Hrvati osnovali kazalište u Subotici, a danas se ne uspijevaju izboriti niti za Hrvatsku dramu

Udruga Hrvatska neovisna lista podnijela je 2012., zahjev gradu Subotici za obnovu Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, pošto je bilo posve neizvjesno da li i kada se može očekivati obnova Hrvatske drame u subotičko kazalištesubotičkom kazalištu, iako danas u nazivu ove institucije službeno ima trojezičan naziv, i onaj na hrvatskom jeziku. Bez obzira što je srušeno subotičko kazalište, pravni status Hrvatske drame trebao se urediti zajedno s srpskom i mađarskom dramom. Ansambli drame na srpskom i mađarskom priređuju predstave u preuređenom kinu „Jadran“, a za hrvatsku nema naznake da će dobiti status koji joj pripada.

Veleposlanici Republike Hrvatske u Srbiji više puta su razgovarali s gradonačelnikom grada Subotice u svezi obnove drame. Hrvatska je izrazila spremnost da financijski sudjeluje u obnovi subotičkog kazališta. Ali, aktualna vlast u gradu Subotici obnovu hrvatske drame ne može uvjetovati financijskom podrškom iz Republike Hrvatske, iz razloga što je obnova drame stečeno pravo Hrvata u Subotici. Obnova Hrvatske drame u subotičkom kazalištu bila bi ostvarenje prava hrvatske nacionalne manjine za očuvanjem nacionalnog identiteta i očuvanjem hrvatskog kulturnog naslijeđa na ovim prostorima, to je i obveza grada Subotice, koju izbjegavaju financirati iz proračuna, kao što se finansiraju drama na srpskom i mađarskom. Time se samo pokazuje koliko Subotica kao grad ne brine dovoljno o hrvatskom kulturnom naslijeđu.

Pravna osnova za obnavljanje Hrvatske drame temelji se na Međudržavnom sporazumu o zaštiti manjina sklopljeniz drame matijepoljakovića između Republike Hrvatske i Republike Srbije, 2004., kao i na članku 20 Ustava Republike Srbije, po kojem se dostignuta razina ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati, kao i u činjenici da u Narodnom kazalištu u Subotici djeluju drame na srpskom i mađarskom jeziku. Koncept za početak obnove Hrvatske drame postoji, i da bi se realizirao, aktualna vlast u Subotici trebala bi u gradskom proračuna osigurati sredstva, što bi dovelo do postavljanja prvog dramskog komada na hrvatskom jeziku.

Hrvatsko narodno kazalište u Subotici

Službeno ime kazališne zgrade u Subotici je Narodno pozorište-kazalište-Népszínház. Do 1951. godine je nosila ime Hrvatsko narodno kazalište. Hrvati u Subotici su imali svoju kulturnu ustanovu - Hrvatsko narodno kazalište. Od 1945. do 1995. godine u subotičkom kazalištu premijerno je izvedeno oko 470 predstava, a devedesetak prema djelima hrvatskih pisaca iz Bačke i Srijema. Od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, najposećenije predstave subotičkog kazališta bile su one koje je napisao književnik Matija Poljaković. Od subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, preko Hrvatske drame i Srpsko-hrvatske drame, do danas je na sceni su ostale Srpska drama i Mađarska drama. Sjećanje na Hrvatsko kazalište ne može seMatija Poljakovic uništiti.

U povijesti, prve subotičke kazališne predstave održane su na hrvatskom i latinskom jeziku, pokrenuli su ih franjevci. Održane su 1747. prema istraživanju dr. Alojza Ujesa i navodima Ivanke Rackov, održavale su se u franjevačkoj Gramatikalnoj školi. Zabilježio ih je pisac István Ivanyi. Hrvatsko narodno kazalište u Subotici utemeljeno je odlukom Predsjedništva Narodne skupštine AP Vojvodine 19. rujna 1945. godine, kada je za ravnatelja postavljen Lajčo Lendvai. Poslije priprema, 28. listopada 1945. je održana prva premijera komada “Matija Gubec” čime je otpočelo s radom novoosnovano Hrvatsko narodno kazalište u Subotici.

Od siječnja 1951., odlukom vlasti, ovo se Hrvatsko narodno kazalište spaja sa subotičkim Magyar szinházom, kada nastaje subotičko Narodno pozorište-Népszinház, s dvjema dramama - hrvatskom i mađarskom. Tom odlukom uklonjeni su hrvatski jezik i hrvatsko ime iz službenog naziva ove institucije kulture. Hrvati su tada bili konstitutivni hrvatskog narod u Vojvodini. Istodobno, tom je prigodom osnovana tzv. Muzička grana koja će ubrzo prerasti u subotičku Operu s baletom, ali će ponovno neshvatljivom odlukom vlasti prestati s radom već nakon tri i pol sezone, premda je za to kratko vrijeme postavljena čak dvadeset jedna operna i baletna premijera. Uslijedit će potom ukidanje Hrvatske drame nakon što je 1958. godine preimenovana u Dramu na srpsko-hrvatskom jeziku, a do danas je od nje preostala samo Drama na srpskom jeziku.

