Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i poznavao. A ovdje ih vi možete sve upoznati i vidjeti da u tom našem rodu i narodu ima stvarno nadarenih, radišnih i uspješnih pojedinaca diljem kugle zemaljske. Lijepo je (do)znati tko su ti naši sunarodnjaci i biti ponosan na njih. Svatko je od njih na svoj način obogatio svijet...

Među ovim kratkim životopisima pročitat ćete o ljudima vrlo različitih zvanja i iz raznih krajeva svijeta. Ali sve ih povezuju hrvatski korijeni. Svi su bili ponosni na ono što su ponijeli iz domovine ili naslijedili od svojih roditelja, djedova i baka – od domaćih jela i obiteljskih tradicija do hrvatske kulture općenito. Ali ima i još nešto što oni imaju zajedničko: prepoznali su svoje talente i imali životne ciljeve, te bili radišni, strpljivi i uporni u njihovu ostvarenju. Znali su da prirodna nadarenost nije dovoljna za velika postignuća. To je samo temelj na kojemu treba graditi, ustrajno radeći, ono što želimo u životu postići. Bili oni znanstvenici, glumci, pjevači, športaši... njihova je zvijezda zasjala i postala vidljiva jer su „brusili“ sami sebe, i to uz velike napore i žrtve.

Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu – 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, 2017.

Mia Čorak Slavenska (1916. – 2002.)
balerina

Hrvatski narod jako je bogat folklorom. Svaki kraj gdje žive Hrvati ima svoje plesove, pjesme i nošnje i kroz njih smo izražavali i čuvali svoju tisućljetnu priču. Zato narodno blago treba jako cijeniti i čuvati, jer to je dio nas, dio našeg zajedničkog hoda kroz dugu nam povijest. Mia CorakAli osim narodnih pjesama i plesova lijep broj Hrvata se odlikovao u glazbi i plesu što nadilazi folklor i uzdiže se u vrhunsku umjetnost. To mogu samo ljudi s posebnim talentima i koji su spremni na puno, puno vježbanja. Neki su od takvih Hrvata i Hrvatica postigli i svjetski glas. Jedna od tih bila je Mia Slavenska, slavna zvijezda plesa, baleta. Ali prije nego što vas upoznam s njom, recimo nešto o baletu.

Ples koji zovemo balet počeo je u Francuskoj negdje u sedamnaestom stoljeću, ali korijeni mu sežu u renesansne talijanske gradove u petnaestom stoljeću, kad su bogati trgovci bili pokrovitelji raznih vrsta umjetnosti, uključujući glazbu i ples. Mnogi su tada, posebice u talijanskim gradovima, kao i u gradovima južne Hrvatske, bili žedni znanja, svakog znanja. Darežljivost bogatih obitelji dobro je došla umjetnicima, a za uzvrat bogati su mogli uživati u ljepoti umjetničkih ostvarenja. U ovom slučaju, profesionalni glazbenici i plesači zabavljali bi ih na raznim prigodama.

Kad je Firentinka Katarina iz slavne i moćne obitelji Medici postala francuska kraljica (1547.) ona je počela i tamo organizirati zabave za visoku gospodu na kojima su nastupali talentirani plesači i glazbenici. Kroz glazbu, ples i riječi oni bi izvodili kakvu poznatiju priču iz stare grčke i rimske mitologije. Tako je to otpočelo i usavršavalo se do modernog baleta gdje plesači uz glazbu svojim pokretima izvode, rekao bih, nemoguće skokove i uz prikladnu glazbu unose nas duhom u razne vrste drama ljudskog života. Hrvatica Mia Slavenska bila je jedna od tih slavnih balerina, koja je svojim vrhunskim izvedbama očarala ljubitelje plesa širom svijeta.

Mia je rođena u Brodu na Savi (danas Slavonski Brod) 20. veljače 1916. godine. Njezino je pravo prezime Čorak, rodom iz Like. Majka joj je bila rodom iz Austrije. Tek je godine 1936., kad je krenula u svijet, uzela umjetničko prezime „Slavenska“. Tata joj se tome jako protivio, ali znala je da bi joj se pod svojim pravim prezimenom bilo teže probiti u umjetničkom svijetu pa je uzela “prikladnije” prezime.

Mia je otpočela karijeru u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu kad joj je bilo samo pet godina. Već je tad sve zadivila i odmah postala zvjezdica. Kad joj je bilo 17 godina postala je prva balerina u Hrvatskoj, a uskoro je plesala glavne uloge na mnogim svjetskim pozornica uključujući Beč, Pariz, New York, Chicago i Montreal. Bila je i glavna zvijezda u vrlo popularnom francuskom filmu Smrt labuda, također poznat pod imenom Balerina (1937.). Ona i njezin prijatelj Fredric Franklin osnovali su svoju baletnu udrugu (Slavenska Franklin Ballet Company) i kroz nju Mia je stigla na vrhunce baleta u svijetu. Postala je svjetska zvijezda!

Po završetku plesačke karijere Mia je imala svoj studio u New Yorku, a zatim je postala profesorica baleta na UCLA sveučilištu u Kaliforniji, kao i na Kalifornijskom institutu za umjetnost. Njezina najpoznatija učenica je svjetski poznata balerina Yoko Ichino.

Mia se 1946. udala za austrijskog glumca Kurta Neumanna i u braku su imali jedno dijete, Mariu koja danas živi u Culver Cityju, Kalifornija. Kurt je umro 1983., Mia je umrla 5. listopada 2002. i po njezinoj želji pokopana je na Mirogoju u Zagrebu.

Mia je bila najveća i najslavnija hrvatska balerina! U Hrvatskoj rođena i odgojena, a u svijetu stekla slavu. Svi smo ponosni na našu Miju i njezine uspjehe.

P.S. Redatelj Jakov Sedlar snimio je dokumentarac Slavenska Nostra (2004.). Iste godine objavljena je knjiga Mia Čorak Slavenska, autori Maja Đurinović i Zvonimir Podkovac, naklada Matica Hrvatska, ogranak Slavonski Brod. Na inicijativu njezine kćeri Marie Ramos snimljen je televizijski film Mia, a Dancer’s Journey (2014.).

dr. Ante Čuvalo

 

Pon, 20-04-2026, 21:24:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.