Nada Kesterčanek-Vujica (1917. – 1971.)
književnica, pjesnikinja emigrantkinja, domoljupka

Hrvatska književnost u svojoj širini ima nekoliko sastavnica. Osim matične, tu je autohtona hrvatska književnost u BiH i Boki kotorskoj, u današnjoj Crnoj Gori. Tu je književnost Hrvata u dijaspori (Vojvodina, Kosovo, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Italija, a ovdje se može uključiti i Hrvate koji su dospjeli u Novi svijet (barem ne izravno) iz političkih razloga. Posebnu cjelinu sačinjava književnost koja je nastala nakon što su Staljinovi sljedbenici preuzeli vlast u obnovljenoj jugo-državi. Nada KesterčanekDobro je poznato, jedan su broj hrvatskih književnika poubijali ili osudili na robiju, a tek poneki su bijegom spasili glavu. Ovi su u Domovini bili zabranjeni – oni i njihova djela, ona koja su objavili prije 1945. i koja su stvarali daleko od rodne grude. Egzilska književnost daje posebnu dimenziju hrvatskoj kulturnoj baštini koju se (pre)često i danas prešućuje. Među zabranjenim i prešućenim hrvatskim egzilskim piscima bila je i Nada Kesterčanek-Vujica.

Nada Kesterčanek rođena je u Sarajevu 29. ožujka 1917. Otac joj, Vladimir Kesterčanek (brat Olge, supruge Ivana Meštrovića), bio je poznati hrvatski stenograf, a majka, Marija r. Brajenović, kći austrijskoga časnika, domoljubnoga pravoslavca iz Like. Nižu gimnaziju završila je u Sarajevu, a višu u Zagrebu. Maturirala je (1936.) i studirala slavistiku i germanistiku u Zagrebu, Poljskoj, Italiji, Austriji i Njemačkoj. Diplomirala je na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu 1940.

I Nada je 1945. našla spas u bijegu na Zapad, a godinu dana potom stigla je u Ameriku, odnosno SAD. Nakon stečenoga temeljnoga znanja engleskoga jezika, upisala je studij knjižničarstva na Marywood Collegeu (od 1997. sveučilište) u Scrantonu, Pennsylvania, i diplomirala 1952. Svojim diplomskim radom, Croatian Newspapers and Calendars in the United States, dala je važan doprinos proučavanju kulturne povijesti Hrvata u Americi. Rad je objavljen u San Franciscu 1971. Nakon završenih studija, zaposlila se u knjižnici Wilkes Collegea (od 1990. sveučilište), Wilkes Barre, Pennsylvanija. S vremenom je postala glavna knjižničarka i potom ravnateljica knjižnice. Na Wilkes Collegeu je radila do potkraj ovozemaljskoga života.

Na Wilkes Collegeu filozofiju je predavao, među Hrvatima u svijetu dobro poznati, dr. Stanko Vujica i s njim je sklopila brak. Oboje su se bavili znanstvenim i kulturnim radom. Osim što su se posvetili hrvatskim kulturnim djelatnostima, Nada i Stanko otišli su (1960.) u Pakistan i ondje proveli godinu dana proučavajući kulturu toga dijela svijeta.

Nada Kesterčanek počela je pisati u vrlo mladim godinama. Njezina proza i poezija objavljivane su u više hrvatskih predratnih tiskovina. Spomenimo neke od njih: Anđeo čuvar, Omladina, Almanah hrvatskih sveučilištaraca, Hrvatska revija, Almanah Društva hrvatskih književnica, Hrvatica, Jutarnji list, Hrvatski list, Hrvatska smotra, Svijest, Spremnost, Prosvjetni život... Knjigu Zov za daljinama objavila je (zajedno sa S. Gašparović) godine 1940., a dvije godine poslije toga objelodanjena je poznata njezina knjiga Suton na Tiberu. Iste godine (1942.) objavila je autobiografsku novelu Tri generacije.

U emigraciji je objavila knjige Tragovi (1958.), Koluti vremena (1969.) i na engleskom Short Story (1954.), a njezine Izabrane pjesme / Selected poems (1973.) na engleski je prevela Hilda Prpić. Svoje uratke u egzilu objavljivala je u više hrvatskih emigrantskih tiskovina: Hrvatska revija, Hrvatski glas, Američko hrvatski glasnik, Journal of Croatian Studies, Croatia Press i dr. Njezine pjesme uvrštene su u više hrvatskih antologija.

Osim profesionalnih udruga, bila je članica Hrvatske akademije Amerike (i dio njezina Izvršnoga vijeća) te članica Hrvatskoga akademskoga kluba u Clevelandu i Ujedinjenih američkih Hrvata.

Kad je još bila u punoj snazi života i stvaralaštva, Nada je oboljela od neizlječive bolesti. Svoje patnje podnosila je strpljivo, stoički i s dubokom vjerom. U svom „Razgovoru sa smrću”, ona zapisa i ovo: „Znam, bijela hladna prijateljice, ako dođeš u ovo jutro, proljetno i drago, ja te se ne ću bojati.” Tadašnji hrvatski župnik u New Yorku, brat mi fra Mlade, obilazio ju je posljednjih tjedana njezina života i svjedočio da je rijetko vidio da netko tako hrabro gleda smrti u oči. Nada Kesterčanek-Vujica umrla je 10. lipnja 1971. u gradiću Wilkes Barre, Pennsylvanija. Nakon njezine smrti, kolege i prijatelji s koledža utemeljili su zakladu za pomoć potrebitim studentima koji su došli iz drugih krajeva svijeta.

Bila su to burna vremena Hrvatskoga proljeća i do zadnjega dana zanimalo ju je što se događa u Hrvatskoj. Umrla je u mirisima rascvjetanoga Hrvatskoga proljeća, kako jedan njezin dobar prijatelj i književnik zapisa, u nadi da će Hrvatska jednoga dana dočekati slobodu. Hrvatska s mnogo žrtava ostvari svoju samostalnost, ali Nada i ostali književnici iz izbjeglištva ostadoše i dalje u svojevrsnom egzilu; prešućivani da bi ih se čim prije i zaboravilo. Nažalost, slučajni moćnici u današnjoj Hrvatskoj, zbog svojih ideoloških postulata, žele da se zaboravi ovaj važan dio hrvatske baštine u svijetu.

dr. Ante Čuvalo

 

Pon, 20-05-2024, 05:09:42

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.