Najposećenije predstave u subotičkom kazališta bile su one koje je napisao književnik Matija Poljaković

Od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, najposećenije predstave subotičkog kazališta bile su one koje je napisao književnik Matija Poljaković, a udaljen je iz njega u vrijeme hrvatskog proljeća. Okružno javno tužilaštvo podiglo je protiv njega optužnicu da je “u vremenskom periodu od polovice 1968. godine do kraja iste godine, sistematski izazivao mržnju među narodima i narodnostima Vojvodine, na taj način što je pisao pisma raznim licima u kojima je zlonamerno neistinito prikazivao položaj Hrvata u Vojvodini, i tvrdio da su Hrvati obespravljeni…, paknjiga matije poljakovića da je time učinio kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti, mržnje ili razdora”. Napadi na njega su bili posebno žestoki zbog knjige “Par žutih cipela” objavljene u Matici hrvatskoj u Zagrebu 1972. godine. Među ostalim, valja navesti i da je ustrajno zagovarao i formirao hrvatske razrede u subotičkim školama nakon rata.

Napisao je preko četrdeset drama (njegova je Č’a Bonina razgala izvedena više od stotinu puta), radio-drama, TV-drama, satira, komedija i igrokaza. U književnom radu se bavio bunjevačkim tradicijama. Izdvajamo neka od djela Matije Poljakovića: „Č’ Bono“, komedija , „Jedna cura, sto nevolja,“ komedija, „Kao suncokreti“, drama u tri čina, „Ludograd“, komedija, „Ode Bolto na pogled“, komedija, „Par žutih cipela“, komedija. “Boltine zgode i nezgode”, televizijska serija je snimljena prema scenariju Matije Poljakovića, a u režiji Petra Šarčevića. Emitirana je samo djelimično, jer je autor proglašen “hrvatskim nacionalistom“. Prva epizoda ove serije najavljena je 3. prosinca 1971. godine pod naslovom ”Bolto na fronti”, a na dan emitiranja, u nedjelju 5. prosinca 1971. godine, emitirana je pod naslovom “Jedna cura, sto nevolja”. Emitirane su četiri epizode.

Poljakovićeva pojava ohrabrila je i druge hrvatske književnike koji su pisali kazališne tekstove na temu bunjevačkih Hrvata. Izdvajamo neke od njih: Pavao Bačić, Stipan Matijević, zatim Ivica Jakočević (izvedenim djelom “Albina matija poljakovic - izabrane drame 2 mijana”), Petko Vojnić Purčar (izvedenim djelom “Dolaziš opet Adame”), Đuro Francišković i Ante Vukov...

Ne postoji politička volja za obnovu Hrvatske drame

Do uspostave njegova tri dramska ansambla, bolje reći kazališta: mađarskog, hrvatskog i srpskog, u Narodno pozorištu-kazalištu-Népszínház u Subotici nije došlo jer ne postoji politička volja. Zahvaljujući Savezu vojvođanskih Mađara i Srpskoj naprednoj stranki, koji imaju većinu u gradskoj Skupštini, i u Upravnm odboru Narodnog kazališta, nema pomaka u obnavljanju Hrvatske drame. Dio odgovornosti snose i predstavnici hrvatske zajednice u Subotici koji nisu pokazali odlučnije korake radi ostvarivanja interesa glede obnove Hrvatske drame, a po cijenu napuštanja gradske Skupštine i otvaranja tog pitanja pred međunarodnim institucijama zaduženim za manjinska prava.

Tijek obnova Hrvatske drame počinje na pravnom reguliranju statusa drame, a za to je dovoljno da Upravni odbor Narodnog kazališta donese odluku o formiranju Hrvatske drame, te da donese odluku o imenovanju v.d. ravatelja Hrvatske drame, koji bi iz postojećih ansambala drame na srpskom i mađarskom mogao angažirati glumce, kao i glumce po ugovoru. Uz pomoć Hrvatskog narodnog kazališta Osijeka, koje je izrazilo želju da sudjeluje u postavljanju prvog dramskog komada, u 2015., bi na repertoaru subotičkog kazališta bila i premijera drame na hrvatskom jeziku

Do tada preostaje da hrvatska zajednica svoje kulturno nasljeđe čuva kroz kulturna društva. Većina hrvatskih kulturnih društava u Srbiji (HBKUD-a „Lemeš“ iz Lemeša, HKUD-a „Vladimir Nazor, HKC “Bunjevačko kolo”, HKUD „Ljutovo“... ), formirala su dramske sekcije, koje uspješno godinama priređuju predstave. Organiziraju i tradicionalne međunarodne smotre amaterskih dramskih društava u Somboru, Ljutovu, itd. HKC “Bunjevačko kolo“ za proljeće 2015. priprema premijerno izvođenje drame na hrvatskom, po djelu Đure Franciškovića „Ča Grgine huncutarije“.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 17-12-2018, 19:25:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).