio pred Božić 1950. godine.

Nakon njegova izlaska na slobodu, supruga Marija i kći Ljubica također su se vratile u Ameriku, i obitelj se nastanila u Brooklynu, New York. Usput, Ljubica se poslije udala za Miru Gala, poznatoga hrvatskoga atletičara i domoljuba u izbjeglištvu.

Knjiga Četiri godine u Titovu paklu

Na poticaj prof. Clementa S. Mihanovicha iz St. Louisa, poznatoga američkoga sociologa hrvatskih korijena, Pintar je na engleskom opisao strahote svoje i svojih supatnika u sisačkom, lepoglavskom i srijemskomitrovičkom zatočeništvu, i objelodanio u knjizi Four Years in Tito's Hell / Četiri godine u Titovu paklu, Buenos Aires: H.P.K., 1954. Budući da je američka politika postala pro-titoistička, Amerikanci nisu bili skloni da se knjiga tiska, pa se za objavu pobrinuo, daleko od SAD-a, poznati hrvatski djelatnik Ljeposlav Perinić u Argentini. Knjiga je razaslana svim važnijim ustanovama i pojedincima u Americi i na Zapadu općenito, i imala je znatan odjek u svijetu.

Pintar je u lepoglavskoj tamnici bio „susjed” danas blaženomu Alojziju kardinalu Stepincu i u knjizi mu je posvetio jedno poglavlje.

Domoljubni rad u Americi

Odmah po dolasku u New York, John Pintar i njegova obitelj uključili su se u tamošnji hrvatski domoljubni rad. John, svestran i širokogrudan, bio je djelatan član u nekoliko kulturnih, političkih i športskih društava. Uz ostalo, bio je među utemeljiteljima Hrvatskoga radio sata Glas Slobodne Hrvatske (1969.). Tijekom prve dvije godine djelovanja, Radio sat pripreman je i sniman u Pintarovoj kući, a John se brinuo za sve tehničke potrebe oko snimanja. U znak zahvalnosti, članovi Hrvatskoga radio kluba proglasili su ga svojim doživotnim počasnim predsjednikom.

Pintar je snimio i dva filma, Djedovska gruda i Kulturna ostavština Hrvata, da bi hrvatske iseljenike i njihove potomke ne samo upoznao s hrvatskom baštinom nego ih i potaknuo da brižno čuvaju kulturno bogatstvo koje su naslijedili. Tijekom prvoga TV programa na hrvatskom jeziku u New Yorku (8. studenoga 1975.) prikazan je i Pintarov putopisni film Djedovska gruda.

Mi koji smo ponekad navraćali u New York susretali bismo uvijek prisutnoga Johna i gospođu Mariju. Ti druželjubivi i ljubazni ljudi ostavljali su na nas upečatljiv dojam dobrote i sebedarja.

Nakon prerane smrti kćeri Ljubice (1979.) i potom zeta Mire Gala (1985.), John i Marija brižno su se brinuli i za troje mlade unučadi. Tijekom posljednje četiri godine života John je imao ozbiljnih zdravstvenih problema. Nakon moždanoga udara bio je djelomično uzet, ali pamćenje ga je i dalje služilo. Napustio je ovaj svijet 22. srpnja 1989., a gospođa Marija, koja se za njega s ljubavlju brinula, slijedila ga je 17. kolovoza 1992. godine. Oboje su pokopani na groblju Pinelawn, Farmingdale na Long Islandu.

John Pintar, Amerikanac i Hrvat, ljubio je slobodu svakoga čovjeka i naroda pa se cijeli život zalagao da bi i njegov hrvatski narod mogao u slobodi živjeti. Nek ne bude zaboravljen on i njegova ljubav za domovinu svojih roditelja i pradjedova!

dr. Ante Čuvalo

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 4-03-2024, 09:46:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.